Prvih pet članova ovog prijedloga propisuje i definiše da se ovim zakonom uređuje:

1. granična kontrola i nadležni organi, 

2. prelazak državne granice, 

3. granični prelazi, odobrenja, provjere i nadzor granice, 

4. granična linija i uređenje prostora kod državne granice, 

5. granični incident i povredu državne granice, 

6. međunarodnu graničnu saradnju, 

7. prenošenje oružja te 

8. prikupljanje i evidentiranje ličnih podataka. 

U ovom poglavlju navodi se cilj ovog zakona, koji se ogleda u potrebi usklađivanja bh. legislative sa novim odredbama Evropske unije o graničnoj kontroli. Svrha kreiranja novog zakona isključivo se ogleda, navodi predlagač, u potrebi praćanja i informisanja o preuzimanju pravne stečevine EU u bh. zakonodavstvo. Dodatno, u ovom poglavlju definiše se 17 novih pojmova, kao što su analiza rizika, granične table, granične oznake te integrirano upravljanje granicom. Opširnije o ovim definicijama čitajte u izvornom tekstu zakona, koji se nalazi na sekciji “Preuzmite tekst zakona”. Utvrđeno je takođe da Granična policija BiH (GP BiH) ostaje nadležni organ za provođenje ovog zakona.

Drugo poglavlje zakona bavi se odredbama koje se tiču granične kontrole i nadležnih organa kroz tri člana. Granična kontrola, između ostalog, podrazumijeva osiguravanje nepovredivosti državne granice, sprečavanje nezakonitih prekograničnih migracija, zaštitu života i zdravlja ljudi i sl. Za njeno provođenje nadležna je GP BiH te njeni službenici/e, koji/e djeluju u okviru odredbi ovog zakona. Član 8. definiše princip srazmjernosti i princip nediskriminacije, navodeći da policijski/a službenik/ca:

1. Pri obavljanju poslova granične kontrole primjenjuje samo ona ovlaštenja kojima su pojedinci ili zajednica najmanje pogođeni, a kojima se može postići određeni cilj;

2. Ne smije prouzrokovati štetu koristeći svoja ovlaštenja koja bi mogla biti nesrazmjerna njihovoj namjeni i cilju.

Policijski/e službenici/e također su dužni u potpunosti poštovati ljudsko dostojanstvo te ne smiju diskriminisati lica na osnov spola, rade, rase ili etničkog porijekla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. 

Poglavlje III definiše i uređuje pitanje prelaska državne granice, graničnih prijelaza te graničnih odobrenja. Također, razrađuju se zabrane i ograničenja prijenosa roba na graničnim prijelazima, uslovi njihove izgradnje, opremanja i upravljanja, područje graničnog prijelaza, obaveza pribavljanja dozvole za kretanje i zadržavanje na međunarodnom aerodromu, obaveze prijevoznika u međunarodnom zračnom saobraćaju, obaveze zapovjednika, vođe ili vlasnika plovila, privremena zabrana ili ograničenje plovidbe, obaveza prijave lica bez putnih isprava i tako dalje. 

Definiše se i prelazak državne granice kao svako kretanje lica preko državne granice, koja se može prelaziti samo na graničnim prijelazima sa važećom putnom ispravom. Također, lica državnu granicu mogu preći bilo gdje u slučaju više sile ili hitnih okolnosti, ali su u najkraćem mogućem roku dužni prijaviti se u najbližu stanicu GP BiH te obrazložiti razloge prelaske. 

Propisani su, između ostalog, i uslovi otvaranja privremenog graničnog prijelaza, te definirana ograničenja u pogledu vrste robe koja se može prenositi na privremenom graničnom prijelazu. Tako se ovi prelazi otvaraju u slučaju kratkotrajnih aktivnosti te se preko njih može prevoziti samo roba koja je nužna za navedenu aktivnost. 

