Predlagači navode da je, s obzirom na to da se više od polovine članova važećeg Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti mijenja, odnosno dopunjuje, odlučeno da se pristupiti donošenju novog Zakona. 

Prijedlog obuhvata:

1. usklađivanje sa Direktivama i Uredbama Evropske unije u oblasti sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, 

2. rezultate analiza i procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini, te drugih strateških dokumenata iz oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i

3. harmonizaciju sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa standardima i preporukama Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca - FATF, te preporukama MONEYVAL iz zadnjeg kruga evaluacije. 

U obrazloženju propisa Predlagači navode da je od izuzetne važnosti napomenuti da će Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVALL-a), u periodu od 13. do 28. februara 2024. godine, posjetiti Bosnu i Hercegovinu u cilju otpočinjanja petog kruga evaluacije Bosne i Hercegovini i ocjene efikasnosti njenih mjera u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma do navedenog datuma bilo bi od velikog značaja za pozitivnu ocjenu i eventualno izbjegavanje da Bosna i Hercegovina dospije ponovo na tzv. “sivu listu”. Podsjetili su da je Bosna i Hercegovina u periodu od juna 2015. godine do februara 2018. godine bila označena od FATF kao zemlja “država višeg stepena rizika u pogledu pranja novca i finansiranja terorizma, a od EU u periodu od 2015. do 2020. godine. Listiranje je imalo političke, ekonomske i finansijske posljedice. Ukoliko se međunarodni standardi ne integrišu u Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma do najavljene posjete, realna je mogućnost da Bosna i Hercegovina ponovo dospije na sive liste međunarodnih tijela za kontrolu sistema borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF, MONEYVAL i EU). 

Stavljanje na ,,sivu listu“ ima nužno političke, ekonomske i finansijske posljedice, odnosno, ukoliko izvještaj bude loš, to će biti korak da Bosna i Hercegovina bude tretirana kao zemlja koja predstavlja rizik za međunarodni finansijski sistem te će biti stavljena pod pojačani nadzor zbog nedostataka u sistema borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. 

Borba protiv pranja novca je dio ključnih zahtjeva u pregovaračkom procesu. Loše postupanje u ovoj oblasti bi ugrozilo ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine i pristup evropskim sredstvima, a posebno bi se odrazilo na bankarski sektor, gdje bi transakcije bile usporene zbog detaljnih kontrola, koje bi bile višestruko rigidnije i detaljnije. Također, to bi značilo usporen finansijski promet u Bosnu i Hercegovinu kao i iz Bosne i Hercegovine prema svijetu. Mogućnost da Bosna i Hercegovina postane dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) jednostavno bi bila isključena, a domaće kompanije bi prolazile višestruke provjere prije uspostavljanja bilo kakvog poslovnog odnosa. Sve gore nabrojano zahtijeva dodatne ljudske i financijske resurse realnog sektora. Ukoliko dođe na jednu od ovih lista (a najvjerovatnije i na sve), a zbog promjene FATF metodologije u vezi procjene zemlje, Bosna i Hercegovina će trebati puno više vremena da bude delistirana, nego što je to bilo slučaj u prošlosti, navodi se u obrazloženju propisa.

Predlagači su napomenuli da novi zakon nije jedina mjera koju treba provesti da bi se izbjeglo listiranje, ali jeste osnovna.

Tekst prijedloga možete preuzeti klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”.

Fotografija: nezavisne.rs

Usvojen na 9. hitnoj sjednici u PD PSBiH, 21.12.2023. godine, dok je u DN PSBiH usvojen na 2. hitnoj sjednici održanoj 16.2.2024. godine