Meliha Bijedić (rođ. Huseinagić) rođena je 23. jula 1976. godine u Tuzli u Bosni i Hercegovini. U Tuzli je završila osnovnu, a nakon toga i srednju Medicinsku školu. Marta 2001. godine diplomirala na Defektološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a na istom fakultetu u februaru 2002. godine zasnovala i radni odnos. Od maja 2005. godine do septembra 2007. godine bila uposlena na Rektoratu Univerziteta u Tuzli kao stručni saradnik u uredu za nastavu i studentska pitanja. Od 2007. do 2012. godine obavlja dužnosti u zvanju višeg asistenta na odsjeku Poremećaji u ponašanju Edukacijsko‐rehabilitacijskog fakulteta. Postdiplomski studij iz oblasti društvenih nauka, područje Poremećaji u ponašanju završila je na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i 2007. godine i odbranila magistarski rad na temu „Neki aspekti povezanosti poremećaja u ponašanju učenika i kvalitete razrednog ozračja u srednjim školama“. Nakon toga upisuje doktorski studij na istom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te 2012. godine brani doktorsku disertaciju pod nazivom „Socijalnopedagoški sadržaji i aspekti odgojne mjere pojačanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini”. Od oktobra 2012. godine izabrana u zvanje docent na Univerzitetu u Tuzli i predaje stručne predmete kao što su Tretman djece i mladih s poremećajima u ponašanju i Prevencija poremećaja u ponašanju. Učestvovala je na više naučnih i stručnih usavršavanja u oblasti specijalne edukacije i rehabilitacije kao i socijalne pedagogije, objavila više naučnih radova te aktivno učestvovala na domaćim i međunarodnih simpozijima. Imenovana na poziciju Prodekan za naučno‐istraživački rad na Edukacijsko‐ rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Pored akademske karijere, od 26. marta 2014. godine (u trajanju jedne godine) imenovana je na funkciju Ministra za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog Kantona. Udata je i majka dvoje djece.
Pitanje: Smatrate li opravdanim postojanje posebnog koeficijenta za Kanton Sarajevo pri raspodjeli javnih prihoda?
Pitanje: Podržavate li ukidanje posebnog koeficijenta (koeficijent: 1,9658) za Kanton Sarajevo pri raspodjeli javnih prihoda?
Pitanje: Da li podržavate olakšice u pribavljanje podataka tražioca izvršenja o imovini izvršenika, putem organa koji vode evidenciju o ovim podacima (Federalni zavod za PIO, Porezna uprava FBiH, kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, banke, institucije za vođenje evidencija o prebivalištu, zemljišno-knjižni ured, uredi za katastar nekretnina i sl.)?
Pitanje: Smatrate li da provođenje izvršenja na nekretnini izvršenika treba dozvoliti samo ukoliko je potraživanje zbog kojeg je određeno izvršenje veće od jedne trećine procijenjene vrijednosti nekretnine?
Pitanje: Postovani,zar ne smatrate da se ovim zakonom pokusavaju dodatno opteretiti i radnici i poslodavci? Zasto se ne insistira na smanjivanju stopa doprinosa sa dosadasnjih skoro 33% na 20%? Ako bi se zakon u ovakvom obliku uveo - nova stopa opterecenja na plate bi bila skoro pa 46% - ne uzimajuci u obzir cinjenicu da svaki radnik, i svako fizicko lice drzavi dodatno plati 17% PDV-a , sto predstavlja ukupno opterecenje od 63% ?Pored toga, zbog cega SDA-SDP i ostale stranke ne insistiraju na vracanju poreskih olaksica za izvoznike - u vidu oslobadjanja poreza na dobit - kada znamo cinjenicno stanje u kakvom se nalaze izvoznici, odnosno kakva je pokrivnost uvoza izvozom( 93% - 7%) ? Imajuci u vidu da se istovremeno smanje i stope doprinosa sa 33% na 20%, +13% na dohodak, sto bi cinilo ukupno poresko opterecenje za radnika i poslodavca od 33%?Zanima me, da li ce SDP kao stranka insistirati na vracanju ovih poreskih olaksica izvoznicima u paketu sa izmjenama zakona o doprinosima i dohotku, buduci da se predlozenim zakonom namjerava oporezivati i dividenda firmi - sto je vec jednom oporezovano i smatram da to predstavlja dodatno opterecenje na firme!Dakle, glavno pitanje je da li ce se vracati poreske olaksice za izvoznike u vidu oslobadjanja poreza na dobit - ako je ostvareni izvoz 30% i vise za tu fiskalnu godinu?Hvala