-
-
Aida Baručija
Ovo je profil iz mandata (2018)
Broj pitanja: 20Broj odgovora: 16 - Stranka
- Nezavisni blok
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
- Diplomirala na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici, te magistrirala na Medicinskom fakultetu u okviru istog Univerziteta. Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva, završila sva tri nivoa Menadžmenta i stekla zvanje Top menadžera u zdravstvu. Edukaciju za Vanjskog ocjenjivača Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ) završila 2017.godine, te je od iste godine angažirana kao spoljni saradnik AKAZ agencije. Zaposlena u JU „Dom zdravlja“ Zenica, a u okviru svog radnog angažmana radila u različitim službama ove ustanove. Od 2012. godine je na poziciji Saradnice za odnose sa javnošću i u sklopu svojih poslova koordinira rad svih službi Doma zdravlja Zenica. Rođena 1976. godine, udata i majka dvoje djece.
- Izborna jedinica
- 514
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3875
Pitanje: Kada će biti usvojen Zakon o zaštiti zraka u Bosni i Hercegovini?
Odgovor:
U nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na državnom nivou je i zaštita okoliša.
Nadležnosti Ministartva:
Okoliš je složeni prirodni i društveni pojam za područje Zemlje kojeg su oblikovali i sadržajno ispunili složeni prirodni i društveni procesi. Okoliš čine prirodno okruženje, tlo, zrak, voda, biosfera i izgrađeni (vještački) okoliš, koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora. Bosna i Hercegovina se susreće s brojnim problemima u oblasti zaštite okoliša, a posebno treba istaći nedovoljno razvijene kapacitete, kao i mnoge socio-ekonomske i institucionalne probleme.
Proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji jedan je od glavnih pokretača reformi u oblasti okoliša, što se u najvećoj mjeri odnosi na harmonizaciju domaćeg zakonodavstva s EU acquis. Osim usvojene zakonske legislative, provedbenih propisa, pravila i procedura, te ratificiranja mnogih međunarodnih sporazuma, izrađen je i veliki broj strateških dokumenata, koji predstavljaju osnovu kontinuiranog rada BiH na ostvarenju reformi u sektoru okoliša.
Nadležnosti za pitanje zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini podijeljene su na nekoliko administrativnih nivoa. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je nadležno za pitanja zaštite okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa na državnom nivou. U ovom okviru djeluje i Odjel za zaštitu okoliša, a njegovi zadaci su koordinacija i saradnja sa nadležnim institucijama u oblasti okoliša na svim nivoima vlasti u BiH; učešće u implementaciji međunarodnih sporazuma u oblasti okoliša; učešće u radu međunarodnih organa u oblasti okoliša; priprema i realizacija projekata iz oblasti zaštite okoliša; provedba procedure za potpisivanje i pristupanje međunarodnim sporazumima, konvencijama i protokolima; praćenje realizacije IPA projekata i projekata drugih međunarodnih organizacija u oblasti okoliša; pripremanje informacija vezano za stanje u oblasti okoliša; prikupljanje, praćenje i analiziranje podataka o trendovima u oblasti okoliša u zemlji i svijetu; saradnja i razmjena informacija s globalnim i regionalnim međunarodnim organizacijama i forumima.
Dugoročnu zaštitu okoliša na državnom nivou osigurat će uključivanje zahtjeva, potreba i ciljeva zaštite okoliša u planske i razvojne dokumente svih sektora koji su izvori pritiska na okoliš.
Trenutni saziv Vijeća ministra je jedan od najneaktivnijih saziva Vijeća ministara koje je Bosna i Hercegovina imala do sada ,tako da je usvajanje Zakona o zaštiti zraka u Bosni i Hercegovini u bliskoj budućnosti potpuno neizvjesno.
Datum odgovora: 02.10.2021
Pitanje: Da li postoji potencijal za neki nacrt zakona o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini?
Odgovor:
U nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na državnom nivou je i zaštita okoliša.
Nadležnosti Ministartva:
Okoliš je složeni prirodni i društveni pojam za područje Zemlje kojeg su oblikovali i sadržajno ispunili složeni prirodni i društveni procesi. Okoliš čine prirodno okruženje, tlo, zrak, voda, biosfera i izgrađeni (vještački) okoliš, koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora. Bosna i Hercegovina se susreće s brojnim problemima u oblasti zaštite okoliša, a posebno treba istaći nedovoljno razvijene kapacitete, kao i mnoge socio-ekonomske i institucionalne probleme.
Proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji jedan je od glavnih pokretača reformi u oblasti okoliša, što se u najvećoj mjeri odnosi na harmonizaciju domaćeg zakonodavstva s EU acquis. Osim usvojene zakonske legislative, provedbenih propisa, pravila i procedura, te ratificiranja mnogih međunarodnih sporazuma, izrađen je i veliki broj strateških dokumenata, koji predstavljaju osnovu kontinuiranog rada BiH na ostvarenju reformi u sektoru okoliša.
Nadležnosti za pitanje zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini podijeljene su na nekoliko administrativnih nivoa. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je nadležno za pitanja zaštite okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa na državnom nivou. U ovom okviru djeluje i Odjel za zaštitu okoliša, a njegovi zadaci su koordinacija i saradnja sa nadležnim institucijama u oblasti okoliša na svim nivoima vlasti u BiH; učešće u implementaciji međunarodnih sporazuma u oblasti okoliša; učešće u radu međunarodnih organa u oblasti okoliša; priprema i realizacija projekata iz oblasti zaštite okoliša; provedba procedure za potpisivanje i pristupanje međunarodnim sporazumima, konvencijama i protokolima; praćenje realizacije IPA projekata i projekata drugih međunarodnih organizacija u oblasti okoliša; pripremanje informacija vezano za stanje u oblasti okoliša; prikupljanje, praćenje i analiziranje podataka o trendovima u oblasti okoliša u zemlji i svijetu; saradnja i razmjena informacija s globalnim i regionalnim međunarodnim organizacijama i forumima.
Dugoročnu zaštitu okoliša na državnom nivou osigurat će uključivanje zahtjeva, potreba i ciljeva zaštite okoliša u planske i razvojne dokumente svih sektora koji su izvori pritiska na okoliš.
Potencijal za donošenje Zakona o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini postoji, ali trenutni saziv Vijeća ministra je jedan od najneaktivnijih saziva Vijeća ministara koje je Bosna i Hercegovina imala do sada ,tako da je donošenje bilo kakvih propisa u bliskoj budućnosti potpuno neizvjesno.
Datum odgovora: 02.10.2021
Pitanje: Uputili ste inicijativu da se od prikupljenih akciza na duhan i duhanske proizvode pet posto sredstava uputi u entitetske fondove solidarnosti, uključujući i Brčko distrikt, a taj novac trebalo bi da bude namijenjen za liječenje teško bolesne djece. Kako je prošao ovaj prijedlog ?
Odgovor:
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama, kojim se predviđa odvajanje 5% od ukupno prikupljenih sredstava od akciza na duhan i duhanske prerađevine u Fondove solidarnosti oba entiteta i Distrikta Brčko, u svrhu liječenja teško oboljele djece, nije prošao komisijsku fazu u Parlamentu BiH.
Ustavnopravna komisija parlamenta BiH dala je negativno mišljenje,uz obrazloženje pojedinih članova komisije da nemaju ništa protiv zakona , ali glasaju protiv iz samo njima poznatih razloga. Nažalost zbog negativnog mišljenja Ustavnopravne komisije , o Zakonu nisu mogli diskutovati niti se izjasniti ostali poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine .
Želim naglasiti da se u ovoj dopuni zakona ne radi o političkom, nacionalnom ili bilo kojem pitanju koje ima drugu konotaciju, osim one humane, da spasi živote djece, koja se trenutno liječe sredstvima skupljenim od poziva na humanitarne brojeve telefona,sms poruka i nerijetko kutija za dobrovoljne priloge.
Bolest ne bira boju kože, ne bira nacionalnu ili stranačku pripadnost, a svako odlaganje konačnog rješenja možda je izgubljena bitka za nečiji život šte se ne smije dopustiti.
Izmjenu i dopunu Zakona o akcizama ću uputiti ponovo u proceduru zajedno sa kolegama iz Kluba Naša stranka/Nezavisni blok.
