PSBiH u drugoj godini mandata: Analiza rada, ključni zakoni i odnos prema građanskom angažmanu
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) u drugoj je godini mandata održala 29 sjednica i razmatrala 40 zakona. Najveći broj zakona odnosio se na oblasti ekonomije i pravne države, dok je komunikacija s građanima/kama putem platforme Javna rasprava ostala na nezavidnom nivou.
Podaci iz ove analize obuhvataju period od 16. februara 2024. do 16. februara 2025. godine.
Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma (PD) PSBiH održana je 1. decembra 2022. godine na kojoj je za predsjedavajućeg PD izabran Denis Zvizdić (NiP), dok su za zamjenike predsjedavajućeg imenovani Marinko Čavara (HDZ BiH) i Nebojša Radmanović (SNSD). Dom naroda (DN) PSBiH je konstituirajuću sjednicu održao 16. februara 2023. godine, a u trenutnom sastavu članove Kolegija ovog doma čine predsjedavajući Dragan Čović (HDZ BiH), dok su njegovi zamjenici Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (NiP).
Javna rasprava kontinuirano prati rad PSBiH te, shodno temama o kojima se raspravlja u ovom zakonodavnom tijelu, građanima i građankama nudi dodatna pojašnjenja detaljno analizirajući svaki pojedini zakon i aktivnosti parlamentaraca i parlamentarki.
Tokom druge godine mandata PD PSBiH održao je ukupno 18 sjednica, i to deset redovnih, sedam hitnih i jednu posebnu sjednicu. Tokom ovog izvještajnog perioda pred PD PSBiH našlo se ukupno 25 prijedloga zakona, od čega je 15 usvojenih, za njih pet je obustavljen zakonodavni postupak, dva zakona su odbijena, dva povučena, a jedan zakon se i dalje nalazi u proceduri.
U ovom domu najčešći predlagač zakona bilo je Vijeće ministara BiH sa sedam predloženih zakona. Među najistaknutijim zastupnicima/ama koji/e su predložili/e dva ili više prijedloga zakona u PD PSBiH našli/e su se Nihad Omerović (NiP), Denis Zvizdić (NiP), Šerif Špago (SDA), Šemsudin Mehmedović (Naprijed), Mia Karamehić-Abazović (NiP), Šemsudin Dedić (SDA), Edin Ramić (SDA), Safet Kešo (SDA), Denijal Tulumović (SDA), Amor Mašović (SDA), Nermin Mandra (SDA), Midhat Čaušević (SDA), Saša Magazinović (SDP), Sabina Ćudić (NS) i Predrag Kožul (HDZ BiH).
Kada je riječ od DN PSBiH, ovaj dom održao je ukupno 11 sjednica, od kojih su dvije redovne, osam hitnih i jedna posebna. Na sjednicama se raspravljalo o 15 prijedloga zakona, od čega je devet usvojenih, pet zakona se i dalje nalazi u proceduri, dok je jedan zakon odbijen. Najčešći prijedlozi zakona u ovom domu bili su od Vijeća ministara BiH, dok je delegat Želimir Nešković (SDS), u odnosu na ostale delegate/kinje ovog doma, jedini koji je predložio dva zakona na sjednicama doma, i to Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH.
Zakoni o kojima se nije odlučivalo i za koje je obustavljen zakonodavni postupak, te koji su odbijeni ili povučeni u oba doma PSBiH, bili su:
-
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH predlagača Vijeća ministara BiH,
-
Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine predlagača Šerifa Špage,
-
Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu BiH predlagača Denisa Zvizdića,
-
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH predlagača Vijeća ministara BiH,
-
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH predlagačice Marine Pendeš,
-
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o strancima BiH predlagača Nihada Omerovića,
-
Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine predlagača Šemsudina Mehmedovića,
-
Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine predlagača Amora Mašovića, Denijala Tulumovića, Edina Ramića, Midhata Čauševića, Safeta Keše, Šemsudina Dedića, Nermina Mandre i Šerifa Špage te
-
Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH predlagača Nihada Omerovića.
Najveći broj raspravljanih zakona bio je iz oblasti ekonomije i pravne države.
Aktivnosti parlamentaraca/ki na platformi Javna rasprava
Na platformi Javna rasprava najviše pitanja postavljeno je u vezi s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH te Prijedlogom zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Prijedlog zakona o službi u Oružanim snagama BiH predlagača Džemala Smajića predviđa produženje trajanja profesionalne vojne službe, omogućavajući pripadnicima profesionalnog vojnog kadra da ostanu u službi do navršene 45. godine života, dok Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH usklađuje propise s Uredbom 2016/679 Evropske unije o zaštiti ličnih podataka, prihvata međunarodne standarde i stvara uslove za stupanje na snagu sporazuma o saradnji s Eurojustom.
Veći broj glasova “za” dobili su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH, kojim se nastoji stati u kraj “profesionalnim žaliteljima”, odnosno fizičkim i pravnim licima čiji je “biznis” da se žale na tenderima s namjerom da zaustave nabavke, te Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, kojim se omogućava povrat od plaćanja PDV-a na kupovinu prve nekretnine za sve punoljetne osobe koje žive na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Među najvažnijim zakonima koji su bili predmet rasprave u drugoj godini mandata izdvajaju se i Prijedlog zakona o izmjeni Izbornog zakona BiH i Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH, s obzirom na njihov značaj za funkcionisanje države i njenih institucija.
Građani i građanke putem platforme Javna rasprava imaju mogućnost postavljanja pitanja parlamentarcima i parlamentarkama, gdje je ukupan broj postavljenih pitanja u drugoj godini mandata za oba doma iznosio 25, a parlamentarci i parlamentarke odgovorili/e su na 11 pitanja. Najaktivniji zastupnik u Predstavničkom domu po broju odgovorenih pitanja je Šemsudin Mehmedović, dok je najaktivniji delegat u Domu naroda Džemal Smajić.
Izazovi praćenja zakonodavnog procesa
Iako PSBiH redovno objavljuje dnevne redove za svoje sjednice, jedan od izazova u praćenju zakonodavnog procesa odnosi se na naknadno ubacivanje novih zakona na dnevne redove bez dodatnog obavještenja ili najave. Također, postoji i problem u pogledu objavljivanja zapisnika sa sjednica, stenograma, poslaničkih pitanja, rezultata glasanja i audiozapisa. Naime, ovi materijali nisu uvijek objavljeni u cijelosti, a u mnogim se slučajevima djelimično objavljuju samo stenogrami, rezultati glasanja i sl., čime se stvara manjak potrebnih podataka. Dodatno, materijali koji se objavljuju, posebno zakoni, često dolaze u obliku skeniranih dokumenata, što otežava pristup urednim i pretraživim tekstovima.
Ipak, kada bismo poredili ažurnost PSBiH u odnosu na PFBiH, stiče se dojam da PSBiH pokazuje veću ažurnost u transparentnosti objavljenih podataka na službenoj stranici.
Rad PSBiH možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna, te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.
Javna rasprava putem projekta Parlametar BiH prati sjednice, legislativu, prisutnost na glasanjima, zastupnička i delegatska pitanja i inicijative, govore na sjednicama, neslaganja parlamentaraca/ki s klubom, tzv. stranačke “preletače” i drugo. Više podataka možete pronaći OVDJE te se možete registrovati na mjesečni newsletter.
Piše: Tim Javna rasprava