Prema predlagaču, cilj izmjena i dopuna Zakona je unapređenje postojećih procedura, te prevazilaženje pojedinih nedorečenosti.
Ovim zakonom, data je nova definicija pripravnika prema kojoj je pripravnik lice određenog zvanja odnosno zanimanja, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zvanju odnosno zanimanju za koje je obrazovano, s ciljem osposobljavanja za samostalan rad. S pripravnikom poslodavac zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme radi stručnog osposobljavana u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara za prijem pripravnika i planom poslodavca za ostale zaposlene.
Zakon propisuje da poslodavac ne može raspisati javni oglas za popunjavanje radnih mjesta koja su bila predmet poništenog javnog oglasa u roku od godinu dana od dana donošenja odluke o poništenju javnog oglasa.
Nadalje, Zakon propisuje da se s licem mlađim od 15 godina života ne može zaključiti ugovor o radu. Izuzetno, lice između 15 i 18 godina života, koje nije u postupku obaveznog obrazovanja, može zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se na poslovima u udruženjima i fondacijama koji ne ugrožavaju njegovu sigurnost i zdravlje. Maloljetno lice koje je u radnom odnosu u udruženjima i fondacijama ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Godišnji odmori za sve zaposlene mogu se koristiti u jednom ili više dijelova, a u slučaju da se koristi u više dijelova, prvi dio ne smije se koristiti kraće od 10 dana, dok ostatak se mora iskoristiti do 30. juna naredne godine. Također, propisuje se i obaveza poslodavca da vodi Knjigu evidencije o zaposlenim i Personalne dosjee zaposlenih.
Zaposlenici imaju pravo na plaćeno odustvo i to: dva dana u slučaju stupanja u brak i za zadovoljavanje svjerskih potreba i 5 dana u slučaju rođenja djeteta ili smrti člana uže porodice.
U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu i kada poslodavac otkazuje zaposleniku ugovor o radu, otkazni rok je smanjen sa 15 na 7 dana.
Također, Zakon zabranjuje noćni rad trudnicama, počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama s djetetom do dvije godine života. Nadalje, Zakon propisuje da jedan od roditelja djeteta s psihofizičkim smetnjama u razvoju koje nije smješteno u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena i da ostvaruju pravo na plaću za polovinu radnog vremena i naknadu plaće za drugu polovinu radnog vremena u istom iznosu, koja se isplaćuje na teret poslodavca.
Zakonom je propisano da povreda na radu ili profesionalna bolest ne može štetno uticati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa. Poslodavac će uputiti zaposlenika nadležnom tijelu radi utvrđivanja stepena njegove radne sposobnosti, ukoliko odjeni da zaposlenik zbog smanjenje sposobnosti postiže lošije rezultate rada, kao i slučaju da zaposlenik odsustvuje s rada zbog korištenja bolovanja neprekidno godinu dana ili godinu i šest mjeseci u prekidima u periodu od dvije godine.
Diskriminacija, te nasilje na osnovu spola ili spolne orjentacije, uznemiravanje na osnovu spola i seksualno uznemiravanje, kao i svaki drugi oblik diskriminacije, smatra se težom povredom radne dužnosti.
Kada je u pitanju zaštita prava, zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtjevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Ako poslodavac u roku od 30 dana ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik može u roku od 15 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. Zaštitu prava pred sudom može zahtjevati i zaposlenik koji nije podnio zahtjev poslodavcu.
U zakonu je dodano i novo poglavlje koje se odnosi na posebne vrste ugovora i to na ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova koji nisu predviđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Kada su u pitanju novčane kazne, Zakon pooštrava novčane kazne za prekršaje koje počini poslodavac za povrede odredbi ovog zakona i to sa dosadašnjih od 800,00 KM do 3.000,00KM na 2.000,00KM do 5.000,00 KM, kao i za odgovorna lica kod poslodavca i to sa dosadašnjih 300,00 KM do 800,00 KM na 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Prema predlagaču, cilj izmjena i dopuna Zakona je unapređenje postojećih procedura, te prevazilaženje pojedinih nedorečenosti.
