Pregled prve godine: Parlamentarna skupština BiH aktivnija i produktivnija u novom mandatu

Prvu godinu mandata obilježio je aktivniji rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u odnosu na cijeli prethodni mandat. Održano je ukupno 40 sjednica u oba doma PSBiH, na kojima je usvojeno 14 zakona.

Javna rasprava kontinuirano prati rad PSBiH te, shodno temama o kojima se raspravlja u ovom zakonodavnom tijelu, građanima i građankama nudi dodatna pojašnjenja detaljno analizirajući svaki pojedini zakon i aktivnosti parlamentaraca i parlamentarki. Podaci iz ove analize obuhvataju period od 1. decembra 2022.­ do 16. februara 2024. godine.

Kratka statistika rada PSBiH

Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma (PD) PSBiH održana je 1. decembra 2022. godine na kojoj je za predsjedavajućeg PD izabran Denis Zvizdić (NiP), dok su za zamjenike predsjedavajućeg imenovani Marinko Čavara (HDZ BiH) i Nebojša Radmanović (SNSD). 

Dom naroda (DN) PSBiH konstituirajuću sjednicu održao je 16. februara 2023. godine na kojoj je za predsjedavajućeg ovog doma imenovan Nikola Špirić (SNSD), dok su Kemal Ademović (NiP) i Dragan Čović (HDZ BiH) imenovani za njegove zamjenike. Važno je spomenuti da je Ustavom BiH propisano da se svakih osam mjeseci vrši rotacija na mjestu članova kolegija oba doma PSBiH.

Ovo zakonodavno tijelo je u prvoj godini mandata održalo ukupno 40 sjednica u oba doma PSBiH. U PD PSBiH ukupno je održano 25 sjednica, od kojih 15 redovnih i deset hitnih, dok je u DN PSBiH održano 15 sjednica, od čega 13 redovnih i dvije hitne. 

U zakonodavnu proceduru u oba doma PSBiH 13 akata uputilo je Vijeće ministara BiH (VMBiH), što ga svrstava u najčešće predlagače. 

Među najistaknutijim zastupnicima/ama koji/e su predložili/e dva ili više prijedloga zakona u PD PSBiH našli/e su se Denis Zvizdić (NiP), Šerif Špago (SDA), Šemsudin Mehmedović (Naprijed), Milan Dunović (DF), Vlatko Glavaš (DF), Zlatan Begić (DF), Sabina Ćudić (NS), Aida Baručija (BHI - FK), Saša Magazinović (SDP), Nihad Omerović (NiP), Darko Babalj (SDS), Mladen Bosić (SDS), Milorad Kojić (SNSD) i dr., dok je u DN PSBiH samo jedan prijedlog zakona uputila delegatkinja Marina Pendeš, i to Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH.

Na osnovu podataka dostupnih na web stranici PSBiH koje je platforma Javna rasprava analizirala, ovo je zakonodavno tijelo u protekloj godini na sjednicama PD PSBiH donijelo ukupno 64 odluke o 31 zakonu. Od 31 propisa koji se našao pred ovim domom, usvojeno je 15 zakona, 12 je odbijeno ili je obustavljen zakonodavni postupak, a četiri su ostala u proceduri. 

U DN PSBiH delegati/kinje su donijeli/e ukupno 37 odluka o 24 prijedloga zakona, od čega je 14 usvojeno, sedam zakona je odbijeno, a tri se nalaze u proceduri. 

Raspravljani i doneseni zakoni

Doneseni zakoni uglavnom se tiču stabilnosti sistema finansiranja BiH, upravljanja i kontrole javnih finansija i ispunjenja međunarodnih finansijskih obaveza (zakoni o budžetu, o plaćama i naknadama, o akcizama, porezu na dodatu vrijednost itd.), kao i pravosuđa (npr. zakoni o Vrhovnom sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Sudu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i dr.) te sigurnosti (kontrola granice, oružane snage, krivično zakonodavstvo i sigurnost saobraćaja na putevima)

Ostale oblasti gdje se zakonodavno intervenisalo jesu radnopravni odnosi zaposlenika/ca u državnim institucijama, pitanje državljanstva, statusa stranaca, vanjski poslovi, uređenje tržišta vina, kao i morskog i pomorskog prostora.

Izborni zakon, koji je usvojen na 10. hitnoj sjednici PD PSBiH 29. decembra 2023. godine, zasniva se na principima unapređenja izbornog procesa i jačanja povjerenja građana/ki u izborni proces, kao i jačanja integriteta i transparentnosti izbornog procesa i osiguravanja fer i pravilnih izbora, i mogao bi biti značajan za građane/ke BiH. 

Potpuna primjena odredbi ovog zakona koje se odnose na uvođenje izbornih tehnologija, a koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača/ica, počet će na Općim izborima u BiH 2026. godine. Pored toga, ovim se prijedlogom zabranjuje zloupotreba djece u političke svrhe, nalaže se obaveza političkih subjekata na uklanjanje plakata i sličnog materijala nakon izbora, kao i zabrana prenošenja lažnih vijesti i dezinformacija u kampanji i dr. Javna rasprava radila je detaljnu analizu o značaju transparentnih i efikasnih izbora kroz uvođenje novih tehnologija u izborni proces BiH, o kojoj više možete pročitati OVDJE.

Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH usvojen je krajem augusta 2023. godine u oba doma PSBiH. Ovaj zakon privukao je pažnju medija, organizacija civilnog društva i učesnika/ca javnih konsultacija koji smatraju da se njim značajno ograničava pristup informacijama od javnog interesa te da kao takav sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti te samim tim ostavlja prostor za diskreciono odbijanje pristupa informacijama. 

Najveću pažnju građana/ki na platformi Javna rasprava izazvala je analiza Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost koji je usvojen u oba doma PSBiH. Za usvajanje ovog prijedloga na Javnoj raspravi glasalo je 75 građana/ki, dok niko nije bio protiv, a za najvažnije izmjene koje donosi ovaj prijedlog glasalo je ukupno 218 građana/ki, a devet je bilo protiv. Najznačajnija izmjena ovog zakona odnosila se na podizanje praga ulaska u PDV sistem, koji je podignut s 50.000 KM na 100.000 KM. 

Pored ovog zakona, građanima/kama su posebno bili interesantni Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH. Za donošenje prvog navedenog zakona, na Javnoj raspravi glasalo je 58 građana/ki, a protiv je bilo samo troje građana/ki, dok je za Prijedlog drugog zakona većina građana/ki bila protiv – njih 338 – a za je bilo 53.

PSBiH je u prvoj godini mandata usvojila 14 zakona, dok je, poređenja radi, za četiri godine prošlog mandata usvojeno 20. U tom kontekstu ipak se može zaključiti da je proteklu godinu obilježio aktivniji rad PSBiH te raspravljanje i donošenje važnijih zakona za građane i građanke BiH.

Aktivnosti parlamentaraca/ki na platformi Javna rasprava

Građani i građanke putem platforme Javna rasprava imaju mogućnost postavljanja pitanja parlamentarcima i parlamentarkama, gdje je ukupan broj postavljenih pitanja u protekloj godini iznosio 40, a parlamentarci i parlamentarke, iako trebaju biti na raspolaganju građanima i građankama koji su ih izabrali, odgovorili/e su na svega 11 pitanja. 

Analiza platforme Javna rasprava ne ukazuje na neka posebna pravila u angažovanosti parlamentaraca/ki u odgovaranju na pitanja građana/ki. Tako su se među onima koji su najangažovaniji/e istaknuli/e zastupnik u PD PSBiH Šemsudin Mehmedović (Naprijed), koji je odgovorio na sva postavljena pitanja. Pored njega, najaktivnija po broju odgovorenih pitanja bila je zastupnica Aida Baručija (BHI – FK).

U Domu naroda jedini je Zlatko Miletić (ZNG) pokazao značajan interes za komunikaciju s građanima/kama kroz četiri postavljena, te isto toliko odgovorenih pitanja, kao i delagat Džemal Smajić, koji je na jedno postavljeno pitanje građanina/ke dao odgovor, dok su članovi/e drugih političkih subjekata ostali/e potpuno pasivni/e. 

Izazovi u radu PSBiH

Prema rezultatu Indeksa otvorenosti regionalnih institucija za 2022. godinu, Predstavnički dom PSBiH ima stepen otvorenosti od 57,65%. Procenat otvorenosti koji je ostvario Dom naroda PSBiH neznatno je niži u odnosu na Predstavnički dom, te iznosi 56,31%. Ukoliko ove podatke uporedimo s rezultatima iz istraživanja za 2021. godinu (PD PSBiH 54,84%, a DN PSBiH 52,43%), možemo zaključiti da je došlo do određenog pomaka u oba doma po pitanju dostupnih informacija iz oblasti njihovog rada. Da li se trend napretka u otvorenosti rada PSBiH nastavio i u 2023. godini, pokazat će podaci Indeksa za navedenu godinu, koji će uskoro biti dostupni. 

Javna rasprava se u pripremi izvještaja za prvu godinu mandata Parlamenta FBiH susretala s određenim poteškoćama u prikupljanju informacija ove institucije te njene transparentnosti i objave podataka na službenoj web stranici. S druge strane, PSBiH se pokazala transparentnijom u redovnom objavljivanju najava za sjednice, zapisnika, statusa zakona i drugih informacija, koje su pomogle i olakšale prezentaciju podataka u radu ove institucije tokom prve godine mandata.

Posebni izazovi koji slijede za PSBiH jesu da u kratkom roku donese set zakona koji su od značaja za pristupanje BiH u Evropsku uniju (EU). Evropsko vijeće (EV) je u decembru 2023. godine donijelo odluku da će započeti pristupne pregovore s BiH kada se postigne potreban stepen usklađenosti sa zahtjevima za članstvo, s obzirom na to da Komisija podnosi svoj izvještaj o napretku EV najkasnije u martu 2024. godine. Između ostalog, za otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU potrebno je usvojiti zakon o sprečavnaju pranja novca i finansiranja terorizma, zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima.

Rad PSBiH možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu. 

Javna rasprava putem projekta Parlametar BiH prati sjednice, legislativu, prisutnost na glasanjima, zastupnička i delegatska pitanja i inicijative, govore na sjednicama, neslaganja parlamentaraca/ki s klubom, tzv. stranačke “preletače” i drugo. Više podataka možete pronaći OVDJE te se možete registrovati na mjesečni newsletter. 

Izvještaje za prvu godinu rada Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske možete pročitati OVDJE i OVDJE.

Pišu: Elma Datzer i Emina Kuštrić