Bosna i Hercegovina je obalna država i svojim teritorijem izlazi na Jadransko more u prostoru Neumskog i Malostonskog zaljeva dužinom obale od oko 25,8 kilometara. 

Predlagači ovog zakona pojasnili su da za svaku pomorsku državu, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, morski teritorij ima ogroman značaj radi sveukupnog razvoja njenih privrednih djelatnosti kao što su industrija, turizam, ribolov, transport, iskorištavanje podmorja i dr. Prema objašnjenju predlagača, izuzev razvoja turizma, Bosna i Hercegovina do sada nije imala velike koristi od svog pomorskog prostora.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2017. godine usvojio je Deklaraciju kojom je prvi put objavljeno da je Bosna i Hercegovina pomorska država koja ima svoje teritorijalno more te ostala pripadajuća prava u skladu sa svojim statusom, a prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora. 

U Deklaraciji je, između ostalog, utvrđeno da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pozivaju da donesu poseban Zakon o moru Bosne i Hercegovine. Međutim, kako ističu predlagači ovog zakona, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još uvijek nisu predložili ovaj prijeko potreban zakon.   

Prijedlogom ovog zakona utvrđeno je da se suverenitet Bosne i Hercegovine na moru prostire na unutrašnje morske vode, teritorijalno more, vazdušni prostor iznad njega te na dno i podmorje tog mora. Bosna i Hercegovina obavezna je poduzeti sve potrebne mjere zaštite vode i mora, u skladu s ovim zakonom i u saradnji sa susjednim državama. Posebno, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine donosi strategije radi očuvanja, zaštite i unapređenja morskog okoliša. 

Definisani su novi pojmovi koji se odnose na ovu oblast i, između ostalog, šta potpada pod pojam unutrašnje morske vode. Tako, prema ovom zakonu, unutrašnje morske vode Bosne i Hercegovine obuhvaćaju luku i zaljeve na obali kopna te dijelove mora između linija niske vode na obali kopna i ravne polazne linije kojom je označeno teritorijalno more Bosne i Hercegovine. Definisani su i uslovi i načini obavljanja istraživanja, snimanja i hidrografskog premjera morskog dna i podmorja. 

Propisana je i mogućnost da Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, određuje zabranjenu zonu u unutrašnjim morskim vodama Bosne i Hercegovine. U tom smislu, plovni objekt ne smije ploviti zabranjenom zonom u unutrašnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile.  

Pod pojmom teritorijalnog mora propisan je pomorski prostor posebnog statusa, označen ravnim polaznim linijama (linija niske vode uzduž obale kopna i otočića te linija koje zatvaraju luku i zaljeve kopna) s jedne strane, do međudržavne granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na Jadranskom moru s druge strane, uključujući pristupni plovni koridor.

U tom smislu, osnovnu liniju teritorijalnog mora čine:

a) linije niske vode duž obala kopna i ostrva; 

b) prave linije koje zatvaraju ulaze u zaljeve; 

c) prave linije koje spajaju tačke na obali kopna i na obali ostrva na sljedeći način: od granice s Republikom Hrvatskom u kanalu Malog Stona na jugoistoku, koja spaja najisturenije tačke poluotoka Klek, obilazi otočiće Veliki Školj i Mali Školj te zatvara ulaz u Neumski zaljev tako što polukružno spaja niske vode uzduž obale zaljeva s niskim vodama na njegovim prirodnim ulaznim tačkama.  

Osnovne linije ucrtane su na karti ispod, a koja se čuva kod Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine. 

Pored navedenog, definisane su i obaveze prilikom prevoza opasnih i štetnih materija, postupanje sa stranim plovnim pogonima, neškodljivi prolazak, nadzor nad primjenom zakona i kaznene odredbe, o čemu detaljnije možete čitati u samom tekstu zakona klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”. 

Fotografija: hercegovina.ba