NSRS je tokom druge godine mandata održala ukupno deset sjednica, i to pet redovnih, četiri posebne i jednu svečanu sjednicu. Na dnevnim redovima ovih sjednica našlo se 65 nacrta i prijedloga zakona.

Poslanici i poslanice u NSRS tokom ovog izvještajnog perioda usvojili/e su 45 prijedloga zakona i 19 nacrta zakona, а jedan je zakon povučen iz skupštinske procedure. 

Vlada RS, koja je ujedno i predlagač ovog zakona, povukla je iz skupštinske procedure Prijedlog zakona o posebnom registru javnosti rada neprofitnih organizacija. 

U zakonodavnu proceduru NSRS najviše akata uputila je Vlada RS, potom slijede narodni poslanici s tri upućena akta, poslanik Nenad Stevandić s dva akta i Milorad Dodik s jednim upućenim aktom.

Milorad Dodik uputio je Prijedlog zakona o očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa Svetog manastira Hilandar, dok je poslanik Nenad Stevandić uputio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima RS, koji je na 10. redovnoj sjednici 2. jula 2024. godine usvojen u formi prijedloga, te Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS, koji je usvojen na 11. redovnoj sjednici NSRS.

Narodni/e poslanici/e uputili/e su tri zakona; prvo u formi nacrta, koji su prihvaćeni, a o kojima se kasnije raspravljalo u formi prijedloga. Sva tri su usvojena. Riječ je o Prijedlogu zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, Prijedlogu izbornog zakona RS i Prijedlogu zakona o imunitetu RS.

Koliko su poslanici/e bili/e aktivni/e na platformi Javna rasprava?

Poslanicima/ama NSRS je u drugoj godini mandata upućeno 37 pitanja. Samo jedno pitanje, koje se ticalo porodiljskog bolovanja, dobilo je odgovor, i to odgovor poslanice stranke Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića Zagorke Grahovac. Uzimajući u obzir navedeno, u prve dvije godine mandata, putem platforme Javna rasprava, poslanicima/ama je upućeno ukupno 48 pitanja, a odgovoreno je samo na jedno. Poređenja radi, zastupnici/e u federalnom Predstavničkom domu odgovorili/e su na 88 pitanja u ovom periodu.

Najviše pitanja (6) upućeno je poslaniku Nebojši Vukanoviću (Lista – Za pravdu i red) i većina se ticala Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS. 

Ostala pitanja, koja su ostala neodgovorena, upućena su u vezi s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju RS, Nacrtom zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima RS, Nacrtom zakona o imunitetu RS, Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju RS te drugim zakonima o kojima se raspravljalo u prve dvije godine mandata NSRS.

Zakoni koji su pokrenuli raspravu 

Tokom druge godine aktuelnog mandata, pred poslanicima/ama su se najčešće nalazili zakoni iz oblasti ekonomije, entitetskih nadležnosti i pravosuđa, dok je zanimljiva činjenica da se na dnevnim redovima sjednica u ovom periodu nije našao nijedan zakon iz oblasti zdravstva, a samo jedan iz oblasti obrazovanja.  

Na društvenim mrežama Javne rasprave najviše reakcija javnosti izazvali su zakoni iz entitetskih nadležnosti, kao što su Nacrt i Prijedlog izbornog zakona RS, koji predviđaju entitetsko prisvajanje državnih nadležnosti u oblasti izbora, odnosno da Republička izborna komisija RS preuzme ulogu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u organizovanju lokalnih izbora, ali i izbora za entitetski parlament te predsjednika i potpredsjednike RS. 

Reakcije su izazvali i Nacrt i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS koji predviđaju mogućnost isticanja zastava, grbova i izvođenja himni stranih država s kojima Republika Srpska ima posebne sporazume, kao i država s kojima konstitutivni narodi, ostali ili građani/ke Republike Srpske dijele historijsko, kulturno i tradicijsko nasljeđe. 

Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu s Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kojim se naglašava da i dobra bez službene oznake “Bosna i Hercegovina” mogu imati status nacionalnog spomenika. 

I Nacrt zakona o izmjenama Krivičnog zakonika RS izazvao je reakcije javnosti, jer predviđa brisanje “rodnog identiteta” iz zakonika. Predlagači zakona opravdavaju ovu promjenu tvrdnjom da je riječ o usklađivanju s članom 10. Ustava RS, koji garantuje ravnopravnost građana/ki u pravima, slobodama i obavezama te jednakost pred zakonom. Međutim, međunarodni eksperti smatraju da bi brisanje pojma “rodni identitet” iz Krivičnog zakonika značilo gubitak postojeće pravne zaštite za osobe koje su izložene zločinima iz mržnje na osnovu rodnog identiteta.

Putem platforme Javna rasprava građani/ke su najviše pitanja postavili/e u vezi s Nacrtom zakona o imunitetu RS, Prijedlogom zakona o lovstvu RS te Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu RS.

Rad Narodne skupštine Republike Srpske možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u  zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna, te postavljati pitanja i davati prijedloge poslanicima/ama u ovom zakonodavnom organu.

Piše: Javna rasprava