Definsane su opće odredbe o mogućnostima kretanja i zadržavanja na području graničnog prijelaza, kretanje zaposlenika/ca s identifikacionom iskaznicom kao i obaveze operatera ili drugog pravnog ili fizičkog lica za pribavljanje dozvole za kretanje i zadržavanje na međunarodnom aerodromu. Uvedene odredbe su u cilju rješavanja praktičnih problema prilikom narušavanja javnog reda i mira, te ugrožavanja sigurnosti na graničnim prijelazima. Dodatno, lica koja se kreću i zadržavaju na području graničnog prijelaza radi fotografiranja, zvučnog i slikovnog snimanja, kao i upotrebe svih vrsta bespilotnih letjelica, dužna su pribaviti odobrenje mjesno nadležne jedinice Granične policije. 

Operater ili drugo pravno lice koje na području graničnog prijelaza obavlja privrednu djelatnost, dužan je mjesno nadležnoj jedinici Granične policije dostaviti podatke o zaposlenicima/ama i izdati im odgovarajuću identifikacionu iskaznicu s fotografijom, prije nego što započnu s radom na području graničnog prijelaza. U slučaju vršenja registrirane djelatnosti na području graničnog prelaza na aerodromu, operater ili drugo pravno ili fizičko lice dužno je da za zaposlenika/cu, prije započinjanja njegovog rada, pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje lica na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu te da snosi troškove njene izrade.

Definirane su obaveze zapovjednika aviona, mašinovođe voza u međunarodnom saobraćaju, zapovjednika ili vođe ili vlasnika plovila namijenjene za razonodu ili sport u međunarodnom saobraćaju i prijave lica bez putnih isprava, izdavanje odobrenja članu posade za kretanje u mjestu zadržavanja broda. Određeno je da zapovjednik ili vođa plovila u međunarodnom saobraćaju ne smije obaviti ukrcavanje ili iskrcavanje lica izvan graničnog prijelaza, osim u slučaju njihovog spašavanja te je dužan slučaj odmah prijaviti najbližoj jedinici Granične policije.

Četvrto poglavlje bavi se pitanjima granične provjere i nadzora državne granice, a većina dopuna ovog poglavlja izvršena je u skladu sa šengenskim zakonskim propisima. Detaljnije su propisani poslovi graničnih provjera, mjesto obavljanja i troškovi graničnih provjera na drugom mjestu, ovlaštenja policijskih službenika/ca Granične policije prilikom provjere lica i putne isprave, stvari i prijevoznog sredstva. 

Pri obavljanju provjere lica, policijski/a službenik/ca Granične policije ovlašten/a je da provjerava da li lice ispunjava uslove za ulazak, odnosno izlazak iz BiH te svrhu njegova putovanja, izvrši uvid u putne ili druge isprave u cilju provjere identiteta lica koje prelazi državnu granicu i obrađuje podatke iz putnih i drugih isprava, kada postoji sumnja u vjerodostojnost isprave za prelazak državne granice da poduzme mjere i radnje na utvrđivanju identiteta lica metodama i sredstvima kriminalističke tehnike, izvrši pregled ili pretraživanje ako na drugi način nije moguće izvršiti provjeru lica te, između ostalog, unosi u putnu ili drugu ispravu podatke o ulasku i izlasku, kao i o odbijanju ulaska, unošenju i prenošenju oružja i municije i druge podatke od značaja za granične provjere.

U ovom odjeljku dodatno je definisan i način obavljanja osnovnih i detaljnih graničnih provjera, obaveza lica podvrgavanju graničnim provjerama i dužnosti operatera, vlasnika i korisnika prijevoznog sredstva, popuštanje u režimu graničnih provjera te ovjera prelaska državne granice, kao i izuzeci od obaveze stavljanja otiska štambilja u pojedine putne isprave. Na prijedlog eksperata definirana je druga linija provjera u cilju usklađivanja sa Šengen zakonikom.

Detaljnije su propisana pravila, izuzeci i način obavljanja graničnih provjera na sljedećim kategorijama lica: čelnici država i članovi njihovih delegacija, piloti i drugi članovi posade, pomorci, lica s diplomatskim statusom, maloljetna i poslovno nesposobna lica, pripadnici stranih službi bezbjednosti u BiH i pripadnici vojnih snaga država članica Sjevernoatlantskog ugovora i ostalih država koje učestvuju u EUFOR programu. Propisana su specifična pravila kojima se obezbjeđuje efikasno obavljanje graničnih provjera u zavisnosti od vrste granice i prijevoznog sredstva koje se koristi.

