U obrazloženju Zakona kao cilj donošenja ovog zakona navodi se korištenje potencijala društvenog preduzetništva radi održivog ekonomskog i društvenog rasta i razvoja Republike Srpske.

Društveno preduzetništvo je organizovana privredna djelatnost koja se zasniva na tržišnim principima, a kojim se stvaraju mogućnosti za rješavanje socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, ekonomskih, ekoloških ili drugih društvenih problema pojedinih grupa građana, uže ili šire zajednice, kao i sprečavanja nastajanja i otklanjanje posljedica društvene isključenosti i jačanja društvene solidarnosti.

Evropska komisija je društveno preduzeće definisala kao subjekat u ekonomiji čiji je glavni cilj da ostvari društveni uticaj, prije nego da donosi profit svojim vlasnicima ili akcionarima. Preduzeće posluje tako što proizvodi dobra i pruža usluge na tržišnim principima i koristi svoju dobit prvenstveno za postizanje društvenih ciljeva. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, čiji je primarni cilj ostvarivanje i uvećavanje profita, u fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljavanje društvenih potreba. Stoga, društveno preduzetništvo predstavlja značajnu pokretačku snagu za cjelokupni razvoj.

Nakon sprovedenih javnih rasprava, usaglašavanja zakonskih rješenja sa institucijama čiji su poslovi u vezi sa preduzetništvom, kao i stavova obrađivača zakona, došlo je do određenih izmjena u odnosu na  Nacrt zakona.

Nacrtom je društveno preduzeće definisano kao pravno lice (privredno društvo, fondacija, udruženje građana, zadruga, ustanova) koje obavlja privrednu djelatnost, a od čega posebnu korist ostvaruje uža ili šira društvena zajednica. U ovoj definiciji, iza riječi: „udruženja“ briše se riječ „građana“, s obzirom na to da, prema Zakonu o udruženjima i fondacijama RS, udruženje predstavlja svaki oblik dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica radi unapređenja ili ostvarivanja nekog zajedničkog ili opšteg interesa ili cilja u skladu sa Ustavom i zakonom, a čija osnovna svrha nije sticanje dobiti. Dakle, osnivači udruženja mogu biti i pravna lica, a ne samo građani – fizička lica. 

Takođe, u istom članu, ispred riječi: „djelatnost“, briše se riječ „privredna“. Razlog za navedeno je što status društvenih preduzeća, između ostalih, mogu dobiti i udruženja, a prema Zakonu o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, udruženja mogu obavljati djelatnost kojom se stiče dobit (privrednu djelatnost) jedino ako sticanje dobiti nije osnovni statutarni cilj udruženja ili fondacije. Osim toga, ovom izmjenom data je mogućnost da društvena preduzeća ostvaruju svoju misiju u bilo kojoj djelatnosti ako ispunjavaju uslove za dobijanje statusa društvenog preduzeća, a koji su definisani ovim zakonom.

Dalje se zakonom definišu pojmovi društvenog preduzetništva, društvene misije i cilja, propisuje se da se društvena misija ostvaruje na jedan od tri načina: zapošljavanjem lica koja spadaju u kategorije teže zapošljivih kategorija, i to isključivo dok im traje navedeni status, s obzirom na to da postoje kategorije koje su promjenljive, obavljanjem poslova kojim se ostvaruju društveni ciljevi i finansiranjem projekata pravnih lica kojim se ostvaruju društveni ciljevi. Prema tome, da bi određeno pravno lice steklo status društvenog preduzeća, neophodno je da društvenu misiju ostvaruje na jedan od navedenih načina. 

Za društvena preduzeća koja posluju u formi privrednih društava ili poljoprivrednih zadruga dio dobiti koji se isplaćuje vlasnicima ne može biti veći od 51% dobiti. Takođe, propisana je obaveza za privredno društvo, odnosno poljoprivrednu zadrugu, da izradi plan reinvestiranja ili plan finansiranja društvene misije za dio dobiti koji se ne isplaćuje vlasnicima.

Takođe, propisani su uslovi za sticanje statusa društvenog preduzeća. Da bi se stekao ovaj status, potrebno je da se ispune slijedeći uslovi: da je lice registrovano kao pravno lice, da ima sjedište na teritoriji Republike Srpske, da u odnosu na ukupan broj zaposlenih u radnom odnosu ima najmanje 30% lica koja pripadaju kategoriji lica koja se teže zapošljavaju, ukoliko društvenu misiju ostvaruju na osnovu zapošljavanja, da je osnovano isključivo s ciljem ostvarivanja društvene misije, da je navedeno ograničenje u raspodjeli ostvarene neto dobiti, da je utvrđeno participativno učešće zaposlenih prilikom donošenja odluka, za čije je donošenje obavezno pribavljanje njihovog mišljenja, i da je izražena društvena misija. 

Subjekti iz javnog sektora u društvenom preduzeću mogu imati do 49% vlasničkog udjela, a javna preduzeća i javne ustanove ne mogu steći status društvenog preduzeća.

Zahtjev za sticanje statusa društvenog preduzeća podnosi se Ministarstvu privrede i preduzetništva, a zakon propisuje i dokumente koji se dostavljaju uz zahtjev, kao i rok u kojem se neophodno odlučiti po zahtjevu. 

Definisan je i pojam plana poslovanja, kao i šta svaki plan poslovanja, osnivački akt i statut obavezno sadrže. 

Prijedlogom zakona predviđeno je i da ministar privrede i preduzetništva može imenovati komisiju za provjeru ispunjenosti uslova za sticanje statusa društvenog preduzeća i da članovi komisije ne primaju naknadu za svoj rad. 

Takođe, u odnosu na Nacrt zakona, dopunjen je dio koji se odnosi na Pravilnik o sadržaju i obliku zahtjeva za sticanje statusa društvenog preduzeća, s ciljem stvaranja osnova za detaljniju razradu pitanja od značaja za sticanje statusa društvenog preduzeća.

Propisuje se i obaveza Ministarstva privrede i preduzetništva da, po službenoj dužnosti, pribavi mišljenje nadležnog Ministarstva u pogledu ostvarivanja društvene misije za određeno pravno lice.

Ako su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, ministar donosi rješenje o sticanju statusa društvenog preduzeća. U slučaju da se u postupku utvrdi da nisu ispunjeni uslovi, ministar donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za sticanje statusa društvenog preduzeća, a ova rješenja su konačna i protiv njih se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Propisuje se i da Ministarstvo vodi Registar društvenih preduzeća, kao i obaveza za društveno preduzeće obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni podataka koji su upisani u Registar. Takođe, propisano je i da ministar privrede i preduzetništva donosi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra društvenih preduzeća, u kojem će se detaljnije precizirati sadržaj Registra i način na koji će Ministarstvo voditi Registar.

Društveno preduzeće može prestati sa poslovanjem prestankom rada i odlukom društvenog preduzeća da prestane obavljati djelatnosti u svrhu ostvarivanja društvene misije.

Društveno preduzeće koje ne posluje u skladu sa odredbama zakona i internim aktima u vezi sa ostvarivanjem svoje društvene misije, raspodjelom dobiti ili obavezom donošenja plana poslovanja sa izraženom društvenom misijom, Ministarstvo poziva da uskladi svoje poslovanje u roku koji ne može biti duži od 90 dana.

Propisuje se i obaveza društvenog preduzeća da u izvještaju o ostvarivanju društvene misije navede ugovore i projekte na osnovu kojih je ostvareno pravo na novčana i nenovčana sredstva, kao i da se ugovori, projekti i ostala dokumentacija, na osnovu koje je preduzeće ostvarilo pravo na novčana ili nenovčana sredstva, čuvaju najmanje pet godina poslije njihovog isteka.

Dalje se uređuju zadaci, sastav i organizacija Savjeta za društveno preduzetništvo Republike Srpske kao savjetodavnog tijela Vlade Republike Srpske, čiji članovi svojim radom, znanjem i iskustvom doprinose razvoju društvenog preduzetništva. Članovi Savjeta ne primaju naknadu za svoj rad. Prilikom imenovanja članova Savjeta za razvoj društvenog preduzetništva Republike Srpske vodi se računa o ravnopravnoj polnoj zastupljenosti.

Društveno preduzeće može da ostvaruje poreske i carinske povlastice i oslobađanja u skladu sa propisima o porezu, carinama i doprinosima, kao i oslobađanja od plaćanja različitih naknada, taksi ili članarina u skladu sa posebnim propisima.

Društvena preduzeća su od posebnog interesa za Republiku Srpsku i jedinice lokalne samouprave, koje ih aktivno podržavaju mjerama ekonomske i socijalne politike u ostvarivanju njihove društvene misije.

Za obavljanje poslova finansijske podrške osnivanja i poslovanja društvenih preduzeća, Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave može osnovati Fond za društveno preduzetništvo u skladu sa propisom o sistemu javnih službi.

Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa vrši Ministarstvo, a inspekcijski nadzor vrši Republička uprava za inspekcijske poslove.

Inspekcijski nadzor odnosi se na nadzor nad poslovanjem društvenog preduzeća, odnosno kontrolu posjedovanja rješenja o sticanju statusa društvenog preduzeća i ispunjenost uslova za održavanje statusa društvenog preduzeća u skladu sa odredbama ovog zakona.

Inspektor pisanim putem obavještava Ministarstvo o svim preduzetim mjerama i donesenim aktima u roku od osam dana od izvršenog inspekcijskog nadzora.

Zakonom su propisane i novčane kazne za kršenje ovog zakona, u rasponu od 300 do 6.000 KM u zavisnosti od počinioca i vrste prekršaja.