Husein Rošić (2018), 22.03.2022. 07:50:40

Na svim nivoima ta sredstva trebaju biti solidna. Ona su inače namijenjena za vanredne i ne predviđene situacije i zbog toga postoji opravdanost za istim. S obzirom da se u većini slučajeva zloupotrebljavaju, iste treba svesti na najmanju moguću mjeru.

Irfan Čengić (2018), 16.03.2022. 15:19:41

Da

Miomirka Mila Melank (2018), 15.04.2022. 06:33:53

Premijer i zamjenici, kao i predsjednik Federacije i dopredsjednici, po mom mišljenju, ne bi trebalo da imaju iznose kojim mogu neograničeno raspolagati. Ove stavke na Budžetu Federacije treba ukinuti.

Premijer (i ostali koje sam navela) raspolažu cijelim budžetom od 5,5 milijardi i već izravno raspolažu ovim ogromnim sredstvima, dijeleći ih prečesto prema potrebama stranaka ili regiona iz kojih dolaze, tako da je dodatno postojanje sredstava neopravdano i upitno. Prečesto ne znamo kako su te pare potrošene i kome su date, potpuno je netransparentna dodjela skoro 100.000 KM na ovim kodovima u budžetu.

Husein Rošić (2018), 22.03.2022. 07:47:12

Opće je poznato da je to model finansiranje kao u svim Parlamentima u svijetu, međutim da se ta sredstva trebaju dijeliti na osnovu javnog poziva apsolutno podržavam. Kao i kod drugih grantova potrošnja mora biti javna i transparentna.

Irfan Čengić (2018), 16.03.2022. 15:18:50

Da, u suprotnom samo velike stranke poput SDP i SDA bi imale novac i infrastrukturu za učešće na izborima jer imaju velike prilove od članarina, psostora i donacija. Kada bi bilo ukinuto finansiranje stranaka iz budžeta velike stranke bi ostvarile potpunu dominaciju i uništile demokratski pluralizam što bi bilo loše za BiH.

Miomirka Mila Melank (2018), 09.04.2022. 08:19:37

Ovo jeste tema koja izaziva polarizaciju, i prečesto manipulisanje.

Na prvi pogled bi se reklo da je finansiranje stranaka iz budžeta još jedan način izvlačenja novca poreskih obveznika u džepove političara. 

Međutim, ako pogledamo stvari iz drugog ugla vidjećemo da je to jedini način da se održi nezavisnost stranaka i spriječi uticaj zainteresovanih strana na učesnike u političkom životu. Finansiranje iz budžeta omogućava demokratsku participaciju svih u političkom procesu, pa i građanki i građana sa manjim primanjima. 

To znači da članovi stranke mogu biti ravnopravni u donošenju političkih odluka i ako dolaze iz grupa sa mnjim primanjima, te ne moraju plaćati visoke članarine da bi se omogućio rad stranke i demokratski proces. Konkurencija se ostvaruje u polju ideja i personalnih mogućnosti. Manja je mogućnost kupovine položaja. Možemo zamisliti situaciju u kojoj velike članarine za rad stranke onemogućavaju članstvo ili odlučivanje članovima koji imaju manje prihode. Članovi stranke bi mogli biti samo iz privilegovanih skupina koje mogu platiti svoju participaciju.

Na isti način možemo posmatrati uticaj velikih i bogatih donatora na politiku. Taj je uticaj i ovako preveliki, a ako bi se ukinulo finansiranje stranaka, postao bi još veći, tako da bi kompletna politička struktura potpala pod uticaj velikog kapitala. Donosili bi se samo oni zakoni koji su u interesu bogatih pojedinaca i korporacija. Političari bi postali u potpunosti zavisni od privatnog kapitala.

Članarine bi mogle biti izvor finansiranja samo u slučaju da je privreda zemlje toliko jaka da obezbijedi visoke plate iz kojima bi bilo lako plaćati visoke stranačke članarine, ili u situaciji da nas ima više miliona, pa bi i mala članarina umnožena brojem članova, bila dovoljna za finansiranje stranke.  Sa druge strane, ako se napravi takav lanac, u kojem su članovi stranaka jedini koji imaju dovoljno da plaćaju visoke članarine, opet bi uticaj bogatih na zakone i upravljanje državom bio preveliki.

