Prijedlog ovog zakona donosi niz izmijena koje imaju za cilj postizanje konciznog i prije svega praktičnog zakonskog rješenja u ovoj oblasti koja će kvalitativno i kvantativno unaprijediti rad sudova. U dijelu nadležnosti, ovim zakonom je predviđeno da sudovi do pravosnažnosti odluke, po službenoj dužnosti, paze da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost, te se uvodi novi podnaslov koji se odnosi na nadležnost u sporovima radi zaštite prava potrošača. Zakonom se uvodi i novo poglavlje „ Postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja“ u kojem je propisano da u slučaju da pred prvostepenim sudom, u većem broju pitanja, postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je značajno za odlučivanje o predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, prvostepeni će sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke, zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Federacije radi rješavnja spornog pitanja, a sud koji je pokrenuo postupak za rješavanje spornog pitanja dužan je da zastane sa postupkom dok se ne okonča postupak pred Vrhovnim sudom Federacije. Nadalje, u situaciji kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili osnovne slobode zajamčene Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnih Protokola uz Kovenciju, koje je ratificirala BH, stranka može, u roku od 90 dana od dana konačnosti presude Evropskog suda za ljudska prava, podnijeti zahtjev sudu u BiH koji je sudio u prvom stepenu, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili osnovna sloboda povrijeđeno, a taj postupak se provodi uz odgovarajuću primjenu odredaba o ponavljanju postupka. Za razliku od važećeg zakona, ovim zakonom je definisano da drugostepeni sud o žalbi odlučuje u roku od 15 dana od dana prijema spisa. Također, vezano za žalbeni postupak, takstativno se pobrajaju povrede odredaba parničnog postupka koje su od uticaja na donošenje zakonite i pravilne odluke. Zatim, ovim prijedlogom je propisano da ako u parnicama o imovinsko pravnim zahtjevima vrijednost spora prelazi 50.000 KM, punomoćnici pravnih lica mogu biti samo lica koja imaju položen pravosudni ispit, kao i da stranka reviziju može podnijeti preko punomoćnika koji je advokat ili sama stranka koja ima položen pravosudni ispit ili lice koje ju zastupa, a ima položen pravosudni ispit. Zakonom je predviđeno da protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba, osim ako je usvojen neblagovremen i nedopušten prijedlog. Nadalje, ovim zakonom su prošireni razlozi za izuzeće sudije i u slučaju da zahtjev za isključenje bude usvojen, sud će ukinuti sve radnje koje je poduzeo isključeni sudija poslje podnošenja zahtjeva, osim ako se stranke ne saglase da se preduzete radnje ne ukidaju. Na kraju, dodaje se nova glava „Tužba za zaštitu kolektivnih interesa“ u kojoj je predviđeno da udruženja, tijela, ustanove ili druge organizacije, uz uslove predviđene zakonom, mogu podnijeti tužbu protiv fizičkog ili pravnog lica koje obavljanjem određene djelatnosti teže povređuje ili ozbiljno ugrožava kolektivne interese i prava. Ovi interesi mogu biti oni koji se tiču čovjekove okoline i životne sredine, zatim moralni, etnički, potrošački, antidiskriminirajući i drugi interesi.

Zakon je u proceduri u Parlamentu FBiH