POGLAVLJE I – OPŠTE ODREDBE
Član 1. ovoga zakona određuje predmet i oblasti koje se regulišu zakonom.
Član 2. definiše pojmove koji su korišteni u ovom zakonu.
Članom 3. određuje se da se pod obaveznim osiguranjem smatraju: obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, obavezno zdravstveno osiguranje i obavezno osiguranje od nezaposlenosti.
Član 4. određuje na čiji se teret odnosi obaveza doprinosa. Pod obavezom doprinosa smatraju se i postupci: obračunavanje obaveze, plaćanje nastale obaveze te izvještavanje o obračunatim i plaćenim doprinosima. Početak i prestanak perioda osiguranja, te osnov osiguranja utvrđuju nosioci obaveznih osiguranja. Obaveze doprinosa po više osnova za isti period međusobno se ne isključuju.
Član 5. određuje da se obaveznikom doprinosa smatra osiguranik, odnosno fizičko lice, poduzetnik ili poslovni subjekt, zavodi, fondovi, organi uprave i druga pravna ili fizička lica, određena propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju i osiguranju u slučaju nezaposlenosti. Obaveznici osiguranja mogu biti i stranci pod uslovima definisanim ovim zakonom.
Član 6. definiše dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje.
Član 7. određuje šta se podrazumijeva pod poslovima prikupljanja i naplate doprinosa.
POGLAVLJE II – OBAVEZNI DOPRINOSI
Odjeljak A. Vrste doprinosa i stope doprinosa po vrstama osiguranja
Član 8. određuje vrste doprinosa. Doprinosi se obračunavaju i plaćaju po sljedećim vrstama: doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje i doprinosi za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti.
Član 9. određuje da stopa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 17,50%, te da se plaća iz osnovice, na teret obaveznika osiguranja. Dalje, određuju se stope za dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje. Uvode se nove stope doprinosa kod osiguranike gdje se staž vodi sa uvećanim trajanjem, odnosno kod kojih se za 12 mjeseci staža osiguranja računa:
-
Kao 14 mjeseci stopa je 3%
-
Kao 15 mjeseci stopa je 4,50%
-
Kao 16 mjeseci stopa je 6%
-
Kao 18 mjeseci stopa je 9%
Posebni doprinos za osiguranje za slučaj invalidnosti i smrti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti obračunava se po stopi od 5%.
Član 10. uređuje doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje iz osnovice obračunava se po stopi 13,50%. Također, određuje se da Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva finansija određuje posebne doprinose za korištenje zdravstvene zaštite u inostranstvu.
Član 11. određuje da stopa doprinosa za obavezno osiguranje od nezaposlenosti iznosi 1,50%.
Član 12. uređuje obavezne doprinose za osiguranike po osnovu samostalnog rada. Prema ovom članu, doprinosi i stope na osnovicu izgledaju ovako:
-
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi 17,50%
-
Doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 13,50%
-
Doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti po stopi 1,50%
Odjeljak B – Obaveznici i obaveze doprinosa
Član 13. određuje ko su obaveznici doprinosa iz osnovice, a ko su obaveznici doprinosa na osnovicu.
Obaveznici doprinosa iz osnovice su:
-
radnici;
-
izabrana, imenovana i postavljena lica koja ostvaruju zaradu, odnosno platu i/ili razliku zarade, odnosno plate;
-
direktor koji poslovodnu funkciju obavlja u radnom odnosu ili bez radnog odnosa;
-
lica koja obavljaju privremene i povremene poslove po ugovoru zaključenom neposredno s poslodavcem;
-
lica koja ostvaruju naknadu plate u skladu sa propisom koji uređuje finansijsku podršku porodici sa djecom;
-
lica koja ostvaruju naknadu u skladu sa propisom koji uređuje obavezno zdravstveno osiguranje;
-
lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu;
-
lica zaposlena u inostranstvu, ako nisu obavezno osigurana po propisima te države;
-
strani državljani u zavisnosti od radnog i/ili socijalnog statusa;
-
ostala lica uključena u obavezno osiguranje, u skladu sa propisima kojim se uređuje obavezno osiguranje
Obaveznici doprinosa na osnovicu su:
-
poljoprivrednici;
-
poduzetnici;
-
vlasnik privrednog društva sa sjedištem na području Federacije ukoliko nije obavezno osiguran po drugom osnovu;
-
isplatilac penzija za korisnike penzija za koje vrši isplatu;
-
inostrani penzioneri;
-
vjerski službenici;
-
nadležna javna služba za zapošljavanje u skladu sa propisima o posredovanju u zapošljavanju;
-
zavodi, fondovi, organi uprave i druga pravna ili fizička lica u skladu sa ovim zakonom
Dalje, određuje se da je poslodavac obaveznik dodatnog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za staž osiguranja koji se zaposlenom računa s uvećanim trajanjem. Određuje se i ko je obaveznik doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj invalidnosti i fizičke onesposobljenosti po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti i doprinosa za zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.
