Pitanje: U Nacrtu Budžeta FBiH za 2016. godinu, za stavku “Provedba Zakona o zaštiti od nasilja u porodici” predviđeno je 162.000 KM, kao i u prethodnom budžetu. Sa ove budžetske pozicije finansiraju se sigurne kuće za smještaj žrtava nasilja u porodici. Prema procjeni zeničke “Medice”, jedne od najstarijih organizacija u BiH koja pruža pomoć žrtvama nasilja, jedna sigurna kuća koja obezbjeđuje smještaj za 25 žrtava nasilja u porodici, godišnje treba u prosjeku 240.000 KM da bi funkcionisala.Zakon o zaštiti od nasilja u porodici propisuje da je Federacija BiH dužna učestvovati u finansiranju sigurnih kuća u visini od 70% sredstava potrebnih za njihovo funkcionisanje. Ovaj zakon je usvojen 2013. godine, ali ova obaveza, propisana Članom 35. zakona, do sada nijednom nije ispoštovana. Porazno je da je nakon usvajanja zakona došlo čak i do smanjivanja sredstava za sigurne kuće u odnosu na stanje prije njegovog usvajanja.Ako bi se iznosu koji je predložen u nacrtu bužeta dodalo još 30%, koliko trebalo da izdvoje kantoni, pun iznos godišnjeg finansiranja za sve sigurne kuće u FBiH (njih devet) iznosio bi 231.429 KM, što nije dovoljno ni za opstanak jedne sigurne kuće. Imajući u vidu ove podatke, želim da vas pitam sljedeće:1. Da li ćete svojim glasom podržati Budžet FBiH kojim se ne obezbjeđuje ni deseti dio sredstava za finansiranje sigurnih kuća, iako se time krši Zakon o zaštiti od nasilja u porodici? 2. Da li ćete iskoristiti svoje pravo da amandmanski djelujete na usvajanje budžeta i osigurate da se ove godine prvi put ispoštuje zakonska obaveza Federacije BiH u pogledu finansiranja sigurnih kuća za žrtve nasilja u porodici?
Odgovor: Kada je u pitanju finansiranje smjestaja zrtava nasilja u sigurne kuce tesko mi je ocijeniti da li je predvidjeni iznos Nacrtom budzeta FBiH za 2016. dovoljan ili ne, te koliko je realno potrebno sredstava za ovu namjenu iz razloga sto mi nije poznato kolika je cijena privremenog zbrinjavanja zrtve nasilja u sigurnu kucu i o kojem broju zrtava se radi. Takodjer, cinjenica je da su sve sigurne kuce u vlasnistvu nevladinog sektora, i da do sada nisam imao prilike saznati koliki je njihov obim posla vezano za zbrinjavanje zrtava nasilja i koliki su njihovi troskovi. Radi svega navedenog ne mogu procijeniti kolika su sredstva realno potrebna za ovu svrhu, radi cega ocekujem od NVO koje upravljaju sigurnim kucama tacne informacije u pogledu stvarnih troskova za smjestaj zrtava nasilja u sigurnu kucu.
Ukoliko dobijem adekvatne informacije koje ce potvrditi da su predvidjena sredstva nedovoljna, spreman sam iskoristiti svoje pravo da amandmanski djelujem na usvajanje budžeta i doprinesem da se ove godine ispoštuje zakonska obaveza Federacije BiH u pogledu finansiranja sigurnih kuća za žrtve nasilja u porodici.
Datum odgovora: 01.12.2015
Pitanje: Smatrate li da je Vlada FBiH prilikom izrade Budžeta Federacije BiH za 2016. godinu bila opredjeljena ka nastavku provođenja restriktivne politike kada su u pitanju plaće i naknade uposlenih?
Odgovor: Mislim da restriktivna politika Vlade kada su plate zaposlenih u pitanju ne vodi nikuda. Smanjenje plate za sobom automatski vuce niz negativnih konsekvenci koje podrazumjevaju pad potrosnje, i sve sto vuce za sobom, kao je smanjenje pdv-a, smanjenje doprinosa zdravstvenom i penzionom fondu, i u krajnjoj liniji uzrokuje pad budzetskih prihoda. Vlada se treba poceti baviti ozbiljnim poslom, suociti se sa korupcijom, sivom ekonomijom i radom na crno, naplatom stotina miliona KM po osnovu koncesionih naknada, te prestati traziti izgovore i razloge za odgadjanje primjene seta antikorupcionih zakona. Mora zapoceti sa revizijom privatizacije i ispitivanjem porijekla imovine. Brojni privredni subjekti u vlasnistvu FBiH imaju ogromnu imovinu vrijednu stotine miliona KM. Ozbiljna vlada ce se poceti baviti ovim pitanjima i staviti u budzet ogromna sredstva, a neozbiljna ce dostignucem smatrati smanjenje plate zaposlenih s kojim ce finansirati otplatu trezorskih zapisa i pad u sve vecu finansijsku dubiozu. U isto vrijeme zabavljace javnost "uspjehom" dok stotine milona i dalje prolaze pored budzeta.
