Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima FBiH
41%
59%
Za: 12 Protiv: 17

Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?

ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama

26.05.2021.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije

Predlagač:
Vlada FBIH
Vrsta procedure: Redovna
Oblast zakona: Pravna država
Status: Skinut s dnevnog reda

Razlog za izmjene i dopune Zakona o notarima FBiH jeste odluka Ustavnog suda FBiH  broj: U-15/10 od 2. 12. 2015. godine, kojom je utvrđeno da član 6. stav (1) u dijelu koji glasi: “Kao i lice koje ispunjava pretpostavke iz stava 2. ovog člana“ i stav (2) istog člana, te čl. 27. i 73. Zakona o notarima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 45/02), nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Predlagač u tom smislu vrši određene izmjene pomenutih odredbi zakona. Tako se predlaže uvođenje postupka obaveznog potvrđivanja (solemnizacije) isprava za koje više nije obavezna notarska obrada. Osim toga, vrše se korekcije zakona u dijelu određivanja broja notara, kontrole rada notara i Notarske komore Federacije BiH, odredbi kojima se uređuje disciplinska odgovornost i disciplinski postupak, udaljavanje notara iz službe i posljedice tog udaljavanja, a precizirane su i odredbe vezane za postavljenje zamjenika notara, te zakonski ograničeno imenovanje bliskih srodnika za zaposlenike u notarskim kancelarijama, tako i notara – bliskih srodnika na istom notarskom području.

Napomena

Prihvaćen u PD kao Prijedlog, u DN razmatran kao Nacrt - prihvaćen.

Najvažnije teme vezane uz ovaj zakon
  • Uslovi za polaganje notarskog ispita

    Polaganju notarskog ispita može pristupiti lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje tri godine na pravnim poslovima.

    64%
    36%
    Za: 9 Protiv: 5 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Preispitivanje broja notara na određenom prostoru

    Kantonalni organ za upravu je dužan svake četiri godine preispitati potreban broj notara na određenom službenom području i ako postoji potreba, predložiti vladi kantona povećanje broja notara na tom području.

    78%
    22%
    Za: 7 Protiv: 2 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Ograničenje imenovanja bliskih srodnika

    Na području istog službenog sjedišta za notara ne može biti imenovano lice koje je bračni partner, predak ili potomak notara koji aktivno vrši službu, a za zamjenika ili pomoćnika određenog notara ne može biti imenovan njegov bračni partner, predak ili potomak.

    85%
    15%
    Za: 11 Protiv: 2 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Obavezna notarska obrada

    Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na: raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica, pravne poslove iz člana 73a. ovog zakona u kojima učestvuje nepismena stranka, kao i gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka, te stranka koja ne zna jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme, u ovom slučaju, nadomješta izvršenjem obećane činidbe.

    62%
    38%
    Za: 8 Protiv: 5 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Obavezna notarska potvrda (solemnizacija)

    Pravni poslovi za koje je obavezna notarski potvrđena - solemnizovana privatna isprava su: pravni poslovi o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih partnera, kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici, pravni poslovi, čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta, kao i svaka promjena statuta, ugovor o nasljeđivanju, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života, ugovor o odricanju od nasljeđa koje nije otvoreno.

    29%
    71%
    Za: 4 Protiv: 10 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


Mišljenje eksperata

Mišljenje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima u odnosu na Presudu Ustavnog suda FBiH broj: U-15/10 od 2. 12. 2015. godine

 

Ustavni sud FBiH je Presudom broj: U-15/10 od 2. 12. 2015. godine („Službene novine FBiH“, broj 30/16), odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o notarima („Službene novine FBiH“, broj 45/02), utvrdio da stav (1) člana 6. u dijelu koji glasi: „kao i lice koje ispunjava pretpostavke iz stava 2. ovoga člana“ i stav (2) istog člana, te članovi 27. i 73. Zakona o notarima nisu u skladu sa Ustavom FBiH.

