Članom 1. ovog prijedloga mijenja se član 1.1a, koji se odnosi na izraze korištene u Izbornom zakonu na način da se iza stava (15) dodaje novi stav (16), a koji detaljno pojašnjava pojam “izbornih tehnologija.” Novi stav navodi da su izborne tehnologije skup informacijsko-komunikacijskih programa i uređaja, metoda i postupaka koji se koriste u izbornom procesu, te druga tehnička oprema.

Članom 2. mijenja se dosadašnji član 1.9, kao i stavovi (1) i (2) ovog člana, kojim se predlaže da mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja je nosioca mandata predložila na kandidatskoj listi (stav (1)), dok je postojećim zakonskim rješenjima predviđeno da mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata.

Ukoliko izabrani nosilac mandata u toku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata koji su sudjelovali na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nosilac mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata sa koje je izabran (stav (2)). Prema trenutno važećim odrebama u ovim situacijama, nosilac mandata postaje samostalni vijećnik/odbornik, odnosno poslanik/zastupnik.

Članom 3. ovog prijedloga, u poglavlju “Organi za provedbu izbora”, u članu 2.5, mijenjaju se stavovi (6), (7), (8) i (9).

Prijedlogom stava (6) određuje se novi način izbora članova Centralne izborne komisije BiH od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovim prijedlogom određuje se da u slučaju nedostavljanja liste Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u roku od 30 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH, Parlamentarna skupština BiH predlaže i imenuje članove sa liste kandidata koji su se prijavili na javni poziv, a na temelju uslova propisanih Izbornim zakonom BiH. U odnosu na predloženi stav, važeće odredbe Izbornog zakona BiH predviđaju da u ovim situacijama Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predlaže i imenuje članove Centralne izborne komisije  BiH.

Stavom (7) predlaže se da je Komisija za izbor i imenovanje dužna dostaviti listu kandidata Parlamentarnoj skupštini BiH najkasnije 30 dana prije isteka mandata članovima Centralne izborne komisije BiH. Važeće odredbe predviđaju da se ova lista dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Stavom (8) predlaže se da u slučajevima da član Centralne izborne komisije BiH ne može obavljati funkciju iz razloga utvrđenih članom 2.15 Izbornog zakona, Centralna izborna komisija BiH obavještava Parlamentarnu skupštinu BiH, a koja će u tom slučaju imenovati novog člana iz reda konstitutivnog naroda, uključujuči i ostale, iz kojeg je bio prethodni član. Razlika prijedloga ovog stava, u odnosu na važeći, jeste što je trenutnim zakonskim rješenjem predviđeno da se obavještenje dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja u tom slučaju imenuje novog člana.

Stavom (9) riječi “Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH” mijenjaju se u “Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine”, gdje je predloženo da, ako Parlamentarna skupština BiH ne provede postupak iz stava (6) ovog člana, članovi Centralne izborne komisije BiH nastavit će obavljati svoju dužnost do imenovanja novih članova.

Članom 4. mijenja se član 2.6a stav (2), kojim se određuje da akt o izboru i stupanju na funkciju i prestanak funkcije člana Centralne izborne komisije BiH donosi Parlamentarna skupština BiH, dok je u trenutno važećim odredbama predviđeno da taj akt donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Član 5. ovog prijedloga mijenja član 8.1 u Poglavlju 8 (Predsjedništvo BiH) Izbornog zakona te se dodaju dva nova stava ovom članu.

Stav (1) člana 8.1. odnosi se na izbor članova Predsjedništva BiH, koji se neposredno biraju sa teritorije FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koje biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u FBiH. Birač koji je upisan u ovaj spisak može glasati za Bošnjaka ili Hrvata, ali ne za oba. U ovom se stavu izbacuje trenutno važeća odredba Izbornog zakona da je izabran bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.

Novi stav (2) ovog člana predlaže da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata te da je izabran bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima. 

Dodaje se i stav (3) sa tačkama a), b), c) i d) istog člana koji se odnosi na kandidate Hrvate koji čine listu hrvatskih kandidata za izbor člana Predsjedništva BiH. Prema predloženoj tački a), hrvatski kandidat za člana Predsjedništva BiH smatrat će se izabranim ako dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je kandidat osvojio najveći broj glasova među Hrvatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu. Ukoliko kandidat s najvećim brojem glasova u FBiH ne zadovolji navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova, i tako sve do kraja liste, dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov.

Tačkom b) ovog stava određeno je da, ukoliko se desi da hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava (3) tačke a) ovog člana, onda se hrvatski član bira na isti način kako je navedeno u tački a) ovog stava, ali sa razlikom da je hrvatski kandidat osvojio najveći broj glasova u najmanje dva od pet prethodno navedenih kantona.