Datum odgovora: 28.11.2015
Pitanje: Da li Nacrt budžeta FBiH za 2016. godinu vidite kao dokument usmjeren na smanjenje/ograničenje javne potrošnje?
Odgovor: Nacrt budzeta FBiH za 2016. godinu nije usmjeren za smanjenje javne potrosnje, vec je ocito dizajniran za potrebe finansiranja izborne kampanje za naredne lokalne izbore. U prilog ovoj tvrdnji ide i novi Zakon o drzavnoj sluzbi koji predvidja reorganizaciju na nacin da svi postojeci rukovodni drzavni sluzbenici, pomocnici ministara, sekretari, direktori itd. u okviru drzavne sluzbe prestaju biti drzavni sluzbenici i prerasporedjuju se na nove duznosti, u okviru drzavne sluzbe, a na njihova mjesta se "postavljaju" novi funkcioneri. Drugim rijecima, javna potrosnja ce postati veca, a administracija brojnija za preko 1.000 novih funkcionera. Od trenutne javne potrosnje puno veci problem lezi u cinjenici da ce budzet FBiH i ove godine izgubiti preko 250 miliona KM samo po osnovu koncesionih naknada koje se ne ubiru jer ocito ministarstva i vlada ne zele da odlucno rade na punjenju budzeta niti o tome uopste razmisljaju, a dokaz lezi u cinjenici sa u Nacrtu budzeta za 2016. godinu, na prihodovnoj strani i ne postoji stavka prihod od koncesionih naknada.
I umjesto da jacaju prihodovnu stranu, sto podrazumjeva bezkompromisnu primjenu zakona, "krpljenje" budzeta radije obezbjedjuju kratkorocnim i dugorocnim zaduzenjima kod komercijalnih banaka, sto ce Federaciju BiH za nekoliko godina neizbjezno dovesti u stanje duznickog ropstva. Dokaz lezi u cinjenici da iduce godine dospijeva otpata duga u visini od skoro milijardu KM ili 40% budzeta. I da zakljucim, problem javne potrosnje je sigurno ozbiljan, ali je minoran naspram cinjenice koliko sredstava i prihoda budzeta se svake godine propusta. Pricom o javnoj potrosnji, bijelom kruhu i slicnim top temama namjerno se zaokuplja javnost dok promicu stotine miliona KM. Pogledajte izvjestaj Agencije za bankarstvo FBiH za proslu godinu i vidjet cete da se stednja za godinu dana povecala za 200 miliona KM i sad dostize sest milijardi i devetsto miliona KM!? Logicno je zakljuciti da u drustvu bogatih pojedinaca bude i drzava bogata, a zasto nije lako je zakljuciti.
Datum odgovora: 28.11.2015
Pitanje: Zasto se Zakon o drzavnoj sluzbi, isto kao nedavno i Zakon o radu, mijenja po hitnoj proceduri, kad nije zadovoljen ni jedan razlog predvidjen za hitnu proceduru? I da li cete traziti da se prijedlog Zakona vrati u redovnu proceduru?
Odgovor: Naravno ne postoje opravdani razlozi da se ovako vazan zakon donosi u skracenoj, hitnoj proceduri, bez uesca javnosti. Razlog lezi u cinjenici da Vlada zeli sakriti svoju namjeru i cilj da izvrsi potpunu politizaciju i privatizaciju drzavne sluzbe, iskljucivo u korist vladajuce elite, a na stetu nasih gradjana, te dodatno optereti Budzet.
Moj zahtjev ce biti da se ovaj zakon skine sa dnevnog reda sutrasnjeg zasjedanja Doma naroda PFBiH i u formi nacrta uputi u javnu raspravu, i tek nakon sto se razmotre i uvaze primjedbe nacrt, uputi u formi prijedloga na razmatranje u Domu naroda PFBiH.
Datum odgovora: 22.10.2015
Pitanje: Da li smatrate da će predložene izmjene Zakona o deviznom poslovanju uvesti više reda u ovo područje?