Član 14. definiše da za osiguranike iz prethodnog člana (član 13) obaveza doprinosa (teret) i druge obaveze direktno vezane za obaveze po ovom zakonu zavise od osnove osiguranja, odnosno radnog i/ili socijalnog statusa osiguranika.
Član 15. određuje da je osiguranik obaveznik doprinosa po osnovu radnog odnosa, dok je obaveznik obračunavanja i obaveznik plaćanja svih doprinosa poslodavac ili drugo lice koje, umjesto poslodavca, osiguraniku isplaćuje platu.
Odjeljak C – Obračunavanje i plaćanje doprinosa
Član 16. određuje da se doprinosi obračunavaju iz osnovice po mjesečnoj osnovici iz člana 17. ovoga zakona, i to za:
-
doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi 17,50%;
-
doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 13,50%;
-
doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti po stopi 1,50%
Član 17. određuje da je mjesečna osnovica za obračun doprinosa plata, odnosno primanje od nesamostalnog rada, oporezivo porezom na dohodak, što ga poslodavac ili drugo lice, umjesto poslodavca, isplaćuje po osnovu ugovora o radu ili nekom drugom osnovu. Dalje, određuje se šta sve uključuje mjesečna osnovica. Pod mjesečnom osnovicom, između ostalog, uključuju se i: naknada za topli obrok, naknada za prijevoz, naknada za regres, dodatna plata (van redovnih mjesečnih plata) i ostala slična mjesečna primanja od nesamostalnog rada, bonusa, nagrada, dnevnica, terenskog dodatka i sl. Od ovih odredbi izuzeti su radnici kojima se isplaćuje mjesečna plata u visini od 85% prosječne mjesečne neto plate, u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulativnim djelatnostima tradicionalnih, starih, zanata, utvrđenih posebnim propisom – mjesečna osnovica za obračun doprinosa proizvod je iznosa prosječne plate i koeficijenta 0,35%. Također, doprinosi se ne plaćaju na primanja od penzijskog doprinosa do 80, 00 KM mjesečno.
Član 18. uređuje način obračunavanja doprinosa. Obaveze doprinosa obračunavaju se pojedinačno za svakog osiguranika i prema plati za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojem je radnik bio u radnom odnosu, odnosno prema svakom pojedinačno isplaćenom ostalom primanju. Doprinosi dospijevaju na naplatu istovremeno sa isplatom plate, kao i ostalih primanja.
Član 19. uređuje način obračuna doprinosa za izabrana, imenovana ili postavljena lica. Dalje, u ovom članu određuje se da je nosilac obaveze doprinosa iz osnovice osiguranik, ukoliko obavlja poslovodne funkcije direktora bez radnog odnosa. Ukoliko u ovakvim slučajevima osiguranik nije osiguran po drugom osnovu, obračunavaju se redovne stope za obavezna osiguranja. Ukoliko je osigruan po nekom drugom osnovu, onda mu se obračunava stopa samo za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Član 20. bavi se uređenjem načina obračuna doprinosa po osnovu rada za izaslanog radnika. Obaveznik doprinosa iz osnovice po osnovu radnog odnosa izaslanog radnika je osiguranik. Obaveznik obračunavanja i obaveznik plaćanja svih doprinosa je poslodavac ili drugo lice koje, umjesto poslodavca, osiguraniku isplaćuje platu. Mjesečna osnovica se utvrđuje na način da se uzima mjesečna plata koju bi izaslanik ostvario za iste ili slične poslove u Federaciji, uvećana za 20%. Mjesečna osnovica za osiguranika ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice uvećane za 20%.
