Član 1. izmijenjen je tako da na jasan način određuje predmet samog zakona, pa mu je dodata i riječ “promocije”, u skladu s preporukama Potkomiteta. Potkomitet je u posljednjem razmatranju statusa reakreditacije Institucije, u novembru 2016. godine, dao preporuku da u sklopu izmjena i dopuna Zakona o ombudsmenu, pored uloge zaštite ljudskih prava, treba obuhvatiti i ulogu ombudsmena na polju promocije ljudskih prava.

Dodaje se novi član 1a. koji se odnosi na rodnu ravnopravnost izraza korištenih u zakonu, pa se svi izrazi u ovom zakonu dati u jednom gramatičkom rodu odnose, bez diskriminacije, i na muškarce i na žene.

Novopredloženom odredbom 4.a osigurava se ispunjenje obaveze iz člana 17. Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka. Naime, u skladu s navedenim članom, ombudsmeni obavljaju poslove preventivnog mehanizma za sprečavanje torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka i kazni u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: preventivni mehanizam). Bosna i Hercegovina je predmetnu konvenciju ratificirala u oktobru 2008. godine i time preuzela obavezu uspostavljanja preventivnog mehanizma u roku od jedne godine od dana ratifikacije, pri čemu je taj rok istekao. Prema riječima predlagača, žalbe koje Instituciji sve češće upućuju osobe kojima je ograničena sloboda kretanja jasan su indikator potrebe za aktivnijom prevencijom kršenja ljudskih prava u ovoj oblasti i potrebe za uspostavljanjem preventivnog mehanizma. Detaljnije o preventivnom mehanizmu možete čitati klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”.

Predlagač navodi da je jedan od prioriteta svakako i jačanje odnosa i dijaloga s nevladinim sektorom i akademskom zajednicom u BiH, a kako bi se osigurala najbolja funkcija Institucije. Dosadašnji rad Ombudsmena Bosne i Hercegovine pokazao je da razmjena informacija i saradnja s nevladinim sektorom i akademskom zajednicom doprinose kvalitetnijem radu Institucije, kao i to da posredstvom ovih organizacija građani i građanke saznaju više o aktivnostima Institucije. Tako je dodana nova odredba 36a. koja propisuje da će Institucija održavati redovne i tematske konsultacije s organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama te nezavisnim stručnim osobama i tijelima akademske zajednice. 

Nadalje, kao što je predlagač naveo, preporuka Potkomiteta jeste da nacionalna institucija za ljudska prava mora imati:

• odgovarajuća sredstva kako bi garantirala nezavisnost i sposobnost Institucije da slobodno određuje svoje prioritete i aktivnosti, 

• dovoljnu količinu sredstava za aktivnosti predviđene mandatom i 

• uživati potpunu samostalnost u definiranju svog budžeta. 

Potkomitet je u slučaju Institucije utvrdio da njena finansijska autonomija nije osigurana i da bi trebalo da postoji zasebna budžetska linija kojom ona apsolutno upravlja i koju kontrolira. Način na koji je ovo pitanje uređeno u sadašnjem tekstu Zakona nije u skladu s međunarodnim standardima, pa je predložena izmjena odredbe 39. kojom se finansijska nezavisnost Institucije uređuje na isti način kao kod Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine. Detaljnije o tome možete čitati klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”.

Članom 6. određuju se prijelazne i završne odredbe, odnosno stupanje zakona na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

Fotografija: ombudsmen.gov.ba