Aida Baručija
Datum odgovora: 01.10.2021
Pitanje: Koliko je moguća direktna i bolja suradnja između Parlamenta BiH i univerziteta širom Bosne i Hercegovine, sa ciljem redovnijih posjeta studenata sa fakulteta političkih nauka, prava i drugih srodnih oblasti?
Odgovor:
Otvoreni parlament
Realiziranje projekta "Otvoreni parlament" pokrenuto je 2005. godine s ciljem dodatnog približavanja najširoj bosanskohercegovačkoj javnosti značaja i rada Parlamentarne skupštine BiH kroz niz organiziranih studijskih posjeta, podizanja razine transparentnosti rada ove državne institucije i svijesti o njezinoj ulozi u procesu demokratizacije današnjeg bosanskohercegovačkog društva.
Otvoreni parlament
Program „Otvoreni parlament“ provodi se od 2005. godine, kao prvi osmišljeni projekat jedne institucije na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini zahvaljujući kojem se ugošćuju organizirane grupe posjetilaca.
Primarni cilj programa je da rad najvišeg bosanskohercegovačkog zakonodavnog organa približi najširim slojevima građana kroz niz organiziranih studijskih posjeta, podigne nivo transparentnosti rada ove državne institucije i svijesti o njenoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.
Prilikom posjeta gosti se, između ostalog, upoznaju s organizacijom rada i najvažnijim funkcijama PSBiH, zakonodavnim procesom u PSBiH, načinom donošenja odluka na sjednicama domova, sistemom glasanja, rasporedom sjedenja u salama – za poslanike i delegate PSBiH, predstavnike stručnih službi, Vijeća ministara BiH, te predstavnike medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija s programskim ciljevima u BiH. Na taj način zakonodavni proces, ali i druge osnovne informacije o PSBiH, približavaju se najširem krugu građana, a snažno se promoviraju konsenzusom ustanovljeni i usvojeni ciljevi koji proističu iz težnje za priključenjem BiH evropskim i euroatlantskim integracijama.
Ovaj program komplementaran je aktivnostima koje PSBiH preduzima s ciljem permanentnog informiranja javnosti, poput izdavanja periodičnih publikacija, saopćenja, stalne komunikacije s medijima, vladinim, nevladinim i drugim organizacijama, kao i organiziranja javnih rasprava, okruglih stolova, gostovanja, prezentacija, izložbi i drugih vrsta promoviranja.
Parlamentarna skupština BiH otvorena je za sve zainteresirane goste, ali primarna ciljna grupa programa „Otvoreni parlament“ su mladi ljudi. Kako nastavni programi ne stvaraju uvijek prostor za ovakve posjete institucijama BiH, „Otvoreni parlament“ predstavlja vrlo koristan način da se mladi ljudi već od najranijeg doba upoznaju s demokratskim procesima i da se i na ovaj način ukloni jaz između pojedinaca i institucija zakonodavne vlasti.
Bitno je, također, pomenuti i da se program „Otvoreni parlament“ za posjetioce PSBiH koji u organiziranu posjetu najvišem zakonodavnom organu BiH dolaze van našeg jezičkog područja realizira i na engleskom jeziku.
U okviru ovog programa u proteklih deset godina realizirano je više od 400 posjeta, u okviru kojih je PSBiH posjetilo blizu 21 hiljada gostiju iz BiH i više od 40 zemalja svijeta.
Centar za posjetioce
U nastojanju da se stvore kvalitetni uslovi za prihvat i informiranje gostiju, u okviru ovog projekta od 2009. godine u funkciji je i Centar za posjetioce. Lociran je u prizemlju zgrade, te osmišljen i namjenski opremljen kako bi omogućio da se gosti PSBiH na savremen način upoznaju s historijom, značajem, aktivnostima i planovima u radu ove institucije, kao i da ostvaruju direktan kontakt s poslanicima i delegatima. Također, u Centru su dostupne i promotivne publikacije koje dodatno objašnjavaju rad PSBiH.
Otvoreni parlament - servisne informacije
Projekat „Otvoreni parlament“ pokrenut je 2005. godine s ciljem da se, kroz organizirane studijske i druge posjete, najširoj bosanskohercegovačkoj javnosti približi rad i značaj Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), podigne nivo transparentnosti rada najviše zakonodavne institucije u BiH, te svijest o njenoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.