Tačka c) ovog stava se također odnosi na izbor hrvatskog kandidata za člana Predsjedništva, s tim da će se hrvatski član birati na prethodno navedeni način, ali sa razlikom da je hrvatski kandidat osvojio najveći broj glasova u najmanje jednom od pet prethodno navedenih kantona.

Stavovi (2) i (3) ovog člana postaju (4) i (5) bez izmjena.

Članom 6. mijenja se član 9.12e stav (1) Poglavlja 9, koji se odnosi na Parlamentarnu skupštinu BiH.

Predložene izmjene odnose se na izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kojim se predlaže da svaki poslanik i svaka politička stranka u Narodnoj Skupštini Republike Srpske ima pravo da predloži listu za izbor srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Trenutno važećim odredbama, svaka politička stranka ili svaki poslanik u Narodnoj Skupštini RS ima pravo da nominuje jednog ili više kandidata na listu za izbor srpskog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Članom 7. predlaže se i mijenja član 9.12g. kojem se dodaje još jedan stav na postojeća tri. Ovaj se član odnosi na izborni materijal i rezultate glasanja koji se dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH te način raspodjele mandata.

Članom 8. predlaže se i mijenja član 9.12h stav (2), koji se odnosi na popunu mjesta delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koje će da popunjava sljedeći kvalifikovani kandidat na istoj listi na kojoj je bio delegat kojem je prestao mandat. Predložene izmjene odnose se na listu na kojoj nema preostalih kandidata te će se u tom slučaju mandat iz člana 9.12d (bošnjački/hrvatski delegati za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH) dodijeliti kandidatu sa najvišim količnikom sa druge liste iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda, a mandat iz člana 9.12f (delegati za Dom naroda iz RS Parlamentarne skupštine BiH) sa druge liste koja je, prema redoslijedu, osvojila naviši broj glasova prema rasporedu kandidata na listi.

Članom 9. mijenja se član 10.12 stav (1) Poglavlja 10, a koje se odnosi na Parlament Federacije BiH.

Trenutno važeći stav (1) predviđa da je broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta FBiH, proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu stanovništva. Centralna izborna komisija određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se bira iz zakonodavnog organa svakog kantona.

Prethodno navedeno dopunjeno je i načinom izbora delegata konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na način ako je zastupljenost nekog od konstitutivnog naroda manja od 5% u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u FBiH, u tom slučaju, kantoni biraju jednog delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Centralna izborna komisija BiH će provedbenim aktom odrediti koji kantoni imaju manje od 5% zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH u skladu sa posljednjim popisom stanovništva te propisati proceduru izbora delegata iz tog kantona.

Članom 10. mijenja se član 20.16A, a koji se odnosi na prijelazne i završne odredbe Izbornog zakona BiH.

Stav (1) ovog člana odnosi se na raspodjelu mjesta po konstitutivnim narodima.

Stavom (2) ovog člana određuje da će se delegati iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih birati iz zakonodavnih tijela kantona prema posljednjem popisu stanovništva. Stav (2) je dalje obrazložen u tačkama a), b), c) i d), koje detaljnije određuju izbor delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda te iz reda ostalih.

Stavom (3) predlaže se formiranje ad hoc kluba iz reda konstitutivnog naroda ili ostalih izabranih u gradska i općinska vijeća u FBiH u slučajevima kada je broj izabranih delegata iz jednog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih manji od broja delegata iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih koji se biraju u svim kantonima za Dom naroda Parlamenta FBiH. U tom slučaju, ad hoc klub će izabrati nedostajući broj delegata tog konstitutivnog naroda ili ostalih.

Članom 11. dodaje se novi član 20.16B iza člana 20.16A, a koji se odnosi na uvođenje izbornih tehnologija, koje bi trebale početi nakon što se ispune tehnički uslovi za njihovu primjenu.

Tehnički uslovi bit će stečeni nakon što se izrade studije izvodljivosti, obezbijede finansijska sredstva potrebna za uvođenje izbornih tehnologija, nabavka potrebne opreme i provođenje pilot-projekta, kao i sve druge dodatne aktivnosti u svrhu osiguranja integriteta i funkcionalnosti izbornih tehnologija u izbornom procesu. Centralna izborna komisija BiH će utvrditi sve prethodno navedeno uz konsultacije sa drugim nadležnim tijelima, uključujući Agenciju za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i Agenciju za zaštitu ličnih podataka BiH.

Nakon što se steknu svi prethodno navedeni uslovi, Parlamentarna skupština BiH će donijeti odluku o uvođenju izbornih tehnologija.

Članom 12. određeno je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama BiH.