Godina rada Narodne skupštine Republike Srpske: O čemu se raspravljalo i kako se glasalo?

Tokom prve godine mandata, poslanici i poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske imali su priliku raspravljati o 60 zakona iz oblasti ekonomije, krivičnog prava, entitetskih nadležnosti, socijalne politike i drugim. Rad ovog zakonodavnog organa obilježile su i teme poput slobode govora i kriminalizacije klevete te rada Ureda visokog predstavnika u BiH i suspendovanje zakona njegovim odlukama.

Rad Narodne skupštine Republike Srpske u mandatu 2022–2026. godina zvanično je započeo 15.11.2022. godine, kada je održana konstituirajuća sjednica NSRS. Jedanaestim sazivom NSRS predsjedava Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), a potpredsjednici/e u mandatu 2022–2026. su Anja Ljubojević (SNSD), Mirsad Duratović (Pokret za državu) i Petko Rankić (SP Petar Đokić). Vladajuća koalicija (SNSD, Socijalistička partija, DEMOS, NPS, Ujedinjena Srpska) ima 47 mjesta u NSRS, stranke koje podržavaju vladu (DNS, Pokret za domovinu, SPS) imaju 10, dok poslanici/e opozicije (SDS, PDP, Lista - Za pravdu i red, Narodni front) imaju 26 poslanika/ca u aktuelnom sazivu. 

Efikasnost NSRS 

Tokom prve godine mandata Narodna skupština RS održala je ukupno 16 sjednica – šest redovnih i deset hitnih. Ukupno 63 prijedloga i nacrta zakona predloženo je na dnevne redove ovih sjednica, od čega se pred poslanicima/ama tokom mandata našlo njih 60, jer su tri zakonska akta povučena s predloženih dnevnih redova:

  1. Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS (predlagač Vlada RS) – povučen s prijedloga dnevnog reda 5. redovne sjednice,

  2. Nacrt zakona o dopuni Krivičnog zakonika RS (predlagač poslanik Nebojša Vukanović) – povučen s prijedloga dnevnog reda 6. redovne sjednice,

  3. Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS (predlagač poslanik Vukota Govedarica) – povučen s prijedloga dnevnog reda 6. redovne sjednice.

Poslanici i poslanice u Narodnoj skupštini RS tokom ovog mandata usvojili su ukupno 44 prijedloga zakona, od kojih su tri suspendovana odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, što broj usvojenih zakona svodi na 41. Preostalih 16 propisa koji su usvojeni tokom ovog mandata jesu nacrti zakona, dok nijedan prijedlog ili nacrt koji je predložila Vlada RS nije odbijen u Narodnoj skupštini. 

Aktivnosti poslanika/ca na platformi Javna rasprava

Poslanicima/ama NSRS je tokom ovog mandata putem platforme Javna rasprava upućeno ukupno 11 pitanja. Poslanici/e u ovom zakonodavnom organu nisu ponudili/e odgovor ni na jedno pitanje. Najviše pitanja (4) upućeno je poslaniku Nebojši Vukanoviću (Lista - Za pravdu i red) i sva su se ticala Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS. 

Ostala pitanja upućena su jednoj poslanici i pet poslanika, a tiču se unapređenja proizvodnje naoružanja i vojne opreme te visine novčanih kazni za kršenje zakona koji reguliše ovu proizvodnju, mogućnosti prelaska iz OSBiH u MUP RS te prava sticanja licence prvog reda kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o premjeru i katastru RS. 

Teme koje su obilježile prvu godinu mandata

Tokom prve godine aktuelnog mandata, pred poslanicima/ama su se najčešće nalazili zakoni iz oblasti ekonomije, entitetskih nadležnosti, obrazovanja, socijalne politike usmjerene ka radnicima/ama u javnom sektoru te krivičnog prava. Politička pitanja i procesi koji su imali najveći odjek u bh. javnosti odnosili su se na državnu imovinu, odluke Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika u BiH, kriminalizaciju klevete i uspostavljanje posebnog registra neprofitnih organizacija koje se finansiraju iz inostranih izvora.