Ovim zakonom, data je nova definicija pripravnika prema kojoj je pripravnik lice određenog zvanja odnosno zanimanja, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zvanju odnosno zanimanju za koje je obrazovano, s ciljem osposobljavanja za samostalan rad. S pripravnikom poslodavac zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme radi stručnog osposobljavana u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara za prijem pripravnika i planom poslodavca za ostale zaposlene.
Zakon propisuje da poslodavac ne može raspisati javni oglas za popunjavanje radnih mjesta koja su bila predmet poništenog javnog oglasa u roku od godinu dana od dana donošenja odluke o poništenju javnog oglasa.
Nadalje, Zakon propisuje da se s licem mlađim od 15 godina života ne može zaključiti ugovor o radu. Izuzetno, lice između 15 i 18 godina života, koje nije u postupku obaveznog obrazovanja, može zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se na poslovima u udruženjima i fondacijama koji ne ugrožavaju njegovu sigurnost i zdravlje. Maloljetno lice koje je u radnom odnosu u udruženjima i fondacijama ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Godišnji odmori za sve zaposlene mogu se koristiti u jednom ili više dijelova, a u slučaju da se koristi u više dijelova, prvi dio ne smije se koristiti kraće od 10 dana, dok ostatak se mora iskoristiti do 30. juna naredne godine. Također, propisuje se i obaveza poslodavca da vodi Knjigu evidencije o zaposlenim i Personalne dosjee zaposlenih.
Zaposlenici imaju pravo na plaćeno odustvo i to: dva dana u slučaju stupanja u brak i za zadovoljavanje svjerskih potreba i 5 dana u slučaju rođenja djeteta ili smrti člana uže porodice.
U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu i kada poslodavac otkazuje zaposleniku ugovor o radu, otkazni rok je smanjen sa 15 na 7 dana.
Također, Zakon zabranjuje noćni rad trudnicama, počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama s djetetom do dvije godine života. Nadalje, Zakon propisuje da jedan od roditelja djeteta s psihofizičkim smetnjama u razvoju koje nije smješteno u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena i da ostvaruju pravo na plaću za polovinu radnog vremena i naknadu plaće za drugu polovinu radnog vremena u istom iznosu, koja se isplaćuje na teret poslodavca.
Zakonom je propisano da povreda na radu ili profesionalna bolest ne može štetno uticati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa. Poslodavac će uputiti zaposlenika nadležnom tijelu radi utvrđivanja stepena njegove radne sposobnosti, ukoliko odjeni da zaposlenik zbog smanjenje sposobnosti postiže lošije rezultate rada, kao i slučaju da zaposlenik odsustvuje s rada zbog korištenja bolovanja neprekidno godinu dana ili godinu i šest mjeseci u prekidima u periodu od dvije godine.
Diskriminacija, te nasilje na osnovu spola ili spolne orjentacije, uznemiravanje na osnovu spola i seksualno uznemiravanje, kao i svaki drugi oblik diskriminacije, smatra se težom povredom radne dužnosti.
Kada je u pitanju zaštita prava, zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtjevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Ako poslodavac u roku od 30 dana ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik može u roku od 15 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. Zaštitu prava pred sudom može zahtjevati i zaposlenik koji nije podnio zahtjev poslodavcu.
U zakonu je dodano i novo poglavlje koje se odnosi na posebne vrste ugovora i to na ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova koji nisu predviđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Kada su u pitanju novčane kazne, Zakon pooštrava novčane kazne za prekršaje koje počini poslodavac za povrede odredbi ovog zakona i to sa dosadašnjih od 800,00 KM do 3.000,00KM na 2.000,00KM do 5.000,00 KM, kao i za odgovorna lica kod poslodavca i to sa dosadašnjih 300,00 KM do 800,00 KM na 500,00 KM do 3.000,00 KM.