Član 21. uređuje da je poslodavac obavezan za obračun i plaćanje doprinosa za osiguranika po osnovu stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i volontera. Mjesečna osnovica za ove osiguranike je proizvod prosječne plate i koeficijenta 0,35.
Član 22. određuje da je za nezaposleno lice obaveznik plaćanja i obračuna doprinosa odgovorna nadležna javna služba. Mjesečna osnovica se određuje na osnovu prosječne plate i koeficijenta 0,35.
Član 23. određuje koeficijente za obračun doprinosa za osiguranike po osnovu obavljanja samostalnih i profesionalnih djelatnosti. Za osiguranike koji su obuhvaćeni ovim članom, mjesečne osnovice za obračun doprinosa su proizvod prosječne plate i:
-
koeficijenta 0,29 za osiguranika po osnovu poljoprivrede;
-
koeficijenta 0,40 za osiguranika po osnovu šumarstva;
-
koeficijenta 0,80 za osiguranika po osnovu obrta i srodne djelatnosti;
-
koeficijenta 0,80 za osiguranika po osnovu ostalih samostalnih djelatnosti;
-
koeficijenta 1,40 za osiguranika po osnovu profesionalnih djelatnosti
Član 24. određuje da se osnovica za osiguranike po osnovu obavljanja samostalnih djelatnosti računa na osnovu prosječne mjesečne plate i koeficijenta 0,70.
Član 25. određuje da se osnovica za osiguranike – vjerske službenike izračunava na osnovu prosječne mjesečne plate i koeficijenta od 0,40. Vjerski službenik, koji ne zasniva radni odnos i kojem se ne isplaćuje plata, obaveznik je doprinosa i obaveznik plaćanja doprinosa za lično osiguranje. Izuzetno, obračunavanje i uplatu doprinosa na način propisan ovim zakonom može vršiti i vjerska zajednica kod koje vjerski službenik obavlja vjersku službu.
Član 26. određuje da za osiguranika po osnovu profesionalnog zanimanja – samostalnog književnika, umjetnika i sl., kojem se, prema posebnom propisu kantonalne skupštine doprinosi plaćaju iz budžeta, obaveznik doprinosa i obaveznik plaćanja doprinosa je kanton, odnosno ministarstvo nadležno za kulturu. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa proizvod je iznosa prosječne plate i koeficijenta 0,80.
Član 27. određuje da su obaveznik doprinosa i obaveznik plaćanja doprinosa za lično osiguranje:
-
osiguranik – vlasnik privrednog društva sa sjedištem na području Federacije ukoliko nije obavezno osiguran po drugom osnovu. Osnovica se u ovom slučaju računa tako što se uzima dvostruki iznos prosječne plate;
-
osiguranik – lice koje se prijavljuje na lično zdravstveno osiguranje jer mu zdravstvena zaštita nije osigurana po drugom osnovu, a ima sredstva za izdržavanje. Osnovica se u ovom slučaju računa tako što se uzima iznos prosječne plaće i koeficijenta 0,40
Član 28. definiše situacije u kojima je osiguranik po osnovu zaposlenja u inostranstvu kod međunarodne organizacije i inostranog poslodavca, ako nije obavezno osiguran kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja, obaveznik doprinosa i obaveznik plaćanja doprinosa za lično osiguranje. Doprinosi zakona se obračunavaju na osnovicu koju čini proizvod iznosa prosječne plate i koeficijenta 1,00.
Član 29. definiše da je osiguranik, po osnovu zaposlenja u Federaciji kod pravnog lica nerezidenta Federacije, obaveznik plaćanja doprinosa. Osnovica za mjesečni obračun doprinosa određuje se po osnovu nivoa obrazovanja koji je potreban za obavljanje zadataka tog radnog mjesta.
