Prema predlagaču, porezna reforma, radi koje se u jednom dijelu i donosi ovaj zakon, primarno je usmjerena na smanjenje fiskalnog opterećenja rada kroz smanjenje zbirne stope doprinosa za 9%, sa sadašnje stope od 41,5% na 32,5% (putem Prijedloga Zakona o doprinosima FBiH), koje nije bilo moguće provesti bez proširenja osnovice za obračun poreza na dohodak uključivanjem u osnovicu ranije neoporezivih naknada i drugih izuzetnih prihoda fizičkih lica. Tako se Prijedlogom zakona o porezu na dohodak FBiH predlaže proširenje osnovice za obračun poreza na dohodak uključivanjem u osnovicu ranije neoporezivih naknada (topli obrok, regres za godišnji odmor te troškovi prevoza i pomoć poslodavca).

U obrazloženju prijedloga navodi se da je, kako ovakvim širim poreznim obuhvatom ne bi bila umanjena primanja radnika sa nižim plaćama, Prijedlogom zakona o porezu na dohodak povećan iznos neoporezivog dijela dohotka, odnosno ličnog odbitka sa sadašnjeg 300 KM na 800 KM na mjesečnom nivou. Ovo znači da radnici čija ukupna mjesečna primanja iz radnog odnosa (plata, topli obrok, prevoz, regres i dr.) ne prelaze iznos od 800 KM neće plaćati porez. 

Nadalje, predlaže se povećanje stope poreza na dohodak sa 10% na 13%. Detaljnije, porez na dohodak sada se plaća po stopi od 10% samo za dohodak od ulaganja kapitala (dividenda), a po stopi od 13% na sve ostale oblike dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od igara na sreću i nagradnih igara, ostali dohodak).

Vlada FBiH navodi da će, iako dolazi do povećanja stope poreza na dohodak, porezno rasterećenje obuhvatiti sve radnike čije su plate do 1.400 KM, a koji čine 85% od ukupnog broja poreskih obveznika. Kako je to obrazloženo u razlozima za donošenje ovog zakona, cilj zakona je zaštita tzv. niskog dohotka koji je postavljen na granici od 800 KM, jer isti neće biti oporezovan, a porezni teret prenesen je na veći dohodak. Iako nominalna stopa iznosi 13%, efektivna stopa poreza na dohodak  kretala bi se od 0 do 13%, u zavisnosti od visine primanja, tako da ona na primanju od, recimo, 100 KM iznosi 2.32%, na primanju od 1.407 KM iznosi 5,06%, dok na primanju od 2.057 KM iznosi 8.35%. Ističe se kako će se proširenjem porezne osnovice na koju će se obračunavati doprinosi davati veća buduća prava iz osnova penzijskog i invalidskog osiguranja zaposlenicima, odnosno veće penzije. Sadašnja primanja radnika čine skoro 50% neoporezivih primanja i radniku su umanjivana buduća prava iz osnova penzijskog osiguranja. Ukoliko je radnik imao ukupna primanja od 650 KM samo na iznos od 406 KM, koji čini minimalna plata, doprinosi su mu se obračunavali iz penzijskog osiguranja (100, 03 KM), a predloženim rješenjima, obračunavat će mu se na iznos od 650 KM, odnosno (175, 73 KM). Također, proširenjem porezne osnovice i smanjenjem zbirne stope doprinosa sa 41,5% na 32,5%, do koje bi trebalo doći usvajanjem Prijedloga zakona o doprinosima, troškovi poslodavca smanjuju se za oko 1,54%.

Pojašnjenje određenih segmenata zakona:

• Obveznik poreza na dohodak je fizičko lice koje ostvaruje dohodak. Dakle, porezni obveznik je pojedinac, a ne pravno lice.

• Porez na dohodak neće se plaćati ukoliko pojedinac primi određena sredstva od državnih, entitetskih i kantonalnih budžeta.

• Dohodak se definiše kao razlika prihoda i rashoda nastalih tokom poreznog perioda koji se utvrđuje principom blagajne, odnosno tek nakon primljenih uplata, odnosno obavljenih isplata.

• Prihodima od nesamostalnog rada smatraju se sva primanja koja poslodavac da fizičkom licu, neovisno od toga da li je to lice u radnom odnosu ili ne, za rad izvršen po uplatama poslodavca, odnosno isplatioca.

• Prihodima od samostalnog rada smatraju se svi prihodi koje ostvari pojedinac koji ima registrovanu osnovnu, dopunsku ili dodatnu djelatnost.

• Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se iznajmljivanjem pokretne i nepokretne imovine (plaća se porez po stopi od 13%), otuđenjem nekretnina te otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, nasljeđem, poklonom ili drugim prenosom imovinskih prava (stopa poreza 13%).

Porez na dohodak paušalno plaća onaj ko obavlja obrtničku djelatnost  i djelatnost srodnu obrtničkoj, sam i bez zaposlenja drugog lica, u iznosu od 70 KM; ko obavlja stare i tradicionalne zanate u iznosu od 50 KM; ko obavlja prevozničku djelatnost (teret) samo sa jednim sredstvom prevoza do osam tona u iznosu od 80 KM, a prevoz putnika sa jednim sredstvom u iznosu od 50 KM; ko obavlja djelatnosti iz oblasti poljoprivrede i šumarstva u iznosu od 70 KM, a poljoprivrednu djelatnost u svojstvu gazdinstva u iznosu od 100 KM; ko obavlja djelatnost trgovine na malo u iznosu od 70 KM i turističku djelatnost (vodič, pratilac ili animator) u iznosu od 70 KM.

Dohotkom od nagradnih igara i igara na sreću smatra se dobitak ostvaren učešćem u nagradnoj igri koju organizuje pravno lice u propagandne svrhe, a dobitniku je dohodak isplaćen, odnosno dat, u novcu, proizvodu, usluzi, pravu, s tim da je vrijednost nagrade veća od 100 KM.

Za prekršaje učinjene u vezi s porezom na dohodak plaća se novčana kazna u iznosu od 5.000 KM do 70.000 KM ukoliko istu učini poslodavac ili isplatilac dohotka. Pored toga, propisane su i novčane kazne za fizička lica – porezne obveznike u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM.

Fotografija: Freepik