Predlagači navode da su razlozi za donošenje ovog zakona sadržani u sklopu 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 2019. godine. Prema ovom mišljenju, Bosna i Hercegovina mora ojačati demokratiju/funkcionalnost, vladavinu prava, osnovna ljudska prava i reformu javne uprave kao  osnovne procese pridruživanja Evropskoj uniji. Što se tiče oblasti temeljnih ljudskih prava, BiH mora “jačati zaštitu prava svih građana...; osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, osobito poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja; zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice putem osiguravanja odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima…”. Prema tome, predlagači ističu da bi se ovim zakonom dijelom ispunila navedena tri od 14 ključnih prioriteta.

Predlagači ističu da bi uvođenje ovog zakona omogućilo građanima/kama i dodatni mehanizam za rješavanje problema i pokretanje inicijativa na lokalnom, kantonalnom i federalnom nivou, čime bi se riješio problem opterećenja jedinica lokalne samouprave raznim upitima i zahtjevima na koje im navedene jedinice lokalne samouprave ne mogu dati odgovor, jer se tiču nadležnosti neke od jedinica viših nivoa vlasti.

U obrazloženju Nacrta navodi se i da su utvrđene brojne različitosti, nedostaci i nedorečenosti pravnih akata u odlučivanju na lokalnoj razini, ali i na razini kantona u Federaciji BiH. Primjer takve neusklađenosti jesu utvrđeni pragovi za prikupljanje potpisa građana/ki potrebnih za realizovanje građanske inicijative, koji nisu usklađeni sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH kojim je propisan prag od 5% potpisa građana/ki, a koji bi se trebao dodatno spustiti na preporučenih 2%. Ovim zakonom propisuje se da, ako se građanskom inicijativom traži promjena Ustava Federacije BiH, zakona, drugih propisa i općih akata iz nadležnosti Parlamenta Federacije BiH, lista potpisnika/ca inicijative mora sadržati najmanje 2.000 potpisa građana/ki upisanih u birački spisak. Ako se građanskom inicijativom traži promjena propisa i općih akata iz nadležnosti kantonalnih skupština, gradskog, odnosno općinskog vijeća, lista potpisnika/ca inicijative mora sadržati minimalno 1% potpisa građana/ki upisanih u birački spisak s područja prema nadležnosti organa kojem se namjerava uputiti građanska inicijativa, gdje, u svakom slučaju, minimalni prag ne smije biti veći od 2.000 potpisa.

Također, na primjeru Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i devet općina koje čine ovaj kanton ustanovljeno je da postoji čak 13 različitih mehanizama za realizaciju građanske inicijative koji nisu jednako zastupljeni u navedenim jedinicama. Osim toga, sve općine u svojim statutima predviđaju obavezu prikupljanja jedinstvenih matičnih brojeva (JMB) kako bi predata građanska inicijativa bila validna, a što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i što građane/ke, aktiviste/kinje i nevladine organizacije koje postupe po odredbama tih statuta izlaže kaznenim odredbama. Zakon, u skladu s tim, sadrži član kojim se, u odnosu na aktuelne statute općina, gradova i kantona u Federaciji BiH, definiše obaveza prikupljanja registarskog broja nekog od identifikacionih dokumenta koje je izdao nadležni organ MUP prilikom prikupljanja potpisa, umjesto JMB, čime se vodi računa o zaštiti ličnih podataka i ujedno usklađuje sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

Zakonom je predviđen i novi član po uzoru na primjere dobre prakse koja je ključna u cilju adekvatne zaštite građana/ki i aktivista/kinja od SLAPP-a, odnosno strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja. SLAPP je tužba s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja kritičara, a naročito aktivista/kinja tako da ih se optereti troškovima pravnog postupka dok ne odustanu od kritike i/ili protivljenja i/ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi, i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti koje za cilj imaju pokretanje javne rasprave i/ili debate o pitanjima od javnog interesa. Prema ovom novom članu, tuženi ima pravo podnijeti prijedlog za rano odbacivanje SLAPP tužbe, o kojem će sud, između ostalog, odlučivati postoje li osnove za ovu tužbu i da li se ona odnosi na pitanja od javnog interesa. Ukoliko sud uvaži ovaj prijedlog, tužba će se odbaciti, a troškove sudskog postupka snosit će tužitelj. 

Zakonom se predviđa uspostava tijela koje će ispred građana/ki, odnosno aktivista/kinja sprovoditi građansku inicijativu, a to je građanski odbor. Predlagači navode da je i postojanje građanskog odbora preuzeto kao primjer dobre prakse, a prema ovom zakonu, on se sastoji od najmanje četiri člana koji imaju biračko pravo.

Određuju se i rokovi unutar kojih nadležni organi moraju odlučiti po zaprimljenoj građanskoj inicijativi. Naime, predlagači navode da je praksa NVO-a pokazala da nadležni organi odlažu odlučivanje i više od godinu, čime se gubi smisao provođenja građanske inicijative, naročito ako se radi o slučajevima za koje je nužno hitno odlučivanje. Prema ovom zakonu, nadležni organ dužan je da, nakon obrade potpisa, a koja može trajati maksimalno 15 dana od dana primitka građanske inicijative, konačnu odluku o prijedlogu inicijative donese na prvoj narednoj sjednici.

Propisan je pravni lijek za građane/ke i aktiviste/kinje onda kada nadležni prvostepeni organ odbaci građansku inicijativu. Predlagači navode da je ovaj član iznimno važan, jer aktuelni statuti općina, gradova i kantona ne predviđaju pravni lijek za građane/ke u onoj situaciji kada se upućena građanska inicijativa odbaci. Nacrtom je predviđeno da, kada nadležni organ ne prihvati građansku inicijativu, dužan je da o tome obavijesti građanski odbor. Ako građanski odbor smatra da nadležni organ nije pravilno postupio, može podnijeti žalbu drugostepenom organu u roku 30 dana od dana prijema obavještenja od nadležnog organa.

Cjelokupan tekst Nacrta možete preuzeti klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”.

Fotografija: freepik.com