Osnovica za ove osiguranike ne može biti niža od:
-
prosječne plaće zaposlenih na teritoriji Federaciji, za radna mjesta koja odgovaraju nivou obrazovanja zaključno sa srednjom stručnom spremom;
-
dvostruke prosječne plate, za radna mjesta koja odgovaraju nivou obrazovanja zaključno sa visokom stručnom spremom;
-
trostruke prosječne plate, za radna mjesta koja odgovaraju nivou postdiplomske stručne spreme
Član 30. uređuje obračun i plaćanje doprinosa za osiguranike koji ostvaruju primanja po osnovu obavljanja privremenih i povremenih poslova, od povremenih slobodnih zanimanja, dopunskog rada i ostalih aktivnosti. U ovim slučajevima, obračunava se stopa od 17,50% za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, te stopa od 13,50% za zdravstveno osiguranje. Ukoliko su ova lica osigurana po nekom drugom osnovu, onda se obračunava samo doprinos od 17,50% za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.
POGLAVLJE III – OBAVEZNICI OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA DOPRINOSA ZA OSTALE OSIGURANIKE
Član 31. određuje da je za osiguranika po osnovu korisnika penzije, po propisima o penzijskom invalidskom osiguranju Federacije, obaveznik obračunavanja i uplate doprinosa Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava se na osnovicu koja je proizvod iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,40.
Član 32. i 33. definišu obavezu plaćanja i obračuna doprinosa za osiguranike koji su prekinuli rad, a bivši ih je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje. Također, ovim članovima se uređuju iste obaveze i za lice kojeg je pravno ili fizičko lice, prije stupanja u radni odnos, uputilo na praktični rad.
Član 34. određuje da za člana porodice lica zaposlenog u inostranstvu obaveznik doprinosa i obaveznik plaćanja doprinosa za svakog pojedinog člana porodice je lice zaposleno u inostranstvu, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno.
Član 35. određuje da za osiguranika koji se nalazi na porodiljskom odsustvu obaveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je isplatilac naknade plaće. Doprinosi u ovom slučaju obračunavaju se prema mjesečnoj bruto naknadi plaće.
Član 36. određuje da za osigurana lica, učenike i studente, ako se nalaze na redovnom školovanju do navršenih 26 godina, za vrijeme društveno-organizovanog radnog angažovanja preko posrednika (oblici zadrugarstva učenika i studenata), obaveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je posrednik pri zapošljavanju učenika i studenata.
Član 37. definiše situacije u kojima lica nisu osigurana po nijednom od prethodno spomenutih osnova.
Član 38. uređuje obaveznika plaćanja i obračuna doprinosa za ostala lica osigurana na zdravstveno osiguranje u određenim okolnostima.
POGLAVLJE IV – OBAVEZE DOPRINOSA PREMA NAKNADI PLAĆE
Članom 39. propisuje se obaveza doprinosa za naknade koje se ostvaruju na teret sredstava kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Za osiguranika koji pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja obaveznik doprinosa te obaveznik obračunavanja i obaveznik plaćanja je kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
POGLAVLJE V – OSTALE OBAVEZE DOPRINOSA
Član 40. propisuje da se najniža mjesečna osnovica, koju čini proizvod prosječne plate i iznosa koeficijenta 0,35, primjenjuje za obračun doprinosa i za sve osiguranike i za sve slučajeve za koje ovim zakonom nije propisana drugačija osnovica.
Član 41. određuje da obaveznik koji je sam obaveznik doprinosa za svoje osiguranje može izabrati višu osnovicu od one propisane ovim zakonom.
Član 42. uređuje da je stranac iz država sa kojim BiH nije sklopila međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju obaveznik osiguranja u skladu sa odredbama ovoga zakona.
POGLAVLJE VI – PERIOD OBAVEZE DOPRINOSA
Član 43. propisuje početak, period i prestanak obaveze doprinosa. Obaveza doprinosa nastaje prvim danom provedenim u osiguranju i prestaje posljednjim danom u osiguranju, što ih utvrđuju nosioci osiguranja. Period obaveze doprinosa je period koji osiguranik provede u osiguranju prema bilo kojoj osnovi obaveznih osiguranja, a to mogu biti: dani (od-do unutar određenog mjeseca), mjeseci (puni) ili godina (puna) u osiguranju.
POGLAVLJE VII – ZASTARA
Članovi 44. i 45. uređuju rok za zastaru i utvrđivanje zastare. Pravo na obračun obaveze doprinosa i kamata te pravo na pokretanje postupka naplate doprinosa i kamata zastarijeva za pet godina, ne računajući do kraja godine u kojoj je dospjela obaveza plaćanja. Apsolutni rok zastare prava na obračun obaveze doprinosa i kamata te prava na pokretanje postupka naplate doprinosa i kamata nastupa za deset godina, računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći. Postupak utvrđivanja zastare provodi Porezna uprava.
