Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?
ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama
Nepoznat
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije
Predlagač:
Vlada Federacije BiH
Vrsta procedure: Redovna
Oblast zakona: Ekonomija
Status: Prijedlog
Zakon bitan za EU integracije
Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH donosi nekoliko ključnih promjena. Prva je smanjenje ukupne stope doprinosa, koja sada iznosi ukupno 33% i to: doprinosi za PIO u iznosu od 18,50% osnovice, doprinos za nezaposlenost u iznosu od 1% osnovice, te doprinos za zdravstveno osiguranje u iznosu od 13,50% osnovice. Druga novina je da se osnovica proširuje te su sada oporezivi i dodaci na platu koji su do sada bili neoporezivi, poput toplog obroka i dodatka za prevoz.
Poreska osnovica se proširuje i u nju ulaze i primanja koja su do sada bila neoporeziva, poput toplog obroka i dodatka za prevoz.
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Stopa doprinosa za PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti iznosi 33%.
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Ugovori o djelu se oporezuju po stopi od 32% ukoliko osoba koja obavlja posao nije osigurana po drugom osnovu, a po stopi od 18,50% ukoliko je osoba osigurana po drugom osnovu.
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Pozvali su Vladu FBiH da povuče prijedloge zakona i vrati ih na dodatno usaglašavanje.
"Naime, prijedlozima zakona će de facto doći do ukidanja toplog obroka, naknada za prijevoz i regres čime će se izvršiti dodatni udar na džepove radnika. S obzirom da, ukoliko ne dođe do potpisivanja Općeg kolektivnog ugovora i granskih kolektivnih ugovora, koji su propisivali obavezu poslodavcima za isplatu pomenutih naknada, više neće postojati zakonska obaveza poslodavaca da isplaćuju naknade, sasvim je opravdano očekivati da će doći do njihovog ukidanja", saopćili su.
Ovim će biti, kako kažu, naročito pogođen realni sektor, u prvom redu radnici kod privatnih poslodavaca, posebno tamo gdje nema ni sindikata.
"Ne postoje nikakve garancije da će ove naknade biti transformisane u plaću radnika u istom iznosu (to će praktično ovisiti od dobre volje poslodavca), tako da je pitanje njihovog poreskog tretmana u ovom slučaju potpuno irelevantno. Ako se to desi, a velika vjerovatnoća je da će se desiti, biće to daleko ozbiljniji problem i gubitak za one radnike koji su značajan dio svojih „plaća“ primali kroz topli obrok i prijevoz (u prosjeku 200 KM mjesečno) nego postavljanje praga, odnosno definisanje poreske stope. Time se opravdanje predlagača da se želi postići poreska neutralnost pokazuje kao potpuno nerealno i neargumentovano", naveli su.
Takođe, dodaju i da je neophodno da se što prije uradi tačna projekcija finansijskih efekata primjene predloženih zakona, jer se samo tako može steći realna slika o tome šta ustvari radnike očekuje.