Posjete ovoj zakonodavnoj instituciji organiziraju se od ponedjeljka do petka u vremenu od 9.00 do 16.00 sati, a najavljuju se putem obrazaca koji se nalaze na veb-stranici PSBiH pod linkom „Posjetite parlament“. Izuzetno, posjete se mogu organizirati i u dane vikenda. Posjetiocima se preporučuje da se za posjete ne prijavljuju u danima kada su zakazane sjednice domova PSBiH.
Obrasci za posjete treba da sadržavaju sljedeće podatke: naziv organizacije, adresu organizacije, odgovorno lice, kontakt telefon, faks, e-mail, željeni termin posjeta i alternativni termin posjeta. Obrazac se dostavlja najkasnije sedam dana prije željenog termina posjeta.
Spisak posjetilaca - osnovne i srednje škole
Spisak posjetilaca - grupe punoljetnih posjetilaca
Nakon što se, u dogovoru sa službenikom Sektora za odnose s javnošću PSBiH, finaliziraju detalji posjete, najkasnije 48 sati prije utvrđenog termina, dostavlja se spisak posjetilaca.
Službenici Sektora za odnose s javnošću, u Centru za posjetioce, putem prezentacija upoznaju posjetioce s organizacijom i načinom rada PSBiH, a nakon toga slijedi obilazak objekta (obilazak Velike, Bijele i Plave sale). Posjetiocima je tokom posjete dozvoljeno da se fotografiraju u zgradi i u salama PSBiH.
Posjetioci mogu izraziti želju, koju je potrebno naglasiti u prijavnom obrascu, da ih o organizaciji, načinu rada, odlučivanju i drugim pitanjima iz nadležnosti PSBiH upoznaju i poslanici i delegati iz PSBiH, shodno njihovim mogućnostima i raspoloživom vremenu.
Do zgrade PSBiH posjetioci mogu doći javnim prijevozom (tramvajska stanica Marijin Dvor), privatnim automobilima ili organiziranim prijevozom - kombibusima ili autobusima. Za kratkotrajno iskrcavanje i ukrcavanje putnika koristi se prostor između zgrade PSBiH i Filozofskog fakulteta, a kao parking - prostor koriste se javni parking - prostori (zapadno od zgrade) koji se plaćaju.
Posjetioci koriste zapadni ulaz u zgradu (ulaz do zgrade Filozofskog fakulteta) gdje ih dočekuju službenik Sektora za odnose s javnošću ili saradnici-volonteri.
Sigurnosna kontrola prilikom ulaza je obavezna. Posjetioci su dužni biti odjeveni u skladu s dignitetom institucije koju posjećuju, a zaposleni na poslovima osiguranja mogu udaljiti posjetioce u alkoholiziranom stanju ili one koji na bilo koji način ugrožavaju rad zaposlenih u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Tokom sigurnosne provjere, zaposleni na poslovima sigurnosti, zajedno s vođom organizirane grupe, provjeravaju ranije dostavljeni spisak posjetilaca, upoređujući ga s brojem pristiglih posjetilaca u organiziranoj grupi. Potom slijedi uobičajeni sigurnosni pregled posjetilaca, uključujući i pregled njihovih ličnih stvari (torbi, kišobrana), koje su posjetioci tokom posjete dužni nositi sa sobom. Posjetioci su dužni za vrijeme kretanja kroz zgradu PSBiH čuvaju imovinu i inventar zgrade, kao i da svojim ponašanjem ne ometaju rad poslanika, delegata, te službenika i drugog osoblja u zgradi.
Nakon što prođu sigurnosnu kontrolu na ulazu, posjetioci se upućuju u Centar za posjetioce, koji se nalazi u prizemlju zgrade.
Posjetioci s posebnim potrebama nesmetano mogu pristupiti zgradi sa istočne strane, a u objektu im je na raspolaganju toalet koji se nalazi u prizemlju zgrade.
Zajedno sa poslanicom Marinković-Lepić imala sam priliku ugostiti pedesetak mladih srednjoškolaca Bosne i Hercegovine! U posjeti su bili mladi iz Trebinja, Travnika i Novog Travnika.
Aida Baručija
Datum odgovora: 01.10.2021
Pitanje: Da li će Bosna i Hercegovina ikada dobiti Zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou?
Odgovor:
Datum odgovora: 29.09.2021