POGLAVLJE VIII – DOBROVOLJNI OSIGURANICI
Član 46. definiše mogućnost dobrovoljnog plaćanja doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje. Dobrovoljni osiguranici na penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa propisima kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, sami su obaveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa za lično osiguranje. Osnovica za ove slučajeve utvrđuje se na osnovu prosječne plaće i koeficijenta 1. Dobrovoljni osiguranik može izabrati veći koeficijent.
POGLAVLJE IX – OSTALE ODREDBE
Članovima 47, 48, i 49. uređuju se poslovi i obaveze u vezi sa sastavljanjem izvještaja i obračunskih lista. Dalje, uređuje se način i postupak plaćanja doprinosa, te se utvrđuju ostali postupci koje provodi Porezna uprava.
POGLAVLJE X – KAZNENE ODREDBE
Članovima od 50. do 54. određuju se kaznene odredbe u slučaju nepoštivanja odredaba ovoga zakona. Za neplaćanje doprinosa predviđene su kazne od 1.500 KM do 200.000 KM. Za obaveznike uplate doprinosa predviđene su kazne u rasponu od 2.000 KM do 50.000 KM. Za obaveznike doprinosa za lično osiguranje predviđene su novčane kazne u rasponu od 1.500 KM do 5.000 KM. U ovim članovima predviđeni su i uslovi za izricanje mjera zabrane obavljanja djelatnosti.
POGLAVLJE XI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članovi od 55. do 58. sadrže odredbe kojima se reguliše rok za donošenje podzakonskih akata koji će biti u skladu sa ovim zakonom, prijelazne odrebe, te rok prestanka važenja trenutno važećeg zakona.
Analizu ovog prijedloga zakona uradio je Centar za politiku i upravljanje (CPU). U analizi je, između ostalog, navedeno sljedeće:
"Prijedlog Zakona o doprinosima predviđa smanjenje agregatne stope doprinosa sa 41.5% na 32.5%, dok prijedlog Zakona o porezu na dohodak povećava lični odbitak sa 300 KM (osnovni porezni razred) na 800 KM, bez diferenciranih poreznih razreda, odnosno koeficijenata. U isto vrijeme, novi Zakon o porezu na dohodak povećao bi poreznu stopu sa 10% na 13%, pri čemu neto plate do 800 KM ne bi bile oporezovane zahvaljujući ličnom odbitku. Ove promjene bi značajno utjecale na poreski klin. Poreski klin predstavlja razliku između ukupnog troška rada i onoga što radnik primi „na ruke“, izraženu kao udio ukupnog troška rada. Trenutni poreski klin na plate u FBiH, za radnika koji je sam i prima prosječnu bruto platu, je 41.9% bez neoporezivih naknada (topli obrok, prevoz, regres, itd.), odnosno 37.7% sa uključenim toplim obrokom u iznosu od 180 KM. Novi zakoni bi, u ovom slučaju, doveli do smanjena poreskog klina na 34.2%, što je niže za 7.7 procentnih poena u odnosu na poreski klin bez uključenih neoporezivih naknada, te 3.5 procentna poena u odnosu na trenutni poreski klin sa uključenih 180 KM toplog obroka. Do smanjenja poreskog klina dolazi za sve plate, do najvećeg smanjenja, među platama koje smo analizirali, dolazi za trenutnu bruto platu od 1159.4 KM, odnosno za platu od 750 KM „na ruke“ (bez toplog obroka). Razlika između trenutnog i potencijalno novog poreskog klina, izražena u procentnim poenima, se postepeno smanjuje za više i niže plate od ove, kao što je prikazano u Tabeli 1."
Autor teksta: Amar Numanović
Tabela 1. Poreski klin za radnika koji je sam i prima prosječnu bruto platu bez neoporezivih naknada (topli obrok, prevoz, regres i sl.)