Ustavni sud je u predmetnoj presudi utvrdio da činjenica da odredba člana 6. kojom se propisuje da polaganju notarskog ispita mogu pristupiti samo osobe koje obavljaju posao notarskog pomoćnika u trajanju od tri godine, isključuje mogućnost da notarski ispit polažu i notarsku profesiju obavljaju drugi pojedinci pravne profesije, pa čak i oni koji obavljaju najodgovornije javne funkcije, predstavlja direktnu diskriminaciju osoba unutar Federacije Bosne i Hercegovine u uživanju njihovih građanskih i političkih prava, zagarantiranih relevantnim odredbama sadržanim u Ustavu FBiH i međunarodnim ugovorima i drugim međunarodnim sporazumima koji imaju snagu ustavnih odredbi. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima izmijenjen je član 6. na način da isti propisuje da polaganju notarskog ispita može pristupiti lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje tri godine na pravnim poslovima, čime se udovoljava predmetnoj presudi.

Ustavni sud je u istoj presudi nesaglasnom sa Ustavom FBiH proglasio i odredbu člana 27. kojom se propisuje da vlada kantona određuje broj notara za područje kantona, kao i njihovo službeno sjedište, te da se broj notara određuje prema broju stanovnika koji žive na području kantona, na način da se po pravilu na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto, uzimajući u obzir i godišnji broj isprava koje se notarski obrade. U odnosu na ovu odredbu, Ustavni sud je utvrdio da određivanje broja notara za područje kantona i određivanje njihovog službenog sjedišta, te vezanje broja notara za broj stanovnika, predstavlja kršenje prava lica na teritoriju FBiH na jednakost pred zakonom, prava na jednak pristup javnim službama, i da utvrđivanje broja notara u kantonu u uvjetima tržišnog privređivanja ne promovira konkurenciju, kvalitet rada i cijenu pružanja usluga.

Predloženi član 27. ponovo sadrži odredbu o određivanju broja notara i njihovom službenom sjedištu, a najvažnija razlika u odnosu na raniji član ogleda se u činjenici da je izostavljen kriterij koji se odnosi na otvaranje najmanje jednog notarskog mjesta na 20.000 stanovnika, ali su kriteriji za utvrđivanje broja notara u službenom sjedištu idalje broj stanovnika, intenzitet privrednog poslovanja kao i godišnji broj poslova koje notari obavljaju na tom području. Po svemu sudeći, predloženi član ne sadrži suštinsku izmjenu u odnosu na raniji član jer isti ne sadrži kriterije koji garantiraju uspostavu notarskih ureda na području cijele FBiH koje je Ustavni sud ocijenio kao ključne za ostvarenje prava na jednakost pred zakonom.

Ustavni sud je predmetnom presudom utvrdio da ni član 73. koji propisuje obavezu notarske obrade isprava za širok spektar pravnih poslova, propisujući njihovu ništavost ako za njih nisu sačinjene notarski obrađene isprave, također nije u skladu sa Ustavom FBiH. Prema ovom članu, pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na: reguliranje imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između lica koja žive u vanbračnoj zajednici; raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica; pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme, u ovom slučaju, nadomješta izvršenjem obećane činidbe; pravne poslove čiji je predmet prijenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama; osnivačka akta privrednih društava i davanja saglasnosti na njihove statute, kao i svaku promjenu statuta. Ustavni sud je utvrdio da se ovim odredbama u prvom redu vrši diskriminacija na štetu drugih lica - diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim, magistarskim ispitom ili doktoratom, koji su također osposobljeni za pružanje istih ili sličnih usluga, ali i da ovakva obaveza plaćanja notarski obrađenih isprava isključuje slobodu izbora strankama i ne opravdava legitimne ciljeve koji se žele postići, što je opet protivno pravu svih građana da uživaju politička prava, da imaju jednak pristup javnim službama, te da uživaju jednakost pred zakonom i zabranu diskriminacije po bilo kojem osnovu.

Predloženim zakonom izmijenjen je član 73. na način da je sada notarska obrada isprave  potrebna za pravne poslove raspolaganja imovinom poslovno nesposobnih lica,  pravne poslove u kojima učestvuje nepismena stranka, kao i gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka, te stranka koja ne zna jedan od službenih jezika u BiH, kao i za pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme nadomješta izvršenjem činidbe, dok je za punovažnost ostalih pravnih poslova navedenih u članu 73, umjesto obavezne notarski obrađene isprave, potrebna, od strane notara, potvrđena – solemnizirana privatna isprava. Postupak solemnizacije podrazumijeva potvrđivanje privatnih isprava od strane notara, što znači da ispravu mogu sačiniti same stranke samostalno ili korištenjem usluga pravnika, ali da će pravni posao biti punovažan samo stavljanjem klauzule o potvrđivanju od strane notara.

