I – Opće odredbe

U ovom poglavlju definiše se predmet koji se reguliše ovim zakonom, kao i pojam građevinskog zemljišta. Građevinskim zemljištem u smislu ovog zakona smatra se izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima urbanog karaktera, kao i drugo zemljište koje je prostorno-planskim dokumentima namijenjeno za izgradnju građevina i druge zahvate u prostoru u skladu sa važećim propisima o prostornom uređenju i građenju. Građevinsko zemljište se smatra dobrom od opšteg interesa. Dalje, definišu se uslovi raspolaganja i upisa u javni registar. Građevinsko zemljište koje je u zemljišnoj knjizi evidentirano kao društveno, državno vlasništvo, opšta narodna imovina ili erar bez upisanog prava korištenja drugog lica, ako po sili zakona nije postalo vlasništvo drugog lica, nakon stupanja na snagu ovog zakona upisat će se kao vlasništvo općine ili grada na čijem se području nalazi. Na jedinice lokalne samouprave upisat će se i  građevinsko zemljište koje je evidentirano kao društveno, odnosno državno vlasništvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja ili korištenja u korist društveno-pravnih subjekata koji više ne egzistiraju, nemaju utvrđene pravne sljednike ili nisu upisani u odgovarajuće javne registre. Definisani su i izuzeci od ovoga pravila.

II – Određivanje građevinskog zemljišta

Granice obuhvata građevinskog zemljišta svojom odlukom određuje općinsko ili gradsko vijeće u skladu sa važećim prostorno-planskim aktima. Prije donošenja odluke o utvrđivanju kao građevinskim zemljišta koje je prethodno korišteno kao poljoprivredno ili šumsko zemljište, jedinica lokalne samouprave dužna je pribaviti mišljenje i uslove kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva. Odluka o obuhvatu građevinskog zemljišta mora sadržavati detaljan opis granica zemljišta i podatke o parcelama.

III – Prava na građevinskom zemljištu, prestanak svojstva javnog dobra i uređenje građevinskog zemljišta

Ovim poglavljem određuje se da se prava na zemljištu, njihovo ograničenje i prestanak regulišu Zakonom o stvarnim pravima, ovim zakonom i drugim zakonima. Navode se izuzeci i mogućnost legalizacije bespravno sagrađenih objekata na društvenoj zemlji. Definiše se način prestanka općeg dobra nad zemljištem, njegova parcelizacija, te uređenje parcela. 

IV – Naknade

Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje platiti naknadu – jednokratnu rentu. Građevinsko zemljište, u ovisnosti o svojih karakteristika, dijeli se na šest zona. Kao osnovica za izračunavanje visine jednokratne rente služi prosječna konačna građevinska cijena iz prethodne godine po metru kvadratnom neto korisne stambene površine na području jedinice lokalne samouprave. Visina naknade se određuje kao fiksni procenat od prosječne konačne građevinske cijene kvadratnog metra korisne površine objekta. Općinsko vijeće ili gradsko vijeće svojom odlukom utvrđuje visinu jednokratne rente. Dalje, u ovom poglavlju definiše se obračunavanje naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Ukoliko građevinsko zemljište nije uređeno, investitor je dužan urediti cjelokupnu parcelu. Sredstva dobivena putem jednokratne rente ili naknade za uređenje građevinskog zemljišta moraju se namjenski trošiti, i to za potrebe izgradnje i održavanja objekata komunalne infrastrukture. 

V – Prenos vlasništva, obaveza prodaje i pravo preče kupnje na građevinskom zemljištu

Ovim poglavljem se definiše prenos vlasništva sa vlasnika parcele na kojoj je planirana izgradnja objekta od javne namjene, koji može to zemljište prenijeti na jedinicu lokalne samouprave. Definišu se uslovi za obavezni prenos vlasništva kao i mogućnost osnivanja služnosti na tom zemljštu. Naknada za obavezni prenos vlasništva se određuje u skladu sa visinom tržišne vrijednosti toga zemljišta. Dalje, reguliše se postupak utvrđivanja naknade i pravo na posjed prenesenog zemljišta, uslovi za obaveznu prodaju građevinskog zemljišta, pravo preče kupnje i realizacija preče kupnje. 

VI – Nadzor nad provođenjem zakona

Nadzor nad provođenjem ovog zakona u pitanjima koja se odnose na određivanje građevinskog zemljišta (Poglavlje - ll ovog zakona), naknade (Poglavlje - lV ovog zakona), prenos vlasništva, obavezu prodaje i pravo preče kupnje na građevinskom zemljištu (Poglavlje - V ovog zakona) vrše kantonalna ministarstva nadležna za oblast prostornog uređenja i građenja. U slučaju da se radi o prostornom obuhvatu ili građevinama za koje je po odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine nadležno Federalno ministarstvo prostornog uređenja, nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši to federalno ministarstvo. Nadzor nad provođenjem ovog zakona u pitanjima koja se odnose na parcelaciju građevinskog zemljišta vrši Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove. 

VII – Kaznene odredbe 

Određuje se da će se novčanom kaznom od 500 KM do 10.000 KM kazniti za prekršaj: vlasnik zemljišta i izvođač geodetskih radova koji mijenjaju oblik i površinu parcele građevinskog zemljišta protivno ograničenjima iz ovoga zakona, vlasnik građevinskog zemljišta koji ne poštuje obavezni prenos vlasništva na jedinice lokalne samouprave prema uslovima iz ovoga zakona, lice iz lokalne samouprave koje ne postupi u skladu sa  odredbama o obaveznoj prodaji vlasništva, vlasniku zemljišta koji ne postupi u skladu sa odredbama o prečoj kupnji iz ovoga zakona.

VIII – Prelazne i završne odredbe

Ovo poglavlje sadrži odredbe koje odnose na usklađivanje postojećih propisa sa ovim zakonom.