Dodatno je propisana svrha, način, upotreba tehničkih sredstava, zaprječavanje putnih komunikacija, puteva i mjesta pogodnih za nedozvoljeni prelazak državne granice te druge mjere i radnje koje poduzimaju policijski/e službenici/e Granične policije prilikom sprečavanja te odvraćanja lica od namjere nezakonitog prelaska državne granice i izbjegavanja graničnih provjera.

U odnosu na važeći zakon, dopunjene su odredbe kojim su propisana ovlaštenja policijskih službenika/ca Granične policije u cilju sprečavanja nezakonitog prelaska državne granice, suzbijanja prekograničnog kriminala, provjere zakonitosti prelaska državne granice i preduzimanje mjera prema licima koja su prešla državnu granicu na nezakonit način. Navedene odredbe su dopunjene kao odgovor na pojačan migracioni pritisak i nove pojavne oblike ilagalnih prelazaka državne granice izvan graničnih prijelaza. Propisana su pravila koja reguliraju pitanja koja se odnose na razgraničavanje, obilježavanje i uređivanje granične linije, vidljivost granične linije, zabrana djelatnosti uz graničnu liniju i uređenje prostora uz državnu granicu.

U odnosu na prethodno zakonsko rješenje, propisano je da će se izgled i postavljanje graničnih oznaka urediti u postupku zaključivanja međunarodnih ugovora o granici između BiH i susjednih zemalja kao i sastav tijela koje čine predstavnici nadležnih organa. Također, eksplicitno je propisano da je Ministarstvo civilnih poslova BiH nadležno za poslove premjera, označavanja, obnavljanja i održavanja graničnih oznaka na uređenoj državnoj granici, te pripremanja dokumenata o državnoj granici. Dopunjen je član koji se odnosi na vidljivost granične linije, na način da se propisuje zabrana sadnje ili sjetve određenih vrsta poljoprivrednih kultura, drveća i drugog rastinja u dubinu do stotinu metara od granične linije i bitno je da pravna i fizička lica kojima je šteta nanesena, nemaju pravo na naknadu štete.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je nadležno za osiguranje vidljivosti granične linije koja treba biti očišćena od stabala, grmlja i drugog rastinja koje smanjuje njenu vidljivost. Međutim, izuzetno Granična policija može privremeno zabraniti kretanje lica uz graničnu liniju, u cilju zaštite bezbjednosti ljudi, imovine i zaštite javnog zdravlja.

Propisana je obaveza nadležnog organa da u postupku donošenja prostornog, urbanističkog i regulacionog plana, kojim se planira uređenje prostora koji seže u dubinu 100 metara od granične linije, kao i u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole ili drugog akta za provođenje prostornog plana, pribavi saslasnost Ministarstva sigurnosti. Također, predviđa se mogućnost pokretanja upravnog spora. Navedena odredba je usmjerena na sistemska rješenja procedura prilikom planiranja uređenja prostora u dubini do 100 m od granične linije.

Šestim poglavljem ovog prijedloga definisane su povrede državne granice i granični incidenti. Definiran je pojam povrede državne granice i graničnog incidenta, nadležni organi za njihovo utvrđivanje, odnosno rješavanje povrede državne granice i graničnog incidenta, kao i utvrđivanje načina obeštećenja. Ovim zakonom više se ne definiše povreda zračnog prostora jer nije njegov predmet. 

Utvrđeno je da ako je graničnim incidentom ili povredom državne granice nastupila materijalna šteta, način obeštećenja utvrđuje se diplomatskim putem ili međunarodnim ugovorom. Ukoliko istim nije predviđen način utvrđivanja visine materijalne štete i obeštećenja, dokumentacija koja se odnosi na utvrđivanje materijalne štete i obeštećenja, radi reguliranja obeštećenja, dostavlja se preko Ministarstva vanjskih poslova.