Predlagač ovog zakona u obrazloženju ovakvo rješenje podupire argumentacijom o neophodnosti uvođenja obaveznosti javne isprave u pravnom prometu kod pomenutih pravnih poslova u cilju osiguranja zadovoljavajućeg nivoa pravne sigurnosti. Istovremeno, u obrazloženju zakonskog teksta kao razloge za njegovo neopredijeljenje za propisivanje mogućnosti ovjere potpisa na privatnoj ispravi kao dostatne za punovažnost ovih ugovora (koje je rješenje prisutno u uporednom pravu), predlagač navodi nezaštićenost neuke stranke, pojavu nadripisarstva i “upitnost takvih pravnih poslova do same procjene suda”. Istina je da ovo rješenje ostavlja mogućnost stranke da samostalno sačini ispravu ili da to neko drugi učini u njeno ime, ali je za punovažnost predmetnog pravnog posla ponovo presudna isključivo uloga notara koja se sastoji u stavljanju klauzule o potvrđivanju isprave. S tim u vezi, neupitno je da je princip disponiranja stranaka njihovim privatnim pravima i ovim zakonskim rješenjem ograničen, a u smislu ocjene opravdanosti ovih ograničenja važno je spomenuti i stav Ustavnog suda o principu slobode dispozicije stranaka u ovoj sferi, te kriterijima njegovog sužavanja, a koji je Ustavni sud iznio u presudi U-22/16 od 6. 3. 2019. godine. S tim u vezi, Ustavni sud je u predmetnoj presudi utvrdio da se integritet slobode uređivanja obligacionih odnosa ne može odvojiti od ustavnih garancija primjene “najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda”, niti se može izolovati od ustavne garancije na “jednakost pred zakonom”, te da ograničavanje takvog disponiranja od strane zakonodavca mora biti odmjereno sa najvećom pažnjom i zasnovano na javnom interesu. U ovoj se presudi Ustavni sud osvrnuo i na argument o pravnoj sigurnosti navodeći da su sve poslove vezano za prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, godinama unazad prije donošenja Zakona o notarima obavljali advokati, a vezano za osnivačka akta i statute privrednog društava pravnici, te da ne postoje relevantne analize ili dokazi da je uspostavljenjem notarske službe kao javne službe, Federacija Bosne i Hercegovine ispunila postavljene legitimne ciljeve u pogledu povećanja stepena pravne sigurnosti u oblasti prometa nekretnina i osnivanja, te registracije privrednih subjekata u pogledu ažuriranja i tačnosti, odnosno pouzdanja u javne registre, te rasterećenja sudova i organa uprave.

S obzirom na sve prethodno navedeno, a posebno imajući u vidu činjenicu da je u posljednjoj presudi Ustavni sud FBiH autonomiju volje ugovornih strana izdigao na nivo ustavnih prava i prava zagarantiranih međunarodnim ugovorima i drugim međunarodnim sporazumima koji imaju snagu ustavnih odredbi, jasno je da je predlagač prilikom izrade predmetnog zakonskog rješenja trebao posvetiti veću pažnju razmatranju i drugih mogućih rješenj, kao i raspravi o proporcionalnosti zadiranja u privatnopravnu sferu i ostvarenja postavljenog legitimnog cilja osiguranja pravne sigurnosti, a konačan sud o usklađenosti i ovog (ako isti bude usvojen) kao i svih drugih zakona je u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda.


Adna Adna Hanić-Zalihić, mr. Iur.

VELIKE NOVINE U REFORMI NOTARIJATA - MALA KORIST ZA GRAĐANE


Notarijat je stara institucija koja vuče porijeklo još iz srednjeg vijeka i koju su prihvatile gotovo sve savremene pravno uređene države. Primaran cilj je da se ojača pravna sigurnost, da se pomogne građanima i pravnim subjektima, te da se rasterete sudovi i upravni organi. Entiteti i Brčko distrikt BiH prihvatali su ovu instituciju, počevši od 1999. godine, kao javno bilježništvo, da bi se od 2002. godine prihvatio tradicionalni naziv notarijat.

Opredjeljenje za tzv. latinski notarijat podrazumijeva prenos javnih ovlaštenja ograničenom broju osoba odvojenih od advokature ili bilo koje druge službe, što uključuje samostalnost i odgovornost u radu, nepristrasnost i neovisnost, izvršnost javnih isprava koje oni obrađuju, obvezu poduzimanja službenih radnji i čuvanja službene tajne, te obvezu povjeravanja i poučavanja stranaka.

