Ovim zakonom je u Članu 5 definiše se pojam „Školsko sportsko društvo“ kao tijelo koje školski odbor može osnovati radi provođenja vannastavnih sportskih aktivnosti učenika.
Unutar procedure donošenja pedagoških standarda i normativa po kojima se osniva neka srednja škola uključuje se i Pedagoški zavod. Pedagoški zavod predlaže pedagoške standarde i normative, a nakon prethodno provedene javne rasprave, uz učešće sindikata donosi ministar uz saglasnost Vlade kantona.
Ovim Zakonom razlučuju se načini donošenja školskih kalendara. Tako da za škole čiji je osnivač Skupština kantona, školski kalendar donosi resorni Ministar. Dok za škole čiji su onivači neka druga pravna ili fizička lica, kalendar donosi osnivač uz saglasnost Ministarstva.
Dopunama Člana 43 ostavlja se mogućnost da škola može nastavu organizovati i van tipične petodnevne radne sedmice, te da putem jedne subote u mjesecu može organizovati nadoknadu nastave u skladu sa odlukom Ministarstva.
Ovim izmjenama Zakona dopušta se mogućnost da se učenici opterete nastavom i ostalim vidovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada sa više od 35 časova sedmično u slučaju nadoknade časova intenzivnom nastavom a na osnovu posebne odluke Ministarstva.
Nadalje, u školama čiji je osnivač drugo pravno ili fizičko lice udžbenike i dopunsku literaturu odobrava osnivač uz odobrenje Ministarstva.
Zakon donosi i odredbu kojom se vjerske škole izjednačavaju sa gimnazijama, a učenici koji su završili vjerske škole stiču srednju stručnu spremu društvenog smjera.
Stručne srednje škole po ovom zakonu obrazuju svoje učenike u trogodišnjem trajanju. Četverogodišnje školovanje u stručnim školama se ovim izmjenama briše iz zakona.
Dosadašnjim zakonskim rješenjima učenik je mogao promjeniti program školovanja ukoliko razlika izmjeđu programa nije veća od 10 predmeta. Ovim izmjenama promjena programa je moguća samo prije završetka prvog razreda srednje škole.
U Članu 76 dodaje se novi stav u kojem se određuje da učenik koji je završio završni razred a iz objektivnih razloga nije mogao pristupiti polaganju maturskom ispitu, zadržava status redovnog učenika do polaganja maturskog ispita, odnosno najkasnije do okončanja januarskog ispitnog roka naredne školske godine.
U slučaju da učenik ima prethodno stečeno stručno zvanje iz tog predmeta, učenik snosi troškove polaganja dopunskih ispita.
Dalje, u odgovornost škole stavlja se da je odgovorna za vjerodostojnost podataka sadržanih u izdatim dokumentima, kao što su svjedočanstva ili uvjerenja.
Zakon detaljnije definiše neophodne kvalifikacije osoblja za obavljanje poslova administrativni-finansijske i pomoćno tehničke prirode.
Ovim izmjenama se nalaže se da se javni konkurs za zapošljavanje u školama raspisuje najmanje dva puta godišnje. Detaljnije se utvrđuju rokovi trajanja rada uposlenika zaposlenog bez konkursa radi obezbjeđenja stručne zastupljenosti nastave. Dosadašnjim zakonskim rješenjima taj rok je iznosio 90 dana, ovim izmjenama on se vezuje za okončanje postupka po raspisanom konkursu ili do kraja započetog polugodišta.
Zakonom detaljnije se opisuje procedura imenovanja članova odbora, te se za pojedine škole mijenja sastav Školskih odbora. Tako da se do sadašnja 3 člana koja su se imenovala ispred osnivača, imenuju 2 člana ispred osnivača, 2 člana iz reda nastavnika i 1 član iz reda roditelja. Ova imenovanja moraju da odražavaju nacionalnu strukturu u školi. Roditelj koji je imenovan kao član odbora, može ranije završiti svoj mandat ukoliko njegovo dijete završi školovanje u toj školi prije isteka roditeljovog mandata.
Mijenjaju se i članovi koji definišu koje osobe ne mogu obavljati dužnost direktora neke odgojno-obrazovne institucije. Direktor ne može biti osoba koja je svojom krivnjom bila razrješena dužnost direktora neke odgojno-obrazovne institucije, s tim da se ovim izmjenama dodaje vremenska odrednica „u zadnje 4 godine“. Što ostavlja mogućnost da osobe koje su nekada bile razrješene dužnosti ponovo budu izabrane na tu funkciju. Iz nadležnosti direktora škole zakon briše dužnost realizuje nastavu ili druge oblike neposrednog obrazovno-odgojnog rada
Zakonom se određuje da će Školski odbor imenovati vršioca dužnosti škole, ako to mjesto ostane upražnjeno prije isteka predviđenog mandata direktora, iz redova nastavničkog kadra.
Zakonom se pravi izmjena u postupku donošenja etičkog kodeksa za škole. Iz postupka se isključuje javna rasprava i ostavlja se nadležnost ministru da donese takav akt. Kod škola koje su osnovane od strane drugih pravnih ili fizičkih lica taj akt donosi osnivač.