Državna imovina

Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS nekolicinu puta našao se na dnevnom redu sjednica Narodne skupštine RS tokom ovog i prethodnog mandata. Podsjećamo, Prijedlog je inicijalno usvojen na 20. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 10.2.2022. godine, ali je zbog moguće povrede nacionalnog vitalnog interesa razmatran na sjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koja je održana 22.9.2022. godine, te je stavljen van snage. Također, raspolaganje državnom imovinom BiH privremeno je zabranjeno zakonom koji je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, sve dok se ovo pitanje ne uredi zakonom u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U tekućem mandatu o ovom se zakonu raspravljalo na 5. posebnoj sjednici u decembru 2022. godine, kada je i usvojen. Zakon je stupio na snagu nakon objave u Službenom glasniku RS 23.2.2023. godine, ali ga je nekoliko dana kasnije suspendovao visoki predstavnik Christian Schmidt odlukom donesenom 27.2.2023. godine. Do juna 2023. godine tema je ostala aktuelna, ponajviše kroz reakcije poslanika/ca u NSRS na odluke USBiH i Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) te predstavnika entitetske vlasti, ali i kroz rad tima stručnjaka za državnu imovinu (OHR). Narodna skupština RS 21.6.2023. godine održala je 7. posebnu sjednicu na kojoj je razmatran i usvojen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, kojim se ukida obaveza objavljivanja propisa i drugih akata koje donosi Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu u Službenom glasniku RS. Donošenje ovog zakona reakcija je na nametnutu odluku Ureda visokog predstavnika u BiH kojom se suspenduje republički zakon o nepokretnoj imovini.

Na 8. posebnoj sjednici NSRS sedam dana kasnije usvojen je i Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine RS, čiji je predlagač bio predsjednik RS Milorad Dodik. Prijedlog zakona nastao je nakon što su na prethodnoj sjednici usvojeni zaključci u vezi s “neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH”. Cilj zakona je, kako predlagač navodi, rješenje pitanja pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH. Ova zakonska odredba reakcija je na izmjene Pravila Ustavnog suda BiH, tj. brisanja člana 39. ovog pravilnika. Brisanjem ovog člana Ustavni sud BiH omogućio je uvođenje prakse da se ubuduće sjednice mogu zakazivati, održavati i odluke donositi i bez sudija koje je izabrao NSRS. 

Ovaj zakon našao se i na prijedlogu dnevnog reda 5. redovne sjednice, no poslanici/e o njemu nisu raspravljali/e jer je povučen s dnevnog reda nekoliko dana prije održavanja sjednice. O odredbama ovog prijedloga čitajte u analizi Javne rasprave. 

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, kao i Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine RS, suspenovani su odlukama visokog predstavnika u BiH 1.7.2023. godine. 

Kleveta kao krivično djelo

Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, čiji je nacrt usvojen u martu 2023. na 2. redovnoj sjednici NSRS, a prijedlog na 4. redovnoj sjednici NSRS održanoj u julu, uveden je niz krivičnih djela protiv časti i ugleda: kleveta, iznošenje ličnih i porodičnih prilika, uvreda, javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti, kao i isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda. Uprkos brojnim kritikama, pa i protestima novinara/ki, zakon je usvojen i stupio je na snagu nakon objave u Službenom glasniku Republike Srpske 24.8.2023. godine. 

U zajedničkoj izjavi Ujedinjenih nacija, Misije OSCE-a u BiH, Ureda Vijeća Evrope u BiH i Delegacije Evropske unije u BiH ove institucije ocijenile su ove izmjene kao “nepoželjan i neosporno veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava i narušavaju efikasno funkcionisanje demokratije u Republici Srpskoj.” Opširnije o ovom zakonu čitajte u analizi Javne rasprave.

Poseban registar neprofitnih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva

U martu 2023. godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je izradu zakona kojim se regulišu rad i registracija nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva. O ovoj temi počelo se govoriti već 2015. godine, kada se nacrt sličnog zakona prvi put našao na dnevnom redu NSRS, 19.5.2015, ali tada nije usvojen. 

Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske našao se na dnevnom redu 5. redovne sjednice NSRS 26.9.2023. godine, kada je usvojen i upućen u javnu raspravu. Navedeni nacrt izazvao je brojne reakcije u javnosti zbog pojma “strani agenti”, kako se nazivaju neprofitne organizacije osnovane u RS, a koje finansijski ili na drugi način pomažu strani donatori. Na Prijedlog zakona reagovala je i komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović, Kancelarija Evropske unije u BiH, kao i neprofitne organizacije čiji će rad biti znatno otežan ukoliko ovaj zakon stupi na snagu. Nedorečenost zakonskih odredbi, nedostatak efikasnih pravnih lijekova, zabrana rada, nesrazmjerne novčane kazne i izostanak komunikacije s ekspertima iz civilnog društva tokom izrade zakona neke su od kritika koje je ovaj nacrt zaprimio. 

