Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?
ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama
08.02.2022.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije
Predlagač:
Poslanici/e SNSD-a, SP-a, DEMOS-a, US-a, NPS-a i Poslaničke grupe NDP
Vrsta procedure: Hitna
Oblast zakona: Pravna država
Status: Usvojen
Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske našao se na dopunjenom dnevnom redu 20. redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
Ovim nacrtom, predlaže se osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske i uređuju njegov rad, organizacija, nadležnosti i ovlaštenja. Pored toga, ovaj nacrt definira uslove i mandat, imenovanje i premještaj, privremeno upućivanje, ocjenjivanje, disciplinsku odgovornost, privremeno udaljenje sudija/tkinja i javnih tužilaca/teljica, kao i nespojivost njihovih dužnosti sa drugim funkcijama, prestanak njihovih mandata te druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske.
Opširnije o odredbama Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS čitajte klikom na sekciju Detaljnije.
U Glavi I (čl. 1-4) uređeno je osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, njegovo finansiranje, nezavisnost i samostalnost.
Članom 1. propisani su osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, njegov rad, organizacija, nadležnosti i ovlaštenja. Ovim članom su također definirani uslovi i mandat, imenovanje i premještaj, privremeno upućivanje, ocjenjivanje, disciplinska odgovornost, privremeno udaljenje sudija/tkinja i javnih tužilaca/teljica, kao i nespojivost njihovih dužnosti sa drugim funkcijama, prestanak njihovih mandata te druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske.
Nadalje, istim članom u stavu (2) skreće se pažnja da, ukoliko nije drugačije propisano, odredbe u ovom zakonu koje se odnose na sudije/tkinje i javne tužioce/teljice tumačit će se tako da uključuju i predsjednike/ce sudova, glavne javne tužioce/teljice i zamjenike/ce glavnih javnih tužilaca/teljica.
Članom 2. propisano je da se Savjet finansira iz budžeta Republike Srpske.
Članom 3. propisano je da je Savjet samostalan i nezavisan organ u Republici Srpskoj, koji se sastoji od sudskog i tužilačkog odjeljenja i ima svojstvo pravnog lica, dok je stavom (2) istog člana propisano da Savjet ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno, efikasno i profesionalno pravosuđe, kao i sjedište Savjeta.
U Glavi II (čl. od 4. do 18) je uređeno članstvo, pravila o sastavu Savjeta, postupak izbora, javni poziv za izbor, odluka o kriterijumima, rok za podnošenje prijave za člana/icu Savjeta iz reda sudija/tkinja i tužilaca/teljica, organizacija izbora članova/ica Savjeta iz pravosuđa, izbor članova/ica Savjeta iz pravosuđa, rezultati izbora članova/ica Savjeta iz pravosuđa, izbor ostalih članova/ica Savjeta, obavještenje o izvršenom izboru, poništavanje izbora, skraćeni rokovi, postupak zamjene člana/ice Savjeta.
Članom 6. stav (1) propisano je da se postupak kandidovanja i izbora provodi u skladu sa ovim zakonom i posebnim pravilnikom koji donosi Savjet. Stav (2) propisuje izuzetak u smislu da ministar pravde donosi inicijalni Pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova/ica Savjeta, kojim će se regulisati postupak kandidovanja i izbora samo prvih članova/ica Savjeta. Naime, kako je potrebno formirati Savjet kao novo tijelo u Republici Srpskoj te kako ne postoje propisi koji regulišu sam način organizacije postupka kandidovanja i izbora članova/ica Savjeta, ovim pravilnikom će se propisati postupak izbora prvih članova/ica Savjeta, dok će se postupak organizacije kandidovanja i izbora nakon isteka mandata prvoizabranih članova/ica Savjeta provoditi u skladu sa ovim zakonom i posebnim pravilnikom koji donosi Savjet.
Savjet ima 11 članova/ica. Četiri člana/ice biraju se iz reda sudija/tkinja, i to: jedan sudija/tkinja Vrhovnog suda - kojeg/u biraju sudije/tkinja Vrhovnog suda; jedan sudija/tkinja okružnog suda iz Republike Srpske ili Višeg privrednog suda – kojeg/u biraju sudije/tkinje okružnih sudova i Višeg privrednog suda; jedan sudija/tkinja osnovnog suda ili okružnog privrednog suda iz Republike Srpske – kojeg/u biraju sudije osnovnih i okružnih privrednih sudova; jedan sudija/tkinja – kojeg/u biraju članovi Udruženja sudija Republike Srpske. Četiri člana/ice Savjeta biraju se iz reda tužilaca/teljica, i to: jedan javni/a tužilac/teljica Republičkog tužilaštva Republike Srpske – kojeg/u biraju tužioci/teljice Republičkog tužilaštva Republike Srpske; dva tužioca/teljice okružnih tužilaštava iz Republike Srpske – kojeg/u biraju tužioci/teljice okružnih tužilaštava; jedan tužilac/teljica – kojeg/u biraju članovi/ce Udruženja tužilaca Republike Srpske. Tri člana/ice Savjeta biraju se na sljedeći način: jednog člana/icu bira Narodna skupština Republike Srpske; jednog člana/icu bira Vlada Republike Srpske; jednog člana/icu, koji/a je advokat/ica, bira Advokatska komora Republike Srpske.
