Gasovod “Južna interkonekcija” u građevinskom smislu spada u kategoriju linijskih infrastrukturnih objekata koji su specifični po tome što se prostiru na široj geografskoj teritoriji, tj. prolaze kroz veliki broj zemljišnih parcela, te prelaze preko različitih vrsta zemljišta (šumsko, poljoprivredno, vodno, itd). Iz tog razloga, odobravanje građenja ovakvih objekata podrazumijeva kompleksne postupke eksproprijacije i složene upravne postupke u kojima nadležni organi izdaju veliki broj dozvola i drugih upravnih akata. Detaljne analize postupka izdavanja dozvola za izgradnju energetske infrastrukture u u FBiH, koje je usvojila Vlada FBiH, ukazale su da postojeći zakonodavni okvir za izgradnju energetske infrastrukture ne osigurava brzu realizaciju projekata ove vrste, zbog čega se predlagač odlučio na izradu posebnog zakona koji bi uredio pitanje izgradnje Južne interkonekcije kroz propisivanje posebnih upravnih postupaka za izdavanje dozvola sa skraćenim rokovima, čime bi se osigurala efikasna realizacija ovog strateškog projekta.

Zakonom se najprije definiše infrastruktura gasovoda, koja se sastoji od gasne infrastrukture, prateće energetske infrastrukture i putne infrastrukture za pristup nadzemnim objektima i trasi gasovoda tokom gradnje i nakon puštanja u pogon. 

Zatim se definiše da će se tačka interkonekcije transportnih sistema odrediti posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sistema, i to Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo iz Bosne i Hercegovine i Plinacro d.o.o. iz Republike Hrvatske. Time je dato zaduženje kompaniji BH-Gas d.o.o. Sarajevo da poduzme potrebne aktivnosti kako bi se osigurala implementacija projekta “Južna interkonekcija”. 

Također, s obzirom na nadležnosti državnog nivoa vlasti za odobravanje novih interkonekcija, propisano je da će sporazum dva susjedna operatora transportnih sistema biti sastavni dio međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji će se zaključiti u skladu sa odgovarajućim procedurama. 

Dalje, za nositelja investicije projekta određeno je Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo, te su propisane njegove dužnosti i obaveze kako bi se stvorili tehnički preduslovi za sigurno povezivanje predmetnog gasovoda sa postojećim gasnim sistemom Federacije Bosne i Hercegovine, te obaveze i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača BH-Gas d.o.o. Sarajevo kako bi se osigurala dovoljna finansijska sredstva za izgradnju i puštanje u pogon predmetnog gasovoda. Prijedlogom je propisano da će se projekat finansirati zaduživanjem, grantovima, budžetskim i vlastitim sredstvima BH-Gas d.o.o. Sarajevo te drugim izvorima finansiranja.

Dalje, utvrđuje se javni interes za izgradnju u svrhu eksproprijacije, nepotpune eksproprijacije i privremenog zauzimanja nekretnina potrebnih za izgradnju, upravljanje i održavanje infrastrukture ovog gasovoda, kao i način i uslovi provedbe postupka eksproprijacije. Javni interes utvrđuje se nad nekretninama obuhvaćenim elaboratom o eksproprijaciji, koji je sastavni dio idejnog projekta u koji se može izvršiti uvid na web stranicama privrednog društva BH-GAS d.o.o. Sarajevo i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Između ostalog, propisuje se da se nekretnine koje su vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, općine, javnih preduzeća ili javnih ustanova, a koje su potrebne za izgradnju, rad i održavanje predmetnog gasovoda, eksproprišu bez naknade u korist investitora. 

Prijedlogom se uređuje i postupak promjene namjene zemljišta, konkretno šumskog i poljoprivrednog, pa je tako propisano da će se promjena namjene šumskog i poljoprivrednog zemljišta za potrebe građenja ovog gasovoda vršiti odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Propisana je nadležnost agencija za vodna područja (kao organa federalnog nivoa vlasti) za izdavanje vodnih akata, neovisno o kategoriji površinskih voda.

Kada je u pitanju zaštita okoliša, propisuje se da, izuzetno od odredbi Zakona o zaštiti okoliša FBiH, za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska nije potrebna okolinska dozvola. Umjesto toga, zaštita okoliša osigurava se kroz provođenje postupka procjene uticaja na okoliš izradom studije o uticaju na okoliš i plana upravljanja otpadom, a ocjenu o prihvatljivosti projekta na okoliš Federalno ministarstvo okoliša i turizma donosi u formi rješenja. Ukoliko se ocijeni da je projekat prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša, rješenje sadrži mjere i uvjete za zaštitu okoliša, koje je investitor dužan ispuniti kroz izradu projektne dokumentacije, u fazi pripreme projekta za izgradnju i tokom izgradnje.

Za odobravanje građenja predmetnog gasovoda utvrđuje se nadležnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Prijedlogom se posebno propisuje postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, sadržaj zahtjeva, postupak pribavljanja posebnih saglasnosti te skraćeni rokovi za izdavanje urbanističke saglasnosti za predmetni projekat. Propisana je i potrebna dokumentacija za izdavanje urbanističke saglasnosti kako bi se smanjio i precizirao broj potrebnih dokumenata. U vezi s tim, propisan je rok od 15 dana, u kojem se moraju izdati posebne saglasnosti i mišljenja, te je ostavljena mogućnost da ih investitor pribavlja sam ili da to za njega, po službenoj dužnosti, učini Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Osim toga, utvrđen je i mehanizam tzv. prešutne saglasnosti, kojim je predviđeno da, ukoliko javna preduzeća i druge nadležne institucije ne izdaju tražena akta u ostavljenom roku, smatra se da je tražena saglasnost data. Propisan je i duži rok važenja urbanističke saglasnosti (do izdavanja odobrenja za građenje), za razliku od redovnog roka važenja urbanističke saglasnosti od godinu. Izvršeno je i skraćivanje roka za izdavanje urbanističke saglasnosti sa 30 na 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.  

Prijedlogom je također utvrđena i obaveza vlada kantona kojima prolazi gasovod Južna interkonekcija da budu aktivno uključene u realizaciju izgradnje predmetnog gasovoda kroz donošenje odgovarajućih odluka.

Kada je u pitanju nadzor nad provođenjem ovog zakona, isti vrše Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, svako u okviru svojih nadležnosti, dok nadležna građevinska inspekcija vrši nadzor nad provedbom zakona i akata donesenih na temelju zakona u dijelu koji se odnosi na obaveze učesnika u gradnji.