Pravila koja reguliraju pitanja međunarodne granične policijske saradnje i saradnje sa stranim tijelima bezbjednosti propisana su u sedmom poglavlju, čime se jasnije definira pravni položaj stranih pripadnika tijela bezbjednosti te njihova krivična i građanskopravna odgovornost na teritoriji BiH u skladu s važećim propisima BiH.

Propisano je i upućivanje policijskih službenika/ca Granične policije u inostranstvo radi obavljanja poslova međunarodne policijske saradnje u oblasti graničnih poslova. Ovaj dio, između ostalog, propisuje da saglasno međunarodnom ugovoru, Vijeće ministara BiH može uputiti policijske službenike/ce GP BiH u inostranstvo radi obavljanja poslova međunarodne policijske saradnje u području graničnih poslova, pri čemu im određuje konkretne zadatke i ovlaštenja.

Oblast međunarodne granične saradnje dopunjena je odredbom koja obavezuje Graničnu policiju na saradnju i razmjenu podatka s nacionalnim koordinacionim centrima zemalja članica Evropske unije i Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu i drugim tijelima Evropske unije, vezanu za planiranje, analizu rizika i provođenje nadzora državne granice i graničnih provjera, shodno preporukama i obavezama prema EU zakonodavstvu.

U predloženoj zakonskoj regulativi sadržana su pravila koja reguliraju pitanja prenošenja oružja preko granice od strane državljana/ki BiH i stranaca, obavezi prijavljivanja oružja i municije prilikom prelaska državne granice na graničnom prijelazu, odobrenje i uslovi za prenošenje oružja za strance, uslovi za unošenje lovačkog oružja i municije, prenošenje oružja i municije streljačkih društava, kao i prenošenje oružja i municije brodom ili avionom. Propisano je da policijski/e službenici/e Granične policije i carinski organi zajedno obavljaju kontrolu oružja i municije.

Devetim poglavljem definisano je i dopunjeno pitanje prikupljanja ličnih podataka i evidencije. U poglavlju su sada sadržana pravila koja reguliraju pitanja prikupljanja, obrade, razmjene i upotrebe podataka te uređaja za prikupljanje podataka, evidencije i ličnih podataka koji se smiju pohranjivati u propisane evidencije. Navedenim odredbama propisana je obaveza primjene općih načela zaštite ličnih podataka. Dopunjena je lista evidencija, pa tako sada one uključuju: 

1. evidenciju o izdatim dozvolama za jednokratni prelazak državne granice, 

2. evidenciju o razmjeni podataka o putnicima u avionskom prijevozu,

3. evidenciju videonadzora na graničnom prijelazu,

4. evidenciju o kontroliranim licima tokom vršenja nadzora državne granice te

5. evidenciju o kontroliranim vozilima tokom vršenja nadzora državne granice.

Propisani su i lični podaci koje Granična policija može prikupljati, pohranjivati, obrađivati i koristiti, te rokovi čuvanja i obaveza njihovog uništavanja nakon isteka propisanog roka. To su:

1. ime i prezime, 

2. spol, 

3. datum i mjesto rođenja, 

4. državljanstvo, 

5. jedinstveni matični broj, 

6. fotografija, 

7. adresa prebivališta i boravišta, 

8. vrsta i broj identifikacionog dokumenta, 

9. podaci o ispravi s kojom osoba prelazi državnu granicu (vrsta i broj) 

10. fotografija isprave 

11. datum, mjesto izdavanja i rok važenja putne isprave, 

12. otisci prstiju, otisci dlanova i drugi biometrijski podaci, 

13. podaci o drugim tjelesnim identifikacionim znacima te 

14. mjesto, vrijeme i razlog prelaska državne granice.

Deseto poglavlje propisuje kaznene odredbe, gdje su napravljene izmjene u pogledu visine novčanih kazni, u cilju smanjenja prijetnji od učinjenih prekršaja. Tako je propisan raspon novčane kazne od 100 KM do 500 KM za učinjeni prekršaj fizičkog lica ako pređe ili pokuša preći državnu granicu bez važeće putne isprave izdate na njegove ime, uvažavajući odredbe zakona o prekršajima kojim je propisano da je za pokušaj prekršaja počinilac odgovoran samo ako je to zakonom, odnosno propisom regulirano.

Fotografija: aa.com.tr