Isplata na ruke, bez toplog obroka
|
Isplata na ruke sa toplim obrokom od 180 KM
|
Trenutna bruto plata
|
Trenutni poreski klin (%)
|
Očekivani novi poreski klin (%)
|
Razlika u poreskom klinu (pp)
|
400.0
|
580.0
|
595.8
|
39.2
|
32.5
|
6.7
|
450.0
|
630.0
|
676.3
|
39.8
|
32.5
|
7.3
|
470.1
|
650.1
|
708.7
|
40.0
|
32.5
|
7.5
|
650.0
|
830.0
|
998.4
|
41.1
|
32.5
|
8.6
|
750.0
|
930.0
|
1159.4
|
41.5
|
32.5
|
9.0
|
850.0
|
1030.0
|
1320.5
|
41.7
|
33.6
|
8.1
|
928.6
|
1108.6
|
1447.0
|
41.9
|
34.2
|
7.7
|
1000.0
|
1180.0
|
1562.0
|
42.1
|
34.8
|
7.3
|
1300.0
|
1480.0
|
2045.1
|
42.5
|
36.3
|
6.2
|
1500.0
|
1680.0
|
2367.2
|
42.7
|
37.0
|
5.7
|
1700.0
|
1880.0
|
2689.2
|
42.8
|
37.5
|
5.3
|
2000.0
|
2180.0
|
3172.3
|
42.9
|
38.1
|
4.8
|
2500.0
|
2680.0
|
3977.5
|
43.1
|
38.7
|
4.4
|
3000.0
|
3180.0
|
4782.6
|
43.2
|
39.2
|
4.0
|
4000.0
|
4180.0
|
6392.92
|
43.4
|
39.7
|
3.7
|
Analiza koju je uradio CPU donosi i pregled tri hipotetička scenarija adaptacije plata u skladu sa novim zakonskim rješenjima, naglađavajući da svaki od ovih scenarija može imati svoju primjenu parcijalno, među određenim poslodavcima, ali da je nemoguće očekivati za bilo koji od scenarija da bude konzistentno korišten među svim subjektima na tržištu.
Prema prvom scenariju, očekuju se negativne posljedice za radnike
" (...) svi radnici su negativno afektirani, u smislu smanjenja iznosa koji dobijaju „na ruke“; najmanje su afektirani radnici koji, isključivši topli obrok, na ruke primaju platu u iznosu od 650 KM (bruto plata u iznosu od 998.4 KM). Plate više ili niže od ove, shodno njihovom iznosu, su više afektirane, kao što je prikazano u Tabeli 2. Sa druge strane, za poslodavce je na svim platama smanjen ukupni trošak rada: što je trenutna plata veća, veća bi bila i „ušteda“ u slučaju ovog scenarija (...)."
Tabela 2. Efekti novih zakonskih rješenja prema prvom scenariju
Trenutni zakoni
|
Nova zakonska rješenja
|
Trenutna bruto plata
|
Porezni razred
|
Isplata na ruke (sa maksimalnim neoporezivim toplim obrokom)
|
Ukupni trošak rada
|
Nova bruto plata / ukupni trošak rada
|
Isplata na ruke
|
Efekat na primanja "na ruke" (u KM)
|
Efekat na ukupni trošak rada (u KM)
|
595.8
|
400.0
|
580.0
|
838.4
|
789.0
|
540.5
|
-39.5
|
-49.3
|
676.3
|
450.0
|
630.0
|
927.3
|
871.3
|
596.9
|
-33.1
|
-56.0
|
708.7
|
470.1
|
650.1
|
963.1
|
913.4
|
625.7
|
-24.4
|
-49.7
|
998.4
|
650.0
|
830.0
|
1283.2
|
1200.6
|
819.47
|
-10.5
|
-82.7
|
1159.4
|
750.0
|
930.0
|
1461.2
|
1365.2
|
917.6
|
-12.4
|
-96.0
|
1320.5
|
850.0
|
1030.0
|
1639.1
|
1529.8
|
1015.7
|
-14.3
|
-109.3
|
1447.0
|
928.6
|
1108.6
|
1778.9
|
1659.1
|
1092.8
|
-15.8
|
-119.8
|
1562.0
|
1000.0
|
1180.0
|
1906.0
|
1776.7
|
1162.8
|
-17.2
|
-129.3
|
2045.1
|
1300.0
|
1480.0
|
2439.8
|
2270.5
|
1457.1
|
-22.9
|
-169.3
|
2367.2
|
1500.0
|
1680.0
|
2795.7
|
2599.7
|
1653.3
|
-26.7
|
-196.0
|
2689.2
|
1700.0
|
1880.0
|
3151.6
|
2928.9
|
1849.5
|
-30.5
|
-222.7
|
3172.3
|
2000.0
|
2180.0
|
3685.4
|
3422.7
|
2143.8
|
-36.2
|
-262.7
|
3977.5
|
2500.0
|
2680.0
|
4575.1
|
4245.7
|
2634.3
|
-45.7
|
-329.3
|
4782.6
|
3000.0
|
3180.0
|
5464.8
|
5068.8
|
3124.7
|
-55.3
|
-396.0
|
6392.9
|
4000.0
|
4180.0
|
7244.2
|
6714.8
|
4105.7
|
-74.3
|
-529.3
|
Drugim scenarijem pojašnjava se mogućnost pregovaranja plate koja se prima "na ruke".
