Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?
ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama
20.06.2024.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije
Predlagač:
Damir Nikšić i Sanela Klarić
Vrsta procedure: Redovna
Oblast zakona: Pravna država
Status: U proceduri
Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH našao se na dnevnom redu 12. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je zakazana za 26. juni 2024. godine.
Predlagači ističu da je donošenje ovog zakona bitno jer, prije svega, dijelom ispunjava neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, olakšava postupke podnošenja i usvajanja građanskih inicijativa i štiti građane/ke i aktiviste/kinje od strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP).
Predlagači navode da su razlozi za donošenje ovog zakona sadržani u sklopu 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 2019. godine. Prema ovom mišljenu, Bosna i Hercegovine mora ojačati demokratiju/funkcionalnost, vladavinu prava, osnovna ljudska prava i reformu javne uprave kao osnove procese pridruživanja Evropskoj uniji. S obzirom na to da zakon sadrži odredbe koje su u skladu s navedenim principima, njegovim usvajanjem dijelom bi se ispunila tri od 14 prioriteta iz Mišljenja. Fotografija: freepik.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Ovim zakonom propisuje se da, ako se građanskom inicijativom traži promjena Ustava Federacije BiH, zakona, drugih propisa i općih akata iz nadležnosti Parlamenta Federacije BiH, lista potpisnika/ca inicijative mora sadržati najmanje 2.000 potpisa građana/ki upisanih u birački spisak. Ako se građanskom inicijativom traži promjena propisa i općih akata iz nadležnosti kantonalnih skupština, gradskog, odnosno općinskog vijeća, lista potpisnika/ca inicijative mora sadržati minimalno 1% potpisa građana/ki upisanih u birački spisak s područja prema nadležnosti organa kojem se namjerava uputiti građanska inicijativa, gdje, u svakom slučaju, minimalni prag ne smije biti veći od 2.000 potpisa. Fotografija: freepik.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Općine u svojim statutima predviđaju obavezu prikupljanja jedinstvenih matičnih brojeva (JMB) kako bi predata građanska inicijativa bila validna, a što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i što građane/ke, aktiviste/kinje i nevladine organizacije koje postupe po odredbama tih statuta izlaže kaznenim odredbama. Ovaj zakon, shodno tome, sadrži član kojim se, u odnosu na aktuelne statute općina, gradova i kantona u Federaciji BiH, definiše obaveza prikupljanja registarskog broja nekog od identifikacionih dokumenta koje je izdao nadležni organ MUP prilikom prikupljanja potpisa (lične karte, vozačke dozvole) umjesto JMB, čime se vodi računa o zaštiti ličnih podataka. Fotografija: una.ba
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
SLAPP je tužba s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja kritičara, a naročito aktivista/kinja tako da ih se optereti troškovima pravnog postupka dok ne odustanu od kritike i/ili protivljenja i/ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi, i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti koje za cilj imaju pokretanje javne rasprave i/ili debate o pitanjima od javnog interesa. Prema ovom zakonu, tuženi ima pravo podnijeti prijedlog za rano odbacivanje SLAPP tužbe, o kojem će odlučivati sud. Ukoliko sud uvaži prijedlog za rano odbacivanje, SLAPP tužba će se odbaciti, a troškove sudskog postupka snosit će tužitelj. Fotografija: Freepik.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Zakonom se predviđa uspostava tijela koje će ispred građana/ki, odnosno aktivista/kinja, sprovoditi građansku inicijativu, a to je građanski odbor. Predlagači navode da je i postojanje građanskog odbora preuzeto kao primjer dobre prakse, a prema ovom zakonu, on se sastoji od najmanje četiri člana koji imaju biračko pravo. Fotografija: freepik.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Predlagači navode da je praksa NVO-a pokazala da nadležni organi odlažu odlučivanje i više od godinu, čime se gubi smisao provođenja građanske inicijative, naročito ako se radi o slučajevima za koje je nužno hitno odlučivanje. Prema ovom zakonu, nadležni organ dužan je da, nakon obrade potpisa, a koja može trajati maksimalno 15 dana od dana primitka građanske inicijative, konačnu odluku o prijedlogu inicijative donese na prvoj narednoj sjednici. Fotografija: freepik.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Predlagači navode da je ovaj član iznimno važan, jer aktuelni statuti općina, gradova i kantona ne predviđaju pravni lijek za građane/ke u onoj situaciji kada se upućena građanska inicijativa odbaci. Nacrtom je predviđeno da, kada nadležni organ ne prihvati građansku inicijativu, dužan je da o tome obavijesti građanski odbor. Ako građanski odbor smatra da nadležni organ nije pravilno postupio, može podnijeti žalbu drugostepenom organu u roku 30 dana od dana prijema navedenog obavještenja. Fotografija: freepik.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!