Sastav Savjeta, u pravilu, odražava sastav naroda i spolnu zastupljenost u Bosni i Hercegovini.
U Glavi III (čl. od 18. do 24) date su odredbe koje se odnose na mandat članova/ica Savjeta, početak mandata člana/ice Savjeta, prestanak mandata člana/ice Savjeta, prestanak mandata predsjednika/ce i potpredsjednika/ce, privremeno udaljenje člana/ice Savjeta, kao i razrješenje člana/ice Savjeta.
Članovi/ce Savjeta imaju mandat od četiri godine, te ne mogu biti ponovo izabrani na uzastopni mandat. Naime, lice može biti ponovo izabrano za člana/icu Savjeta nakon isteka četiri godine od kraja prethodnog mandata. Ako članu/ici Savjeta mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran/a, na njegovo/njezino mjesto se do isteka započetog mandata bira drugi član/ica. Član/ica Savjeta koji/a je izabran/a kao zamjena može se kandidovati za još jedan uzastopni mandat ukoliko mu/joj je prethodni mandat trajao kraće od dvije godine. Član/ica Savjeta može imati najviše dva mandata, a za vrijeme trajanja mandata, članovi/ice Savjeta ne mogu biti birani na upražnjene pozicije u pravosuđu.
Glava IV (čl. od 24. do 32) utvrđuje pravila u vezi sa predsjednikom/com i potpredsjednicima/ama Savjeta. Savjet ima predsjednika/cu i dva potpredsjednika/ce, a Glavom IV su regulisani i način njihovog izbora, mandat, dužnosti i razrješenje.
U Glavi V (čl. od 32 do 37) date su odredbe koje se odnose na prava i obaveze članova/ica Savjeta: dužnosti člana/ice Savjeta, prava članova/ica Savjeta sa punim radnim vremenom, te prava ostalih članova/ica Savjeta. Odredbe ove glave odnose se i na imunitet i finansijski izvještaj članova/ica Savjeta.
Glava VI (čl. od 37. do 39) sadrži odredbe kojima se propisuje nespojivost funkcije i sukob interesa članova/ica Savjeta.
U Glavi VII (čl. od 39. do 49) sadržane su odredbe koje se odnose na postupanje i odlučivanje, plenarnu sjednicu, sudsko odjeljenje, tužilačko odjeljenje, disciplinske organe, komisije i radna tijela, kao i mogućnost angažovanja stručnjaka/inja te odredbe u vezi sa Sekretarijatom, državnim službenicima/ama i zaposlenima u Savjetu.
U Glavi VIII (čl. od 49. do 52) sadržane su odredbe koje se odnose na nadležnosti Savjeta. Savjet ima nadležnosti zakonom utvrđene za sudove i tužilaštva u Republici Srpskoj (izuzev Ustavnog suda).
U Glavi IX (čl. od 52. do 56) date su odredbe koje se odnose na nadležnost Savjeta za donošenje poslovnika i drugih podzakonskih akata u vezi sa poslovanjem i organizacijom Savjeta, godišnjim budžetom, donatorskim sredstvima i godišnjim izvještajima.
U Glavi X (čl. od 56. do 62) sadržane su odredbe koje se odnose na uslove i mandat za vršenje sudske i tužilačke funkcije.
U Glavi XI (čl. od 62. do 67) propisane su odredbe koje se odnose na popunjavanje upražnjenih pozicija, zastupljenost, podzakonsko regulisanje te odluke o premještaju i imenovanju i poništavanju odluke o imenovanju.
Glava XII ( čl. od 67. do 96) sastoji se od Odjeljka 1. - Organi za provođenje postupka premještaja i imenovanja, Odjeljka 2 - Premještaj, Odjeljka 3 - Postupak internog konkursa, Odjeljka 4 - Javni konkurs, Odjeljak 5 - Popunjavanje pozicija u Vrhovnom sudu.
U Glavi XIII (čl. od 96. do 110) detaljno je razrađena procedura imenovanja na rukovodeće pozicije, gdje je propisan minimum potrebnih godina radnog iskustva za imenovanje predsjednika/ce suda, odnosno glavnog/e tužioca/teljice, način oglašavanja upražnjenih pozicija predsjednika/ce suda, odnosno glavnog/e tužioca/teljice, kriteriji koji se primjenjuju u postupku imenovanja, program rada koji su u obavezi pripremiti kandidati/kinje, način rangiranja i predlaganja kandidata/kinje koje formira nadležno odjeljenje, način preuzimanja dužnosti, dužina trajanja mandata, način ponovnog imenovanja, kao i status nakon isteka mandata, gdje predsjednik/ca suda, odnosno glavni/a tužilac/teljica, nastavlja da vrši dužnost sudije/tkinje, odnosno tužioca/tužiteljice.