"Da bi se radniku, nakon usvajanja novih zakona, zadržala ista plata koju prima na ruke, poslodavac potencijalno mora prilagoditi bruto platu, odnosno ukupne troškove rada. Prema okvirnim proračunima koje smo napravili, poslodavac bi, u ovom scenariju, iskusio povećanje troškova rada ukoliko bi htio zadržati jednaku isplatu za radnike koji trenutno „na ruke“ primaju plate manje od 650 KM. Neutralan efekat se postiže na ovoj plati (650 KM, uključujući topli obrok od 180 KM) – što znači da radnik ima ista primanja bez povećanja troškova za poslodavca – a u slučaju svih plata viših od ove, poslodavac bi bio u mogućnosti napraviti uštede, odnosno smanjiti troškove, ukoliko bi odlučio da ne povećava primanja radnika. Što je iznos koji radnik prima na ruke viši od 650 KM, to je veća i ušteda koju je poslodavac, zadržavajući status quo, u mogućnosti napraviti (vidjeti Tabelu 3). Drugim riječima, uposlenici koji primaju manje od 650 KM „na ruke“ postaju skuplji za poslodavca, želi li održati ovaj prihod za radnika, dok uposlenici koji primaju više od 650 KM postaju „isplativiji“ promjenama zakona."
Autor teksta: Amar Numanović
Tabela 3. Efekti novih zakonskih rješenja prema drugom scenariju
Trenutni zakoni
|
Nova zakonska rješenja
|
Trenutna bruto plata
|
Isplata na ruke bez toplog obroka
|
Isplata na ruke sa toplim obrokom od 180 KM
|
Ukupni trošak rada
|
Nova bruto plata / ukupni trošak rada
|
Isplata na ruke
|
Razlika u trošku rada
|
595.8
|
400.0
|
580.0
|
838.4
|
859.3
|
580.0
|
20.9
|
676.3
|
450.0
|
630.0
|
927.3
|
933.3
|
630.0
|
6.0
|
708.7
|
470.1
|
650.1
|
963.1
|
963.1
|
650.1
|
0.0
|
998.4
|
650.0
|
830.0
|
1283.2
|
1236.3
|
830.0
|
-46.9
|
1159.4
|
750.0
|
930.0
|
1461.2
|
1406.6
|
930.0
|
-54.6
|
1320.5
|
850.0
|
1030.0
|
1639.1
|
1576.8
|
1030.0
|
-62.3
|
1447.0
|
928.6
|
1108.6
|
1778.9
|
1710.7
|
1108.6
|
-68.3
|
1562.0
|
1000.0
|
1180.0
|
1906.0
|
1832.3
|
1180.0
|
-73.7
|
2045.1
|
1300.0
|
1480.0
|
2439.8
|
2343.1
|
1480.0
|
-96.7
|
2367.2
|
1500.0
|
1680.0
|
2795.7
|
2683.7
|
1680.0
|
-112.0
|
2689.2
|
1700.0
|
1880.0
|
3151.6
|
3024.3
|
1880.0
|
-127.3
|
3172.3
|
2000.0
|
2180.0
|
3685.4
|
3535.1
|
2180.0
|
-150.3
|
3977.5
|
2500.0
|
2680.0
|
4575.1
|
4386.5
|
2680.0
|
-188.5
|
4782.6
|
3000.0
|
3180.0
|
5464.8
|
5238.0
|
3180.0
|
-226.8
|
6392.9
|
4000.0
|
4180.0
|
7244.2
|
6940.8
|
4180.0
|
-303.3
|
Prema trećem scenariju "poslodavac odlučuje da ne pravi nikakve izmjene vezane za ukupne troškove rada, nego odlučuje da primanja radnika budu umanjena ili uvećana shodno poreskim izmjenama. Drugim riječima, ukupna suma koju poslodavac alocira na plate je, u slučaju ovog scenarija, konstantna. Kao što je vidljivo iz Tabele 4, radnici koji trenutno primaju manje od 650 KM na ruke (uključujući 180 KM toplog obroka u ovaj iznos), dobijali bi manje „na ruke“ nakon izmjena zakona, dok bi oni koji trenutno zarađuju više od ovog iznosa imali nešto veća primanja od trenutnih po primjeni novih zakona. Ipak, ovo sugerira i da bi poslodavci mogli, znajući da radnici, na koncu, primaju više, težiti ka smanjenju bruto plata za one radnike koji trenutno imaju 709 KM ili više bruto."