Takođe, ukidanje finansiranja iz budžeta dovelo bi do toga da bi mogle opstati samo veće stranke koje imaju uticaj na velike sisteme iz kojih i sada izvlače pare. To bi značilo smrt i gašenje manjih stranaka koje i sada imaju problema sa finansiranjem, a to bi definitivno dovelo do manjka demokratičnosti i učešća u političkom životu.

Finansiranje stranaka iz budžeta sprečava unutarstranačku korupciju, obavezuje na transparentnost finansija političkih stranaka, omogućava učešće u politici velikom broju zainteresovanih, velikih i malih stranaka, bogatih i siromašnih građanki i građana i važan je mehanizam u očuvanju demokratskih procesa u manjim državama poput naše.

Husein Rošić (2018), 22.03.2022. 07:43:37

Naravno da ne smatram adekvatnim ovakav način finansiranje političkih subjekata na nivou FBiH, odnosno one koje participiraju u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Imamo nekoliko amandmana na Prijedlog Zakona o izvršavanju budžeta FBiH za 2022.godinu. Vjerujem da ćemo po tom pitanju postići kompromis. 

Irfan Čengić (2018), 16.03.2022. 15:17:03

Smatram da bi korisnije bilo da se cijeli iznos dijeli prema broju dobijenih mandata, jer taj novac bi se trebao koristiti za rad klubova. Također korisno bi bilo uvesti koeficijent 1,50 za svaki mandat žene zastupnice na taj način bi se podsticalo učešće žena u političkom životu.

Miomirka Mila Melank (2018), 15.04.2022. 06:26:25

Smatram da je jedan dio predviđenog načina finansiranja prihvatljiv, a drugi dio, koji se odnosi na formiranje preduzeća, kao i oblast djelovanja tih preduzeća, bi trebalo mijenjati.

Prema ZAKONU O FINANSIRANJU POLITIČKIH STRANAKA, u Članu 3. se navodi da se politička stranka može finansirati iz: a) članarina, b) dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, c) izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, d) prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, e) budžeta Bosne i Hercegovine, u skladu s članom 7. ovog zakona, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom, f) dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke,

Meni je posebno interesantan razlog za takvo regulisanje i smatram ga spornim, stav: (2) Preduzeće iz stava (1) tačka f) ovog člana može se baviti samo djelatnošću vezanom za kulturu ili izdavačkom djelatnošću. Zašto je Zakon omogućio partijama formiranje preduzeća, a naročito smatram spornim činjenicu da ta se preduzeća mogu baviti isključivo kulturom i izdavaštvom. Na koji način bi to bavljenje moglo biti vezano za politiku, moguće je zamisliti u kontekstu izdavaštva, ali za kulturu nema opravdanja, osim ako se u kulturu ne računaju manifestacije organizovane u kampanji. Godišnji prihod od imovine i preduzeća ne smije prelaziti 20% iznosa ukupnog godišnjeg prihoda stranke, što takođe nema opravdanje u nekoj konkretnoj činjenici ili je opravdano racionalnim razlozima, ako je već dozvoljeno poslovanje i dobit. Davanje viška zarade iz stranačkog preduzeća u dobrotvorne svrhe smatram dobrom mjerom, ukoliko se ona nije pervertirala u praksi.

Član 7. ovog Zakona navodi izvore finansiranja iz državnog budžeta i da ta sredstva ne prelaze 0,2% ukupnog budžeta, što je ograničenje sa kojim se mogu složiti, kao i sa načinom raspodjele u narednim stavovima. 
(1) U budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i parlamentarnih grupa, odnosno klubova poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
(2) Ukupna sredstva iz stava (1) ovog člana ne mogu prelaziti iznos od 0,2% budžeta BiH u kalendarskoj godini.
(3) Političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka sredstva iz stava (1) ovog člana raspodjeljuju se na način da se: a) 30% sredstava dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate, b) 60% sredstava dijeli prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku
dodjele mandata, c) 10% od ukupnog iznosa raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.
(4) Članovi koalicije političkih stranaka učestvuju u raspodjeli sredstava iz stava 3. ovog člana na osnovu sporazuma za raspodjelu novčanih sredstava, koji je deponiran u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovini, a ako takav sporazum ne postoji, sredstva se raspoređuju između članica koalicije političkih stranaka prema broju dobivenih mandata.