U Glavi XIV (čl. od 110. do 115) nalaze se odredbe koje se odnose na sudije/tkinje Ustavnog suda Republike Srpske i sudije/tkinje porotnike/ce. Ova glava je podijeljena u Odjeljak 1. i Odjeljak 2, gdje su Odjeljkom 1. propisane posebne odredbe koje se odnose na sudije/tkinje Ustavnog suda, odnosno nadležnosti Savjeta u odnosu na Ustavni sud, zatim u pogledu imenovanja sudija/tkinja (gdje se nadležnost Savjeta ogleda u predlaganju kandidata/kinja predsjedniku/ci Republike Srpske). Odjeljak 2. odnosi se na sudije/tkinje porotnike/ce, odnosno na uslove za imenovanje sudije/tkinje-porotnika/ce. Od tačke 1) do 7) propisani su uslovi koje je potrebno ispuniti za mandat i obavljanje dužnosti sudija/tkinja-porotinika/ca, ograničenje da se dužnost sudije/tkinje-porotnika/ce ne može obavljati poslije 72. godine. Također je propisano da se oni/e mogu imenovati na osam godina, a da ih imenuje Savjet sa liste predloženih kandidata/kinja koje dostavlja predsjednik/ca suda.
U Glavi XV (čl. od 115 do 129) sadržane su odredbe koje se odnose na ocjenjivanje sudija/tkinja i javnih tužilaca/teljica. Objašnjen je cilj ocjenjivanja, ocjena rada, redovno ocjenjivanje sudija/tkinja i tužilaca/teljica, plan mjera za prevenciju negativnih ocjena, ocjenjivanje predsjednika/ca suda, glavnog tužioca/tužiteljice i zamjenika/ce glavnog/e tužioca/teljice, kriteriji za ocjenjivanje, radna sposobnost i stručno znanje, lične karakteristike i opšte sposobnosti, izvori informacija za ocjenjivanje, postupak ocjenjivanja, obaveza objave i dostavljanja rezultata ocjene te podzakonski akti u oblasti ocjenjivanja. Utvrđeno je da je cilj ocjenjivanja sudija/tkinja i javnih tužilaca/teljica zapravo unapređenje efikasnosti i kvaliteta pravosudnog sistema, unapređenje stručnih, profesionalnih sposobnosti, napredovanje u karijeri, unapređenje upravljanja pravosudnim institucijama i odgovornosti pravosudnog sistema. Propisane su i ocjene kojima se ocjenjuje rad sudije/tkinje, tužioca/teljice, predsjednika/ce suda, glavnog/e tužioca/teljice i zamjenika/ce glavnog/e tužioca/teljice, kao i period u kojem se provodi ocjenjivanje, kao i plan mjera za prevenciju negativnih ocjena rada.
U Glavi XVI (čl. od 129. do 134) date su odredbe koje se odnose na upućivanje u drugi sud, odnosno tužilaštvo, i to odredbe o upućivanju u drugi sud uz pristanak sudije/tkinje, upućivanju bez pristanka sudije/tkinje, postupak privremenog upućivanja, privremeno upućivanje tužilaca/teljica te trajno upućivanje u drugi sud, odnosno tužilaštvo.
U Glavi XVII (čl. od 134. do 139) sadržane su odredbe kojima se propisuje odsustvo sudija/tkinja i javnih tužilaca/teljica sa dužnosti, način odlučivanja i ko odobrava odsustvo, osnov za odsustvo, dužina trajanja odsustva te status nosilaca/teljica javne funkije za vrijeme odsustva.
U Glavi XVIII (čl. od 139. do 151), u Odjeljku 1. (čl. od 139. do 146), sadržane su odredbe kojima se propisuje imunitet sudija/tkinja i tužilaca/teljica; propisano je ko donosi kodeks sudijske i tužilačke etike te dužnost ponašanja nosilaca/teljica pravosudnih funkcija po njemu, zaštita nezavisnosti sudijske i tužilačke funkcije, zabrana vršenja nespojivih dužnosti, kao i to koje dodatne aktivnosti može obavljati i koliki prihod od njih može ostvarivati.