Tabela 4. Efekti novih zakonskih rješenja prema trećem scenariju
Trenutni zakoni
|
Nova zakonska rješenja
|
Trenutna bruto plata
|
Isplata na ruke bez toplog obroka
|
Isplata na ruke sa toplim obrokom od 180 KM
|
Ukupni trošak rada
|
Nova bruto plata / ukupni trošak rada
|
Isplata na ruke
|
Razlika u isplati "na ruke"
|
595.8
|
400.0
|
580.0
|
838.4
|
838.4
|
565.9
|
-14.1
|
676.3
|
450.0
|
630.0
|
927.3
|
927.3
|
626.0
|
-4.0
|
708.7
|
470.1
|
650.1
|
963.1
|
963.1
|
650.1
|
0.0
|
998.4
|
650.0
|
830.0
|
1283.2
|
1283.2
|
857.57
|
27.6
|
1159.4
|
750.0
|
930.0
|
1461.2
|
1461.2
|
962.1
|
32.1
|
1320.5
|
850.0
|
1030.0
|
1639.1
|
1639.1
|
1066.6
|
36.6
|
1447.0
|
928.6
|
1108.6
|
1778.9
|
1778.9
|
1148.7
|
40.1
|
1562.0
|
1000.0
|
1180.0
|
1906.0
|
1906.0
|
1223.3
|
43.3
|
2045.1
|
1300.0
|
1480.0
|
2439.8
|
2439.8
|
1536.8
|
56.8
|
2367.2
|
1500.0
|
1680.0
|
2795.7
|
2795.7
|
1745.8
|
65.8
|
2689.2
|
1700.0
|
1880.0
|
3151.6
|
3151.6
|
1954.8
|
74.8
|
3172.3
|
2000.0
|
2180.0
|
3685.4
|
3685.4
|
2268.2
|
88.2
|
3977.5
|
2500.0
|
2680.0
|
4575.1
|
4575.1
|
2790.7
|
110.7
|
4782.6
|
3000.0
|
3180.0
|
5464.8
|
5464.8
|
3313.2
|
133.2
|
6392.9
|
4000.0
|
4180.0
|
7244.2
|
7244.2
|
4358.1
|
178.1
|
"
Svi izračuni su bazirani na razredima plata koje je ranije, u okviru svoga inicijalnog izračuna, koristilo Federalno ministarstvo finansija, te primjera o neoporezivom dijelu plate koje je FMF za Akta.ba koristilo kao jedan od primjera za obračun plata. Shodno tome korišten je isti pretpostavljeni iznos toplog obroka (180 KM), kako bi se osigurala kolika-tolika konzistentnost u logici prezentiranih nalaza. Druge neoporezive naknade, kao što su naknada za prijevoz ili regres, nisu uzete u obzir, imajući u vidu da su ove naknade nešto rjeđe zastupljene u odnosu na topli obrok. Ipak, bitno je napomenuti da se ni topli obrok, pogotovo u korištenom iznosu, ne isplaćuje svim radnicima u FBiH. Za potrebe izračuna efekata po različitim scenarijima, korišten je kalkulator koji je objavio Centar za politike i upravljanje (CPU)."
Autor teksta: Amar Numanović