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić u svom odgovoru komesarki za ljudska prava VE Dunji Mijatović tvrdio je da donošenje ovog zakona ide u korist građana RS te da se zakonom pokušava osigurati transparentnost rada neprofitnih organizacija. 

“Nacrt zakona ne predstavlja zabranu ili ograničenje rada NVO. On uspostavlja registar i traži transparentnost od NVO koje primaju strano finansiranje ili pomoć,” rekao je. Na ove tvrdnje reagovale su organizacije civilnog društva poput Transparency Internationala BiH, navodeći da “obrazloženje svrhe donošenja ovog zakona nema nikakvo utemeljenje i navodi na zaključak da su cilj i svrha ovog zakona dodatno opterećenje rada udruženja, smanjenje prostora za rad, slobode govora, okupljanja i udruživanja te sužavanje prostora za kritiku rada javne vlasti.” Analizu ovog zakona te detaljnije o reakcijama javnosti čitajte na platformi Javna rasprava. 

Nova godina mandata – iste teme?

Prvu godinu aktuelnog mandata u Narodnoj skupštini RS obilježile su ponajviše teme koje se godinama recikliraju na dnevnim redovima njenih sjednica. Državna imovina pitanje je o kojem se raspravljalo skoro čitav prethodni mandat (2018–2022), kroz pitanje raspolaganja i vlasništva nad šumama, rijekama ili nepokretnom imovinom. Uprkos nekolicini odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i osude brojnih međunarodnih institucija, tema i dalje ostaje u fokusu kako Narodne skupštine RS, tj. vlasti u ovom entitetu, tako i bosanskohercegovačke javnosti, iako su navedenim odlukama svi zakoni o ovoj temi stavljeni van snage. Govoreći o potrebi donošenja zakona kojim će se regulisati pitanje državne imovine u BiH, pravni stručnjak Nurko Pobrić u martu 2023. godine naveo je da ovaj zakon treba riješiti ne samo pitanje imovine koja je stečena sukcesijom, već i ostale državne imovine. Enver Išerić, bh. pravni stručnjak, u oktobru 2023. godine, nakon ponovne aktualizacije pitanja državne imovine u NSRS, naveo je da upotreba i registar državne imovine u BiH trebaju biti uređeni zakonom. 

“Mora postojati državni organ koji će to raditi. Ono što se ne smije dozvoliti jeste da bilo koji nivo vlasti osim države bude vlasnik bilo kojeg dijela državne imovine, bez obzira na to da li se radi o građevinskoj zemlji, šumama, poljoprivrednom zemljištu,” smatra Išerić.

Državna imovina i propisi koji su se donosili na ovom zakonodavnom nivou nisu jedini propisi koji su kritikovani. Najviše kritika zaprimili su propisi kojima se, kako se smatra, ugrožava zaštita demokratskih principa kao što su sloboda govora i sloboda udruživanja. Nakon upućivanja Nacrta o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS u parlamentarnu proceduru, komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović, u svjetlu donošenja Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS, u svom pismu predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću iz septembra 2023. godine navela je: 

“Ovakav zakonski prijedlog mogu da sagledam samo u svjetlu sve restriktivnijeg okruženja za civilno društvo i izražavanje drugačijeg mišljenja u Republici Srpskoj, što je dodatno pojačano izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, koje je Narodna skupština nedavno usvojila i kojima se ponovo uvodi kleveta kao krivično djelo, 20 godina nakon što je u Bosni i Hercegovini kleveta dekriminalizovana”. 

Iz Kancelarije Evropske unije u BiH ovim povodom u septembru 2023. godine istakli su: 

“Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u demokratskim društvima i one su te koje pozivaju izabrane dužnosnike na odgovornost, bore se protiv korupcije i jačaju vladavinu zakona, te ih iz tog razloga autoritarni režimi širom svijeta napadaju i etiketiraju kao izdajnike. Zabrinjavajuće usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske sa ponovnom kriminalizacijom klevete već je imalo zastrašujući efekat na slobodu govora u Republici Srpskoj. Umjesto evropskoj porodici, usvajanje ovog novog Nacrta zakona približilo bi Republiku Srpsku ovakvim režimima.” 

Rad Narodne skupštine Republike Srpske možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u  zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge poslanicima/ama u ovom zakonodavnom organu.

Piše: Ivana Vučetić