U Odjeljku 2. (čl. od 146. do 151) sadržane su odredbe kojima se propisuje obaveza podnošenja godišnjeg izvještaja o imovini nosilaca/teljica pravosudne funkcije, šta taj izvještaj mora sadržavati, način objavljivanja izvještaja, provjera i analiza podataka iz dostavljenih izvještaja, obaveza vođenja evidencije o izvještajima, kao i obaveza donošenja podzakonskog akta koji će detaljnije regulisati samu formu, sadržaj, vođenje registra izvještaja te dinamiku i postupak kontrole izvještaja.
U Glavi XXIV (čl. od 151. do 158), u Odjeljku 1. (čl. od 151. do 155), sadržane su odredbe kojima su propisane dužnosti Kancelarije disciplinskog tužioca, način postupanja po pritužbama na rad sudija/tkinja i tužilaca/teljica, imenovanje i razrješenje glavnog disciplinskog tužioca/teljice, zamjenika/ce disciplinskog tužioca/teljice, te uslovi za imenovanje disciplinskih tužilaca/teljica. U Odjeljku 2. (čl. od 155. do 158) sadržane su odredbe kojima se propisuje postojanje Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, sastav i imenovanje komisija, kao i ko sačinjava listu kandidata/kinja za člana/icu disciplinske komisije.
U Glavi XX (čl. od 158. do 185) sadržano je pet odjeljaka.
U Odjeljku 1. (čl. od 158. do 165) sadržane su odredbe kojima se propisuju disciplinski prekršaji sudija/tkinja i tužilaca/teljica, vrste disciplinskih mjera te pravne posljedice disciplinskih mjera.
U Odjeljku 2. (čl. od 165. do 168) sadržane su odredbe kojima se propisuje zastarjerost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka, kao i zastoj zastarjelosti
U Odjeljku 3. (čl. od 168. do 171) sadržane su odredbe kojima se propisuje disciplinska istraga, te šta mora sadržavati pritužba, kao i kada se donosi odluka o nepodnošenju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka i kome se ona dostavlja.
U Odjeljku 4. (čl. od 171. do 179) sadržane su odredbe kojima je propisano pokretanje disciplinskog postupka, prava sudija/tkinja i tužilaca/teljica u disciplinskom postupku, vođenje postupka, dobrovoljni sporazum o disciplinskim postupcima, odluka i pravni lijekovi te način izvršenja odluke.
U Odjeljku 5. (čl. od 179. do 185) sadržane su odredbe kojima se propisuje povjerljivost disciplinske istrage, vođenje evidencije disciplinskih postupaka i brisanje disciplinskih mjera te dostavljanje izvještaja o radu Kancelarije.
U Glavi XXI (čl. od 185. do 191) sadržane su odredbe kojima se propisuje obavezno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti, diskreciono privremeno udaljenje i dužina njegovog trajanja, kao i ko donosi odluku o privremenom udaljenju i pravni lijek protiv nje. Ovdje su uređena i prava za vrijeme trajanja privremenog udaljenja od vršenja dužnosti i imenovanje zamjenika/ce koji/a će vršiti dužnosti za vrijeme privremenog udaljenja.
U Glavi XXII (čl. od 191. do 193) sadržane su odredbe kojima se propisuje postupak u slučaju gubitka sposobnosti za vršenje dužnosti nosilaca/teljica pravosudne funkcije i posljedice gubitka te sposobnosti.
U Glavi XXIII (čl. 193. do 197) sadržane su odredbe kojima se propisuje prestanak mandata sudija/tkinja i tužilaca/teljica, kao i predsjednika/ce suda, glavnog/e tužioca/teljice i zamjenika/ce glavnog/e tužioca/teljice, te privremeni produžetak mandata i starosna dob za obavezan odlazak u penziju.
U Glavi XXIV (čl. 197) propisane su novčane kazne za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu za povrede obaveze postupanja u skladu sa upitom i zahtjevom Savjeta.
U Glavi XXV (čl. od 197. do 201) sadržane su odredbe kojima je propisano regulisanje statusa nosilaca/teljica pravosudnih funkcija, rokovi za donošenje podzakonskih akata, početak rada Savjeta te stupanje na snagu zakona. Odredbom o stupanju na snagu propisano je odloženo dejstvo ovog zakona zbog složenosti i komplikovanih procedura koje se moraju sprovesti da bi došlo do formiranja Savjeta. Naime, da bi Savjet mogao početi sa radom, potrebno je obezbijediti prostorne, materijalne, tehničke i kadrovske uslove koji su neophodni za fukcionisanje Savjeta. Također, mora se provesti procedura imenovanja članova/ica Savjeta te se moraju formirati komisije i radna tijela koja su neophodna za rad. Za realizaciju svih navedenih uslova, potreban je minimalan period od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona. Opreza radi, propisivanjem kraćeg roka od godinu dovela bi se u pitanje i operativno-tehnička podrška informacionog sistema pravosudnih institucija (sistema za automatsko upravljanja predmetima – CMS sistem), a za koji trenutnu podršku pruža Visoki i sudski i tužilački savjet BiH.