Najveće dileme odnose se na propisivanje nadležnosti notarske službe, tj. u kojoj mjeri i koje poslove povjeriti notarima, koje su do početka njihovog rada obavljali sudovi, organi uprave i advokati. Tu su se od početka sukobljavale interesne sfere advokata i notara. 

Prema zakonu iz 2002. godine, pravni poslovi u prometu nekretnina, u registraciji poslovnih subjekata, u imovinskim odnosima između bračnih drugova bili su valjani samo ako su notarski obrađeni.  U kasnijim zakonima isključiva nadležnost notara se stalno proširivala. To su zakoni o stvarnim pravima, o zemljišnim knjigama, o nasljeđivanju, o porodičnim odnosima, o izvršnom postupku i dr. Ovim rješenjima u tako brojnim i veoma značajnim pravnim poslovima notarima je zagarantovan monopolski položaj. Osim toga, zagarantovana im je klijentela, jer se jedan notar imenuje na približno 20 hiljada stanovnika. Prvobitnim zakonskim rješenjem je garantovano da će se jednom stečena pozicija notara zadržati u krugu porodice, jer su u to zvanje mogli biti imenovani samo notarski pripravnici koji su se regrutovali iz iste porodice.

Svi pokušaji da se ograniče ove privilegije i da se pozicija notara barem svede na optimalnu mjeru, nailazili su na različite otpore i opstrukcije. Zatražena je i intervencija Ustavnog suda Federacije BiH, koji je neuobičajeno sporo rješavao ove zahtjeve. Prvi zahtjev je podnesen 2010. godine, a presuda donesena 2015. godine. Drugi zahtjev je podnesen 2016, a presuda donesena 2019. godine. Utvrđeno je da brojne odredbe Zakona o notarima, kao i one u pet spomenutih zakona, nisu u skladu sa Ustavom Federacije BiH, jer su diskriminatorne i suprotne principima ravnopravnosti građana. Obavezan je Parlament Federacije BiH da u roku od šest mjeseci sporne odredbe uskladi sa Ustavom Federacije BiH.

Proteklo je više od pet godina, a federalni zakonodavac još nije izvršio presude Ustavnog suda. Čak je jednom prilikom obavljena rasprava o Nacrtu zakona u Predstavničkom domu, ali ga je premijer povukao  iz procedure.

Sada se na Predstavničkom domu razmatraju zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o notarima i pet drugih zakona. To bi trebala da bude reforma notarijata kojom bi se provele presude Ustavnog suda. Predložena rješenja su izazvala različite kontroverze. Dok federalna Advokatska komora smatra da predložene izmjene ne otklanjaju diskriminaciju, da i dalje ograničavaju poslovnu sposobnost pravnih subjekata i da su na štetu građana, drugi, među kojima je i nekoliko profesora pravnih fakulteta, smatraju da se izmjenama ugrožava integritet notarske službe.

Najvažnija rješenja u predloženim izmjenama sastoje se u tome da se sužava krug isprava za koje je obavezna notarska obrada, ali se uvodi institut solemnizacije koji podrazumijeva da stranke mogu same ili uz pomoć advokata napraviti privatnu ispravu, ali one ne mogu dobiti snagu javne i izvršne isprave dok je ne pregleda i ovjeri notar. Ovo je, očigledno, kompromisno rješenje koje građane može još više da košta. Navodno se poštuje sloboda njihove volje, ali je ona ipak ograničena potvrdom notara. U praksi, građani će obično dvostruko platiti, najprije advokatu da sačini ispravu, a zatim notaru da je solemnizira.

Ostaje da se vidi kakvu će sudbinu doživjeti predložene izmjene u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.  


Kasim Trnka, prof. dr.
Pitaj parlamentarce
Zora Dujmović (2018)
HDZ BiH
Zastupnica u PD FBIH
Ahmed Džubur (2018)
DF
Zastupnik u PD FBIH
Odgovori parlamentaraca
Statistika
Ukupno pitanja na zakonu: 0

Sa 31 odgovora najaktivniji parlamentarac u ovom parlamentu:
Admir Čavalić

Sa 6 pitanja najaktivniji zakon u istoj kategoriji:
Prijedlog zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH