Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o fiskalizaciji na 18. redovnoj sjednici, održanoj 30. septembra 2021. godine.
Nakon provedene javne rasprave o Nacrtu zakona o fiskalizaciji te rasprave i prijedloga u okviru radne grupe koja je izradila i Nacrt zakona o fiskalizaciji, izrađen je i u parlamentarnu proceduru upućen Prijedlog zakona o fiskalizaciji.
Prijedlogom zakona propisano je da je predmet fiskalizacije sav promet roba i usluga u Republici Srpskoj za koje se plaćanje vrši gotovinski ili bezgotovinski, uključujući i promet izvršen putem samonaplatnih uređaja. Važećim zakonom, za razliku od predloženog, promet izvršen putem samonaplatnih uređaja nije bio promet za koji je postojala obaveza evidentiranja putem fiskalne kase zbog činjenice da tehnički nije bilo moguće instalirati fiskalnu kasu koja funkcioniše samo uz operatera. S druge strane, predloženi sistem fiskalizacije je tehnički napredan i jednostavan tako da se može fiskalizovati i samonaplatni uređaj i evidentiranje prometa putem takvog uređaja bit će potpuno samostalno i automatizovano.
Također, važna novina u odnosu na važeći zakon je da se obveznikom fiskalizacije smatra svako lice, bilo fizičko, bilo pravno, koje je registrovano za obavljanje prometa robe i usluga, bez izuzetaka. Kao razlog za ovakvu formulaciju fiskalizacije Vlada RS navodi potrebu kontrole prometa zbog suzbijanja sive zone i sprečavanja nelojalne konkurencije, kao i poštovanje ustavnog principa jednakosti pred zakonom. Obveznik fiskalizacije ima obavezu da u momentu prometa evidentira svaki pojedinačno ostvareni promet, i to nezavisno od načina plaćanja (gotovinom, čekom, karticom, bezgotovinski i slično), uključujući i primljene avanse za budući promet, preko elektronskog fiskalnog uređaja, te da u momentu prometa kupcu ili primaocu računa izda fiskalni račun.
Kada je u pitanju sadržaj fiskalnog računa, za razliku od važećeg zakona, predloženim zakonom je predviđeno da fiskalni račun mora sadržavati i iznos popusta ukoliko isti postoji i u kodu za brzi odgovor (tzv QR kod) koji služi za verifikaciju i sadrži sve elemente elektronskog potpisa. Skeniranjem tog koda, kupac ili primalac računa može u svakom trenutku provjeriti preko internet-stranice Poreske uprave Republike Srpske da li je taj promet za te artikle evidentiran u Poreskoj upravi. Sve fiskalne račune potpisali su bezbjednosni elementi i imaju jedinstven digitalni potpis koji sadrži neophodne informacije na osnovu kojih Sistem za upravljanje fiskalizacijom može doći do zaključka o nedostajućim računima i njihovim vrijednostima. Pored stavki navedenih u Nacrtu zakona, Prijedlogom su dodata još dva elementa fiskalnog računa – globalni broj trgovinske jedinice (GTIN) ili neki drugi broj kojeg poreski obveznik koristi za jedinstvenu identifikaciju trgovinskih jedinica (dobara i usluga) ukoliko ne postoji globalni broj, te identifikacija operatera elektronskog sistema za izdavanje računa. Ovo je učinjeno zbog lakšeg dostavljanja podataka o artiklima i identifikacije artikala, te radi dodatne mogućnosti praćenja radnog vremena operatera kasa.
Također, u članu 6. dodat je novi stav (2) kojim je propisano da obveznik dostavlja kupcu fiskalni račun u štampanom obliku, a izuzetno ga može dostaviti i u elektronskom ili digitalnom obliku. Dostavljanje računa u novom sistemu fiskalizacije moguće je i u elektronskom obliku (putem elektronske pošte) ili u digitalnom obliku – prikazivanjem na ekranu QR koda, čijim se skeniranjem automatski prikazuje i fiskalni račun. Predlagač ističe da je dostavljanje fiskalnih računa elektronskim putem opravdano u određenim djelatnostima, kao što su komunalne i slične usluge, gdje se vrši masovno dostavljanje računa o potrošnji, zatim u određenim djelatnostima, čije je poslovanje potpuno digitalizovano, ili kod internet-prodaje.
Član 7. Nacrta, odnosno Prijedloga, izmijenjen je na način da se njime uređuje dobavljač elektronskog sistema za izdavanje računa (umjesto elektronskog fiskalnog uređaja). Elektronski sistem za izdavanje računa je hardverski ili softverski element elektronskog fiskalnog uređaja iz kojeg se izdaje fiskalni račun i u koji se unose podaci o prometu. Suštinski, to je najčešće softver svakog pojedinog obveznika koji koristi u poslovanju u kojem se i nalaze podaci o vrstama robe ili usluga koje taj obveznik prometuje. Elektronski sistem za izdavanje računa, prema predloženoj odredbi, u promet može staviti samo privredno društvo ili preduzetnik, a koji je registrovan za obavljanje djelatnosti koje su neophodne za izradu softvera. Posebne uslove nije neophodno propisivati, a sam postupak odobravanja ovih lica bit će detaljno propisan podzakonskim aktima.
Dodat je i novi član 8. kojim se uređuju prava i obaveze operatera fiskalnog sistema. Operater fiskalnog sistema je jedno ili više privrednih društava odobrenih od Poreske uprave, koji je dužan da poreskom obvezniku omogući usklađivanje poslovanja sa ovim zakonom kroz procese implementacije, održavanja i podrške elektronskih fiskalnih uređaja. Poreska uprava odobrava operatera fiskalnog sistema na osnovu sprovedenog postupka javnog poziva. Poreski obveznik ima pravo izbora saradnje sa bilo kojim operaterom fiskalnog sistema koji je dobio navedeno odobrenje. Operater fiskalnog sistema može biti privredno društvo koje ima sjedište poslovanja u Republici Srpskoj, obavlja djelatnosti računarskog programiranja, savjetovanja o računarskim sistemima, upravljanja računarskom opremom i sistemom, djelatnost bežične komunikacije, popravku komunikacione opreme, popravku elektronske i optičke opreme, popravku računara i periferne opreme, posjeduje kadrovsku i tehničku opremljenost za postavljanje i servisiranje elektronskog fiskalnog uređaja, ima pozitivan poslovni rezultat, ima mjesto poslovanja u svim područjima u kojima Poreska uprava ima područne centre, te nema neizmirenih poreskih obaveza. Ovo su uslovi na osnovu kojih Poreska uprava odobrava operatera fiskalnog sistema, koje može biti jedno ili više privrednih društava. Također, propisano je da operater fiskalnog sistema, uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija, donosi troškovnik kojim se utvrđuju troškovi održavanja i podrške elektronskih fiskalnih uređaja, a koje snosi obveznik. Kako se to navodi u obrazloženju predloženog rješenja, ovakvo rješenje postoji u nekim zemljama (Austrija, Rusija, Hrvatska), a sve više zemalja se i odlučuje na uspostavljanje operatera fiskalnog sistema koji se brine o svim aspektima fiskalizacije na strani poreskog obveznika. To podrazumijeva horizontalno upravljanje i nadgledanje, čime se rasterećuje Poreska uprava i omogućava se da izvršava svoje obaveze bez zastoja. Dosadašnji sistem fiskalizacije podrazumijevao je da poreski obveznik, uz pomoć ovlašćenih servisera, vodi računa o dostupnosti i ispravnosti fiskalnih kasa, što se pokazalo kao veliko opterećenje za obveznike. Predlagač također navodi da je, imajući u vidu kompleksnost novog sistema fiskalizacije, kao i tehnologija koje se planiraju upotrijebiti, neophodno da imenovano horizontalno upravljanje obavljaju kompetentna privredna društva koja je odobrila Poreska uprava, kako bi se planirani fiskalni sistem maksimalno iskoristio. Vlada RS smatra da će, koristeći horizontalno upravljanje, Republika Srpska biti u mogućnosti da u najkraćem roku uspostavi i implementira novi sistem sa potpunom garancijom funkcionalnosti tog sistema. Predmetna odredba znači da će svi odobreni operateri fiskalnog sistema moći staviti na tržište fiskalne uređaje pod istim uslovima, čime bi se trebala ostvariti i zaštita potrošača, obveznika fiskalizacije. Na internet-stranici Poreske uprave objavljuju se odobreni operateri fiskalnog sistema tako da obveznici u svakom trenutku imaju informaciju čiji uređaji ispunjavaju zakonske uslove. Svaki operater fiskalnog sistema odgovara za ispravnost tih uređaja prema korisnicima.
Nadalje, Prijedlogom se utvrđuju elementi i vrste elektronskog fiskalnog uređaja, pa je tako obveznik fiskalizacije dužan posjedovati najmanje jedan elektronski fiskalni uređaj koji posjeduje lokalni procesor fiskalnih računa i koji omogućava izdavanje fiskalnih računa čak i u slučaju privremenog ili trajnog prekida internet-veze. S druge strane, u slučaju gdje nije moguće korištenje takvog uređaja, obveznik može koristiti procesor fiskalnih računa u Sistemu za upravljanje fiskalizacijom, koji omogućava izdavanje fiskalnih računa isključivo kroz stalnu internet-vezu u realnom vremenu, a to korištenje odobrava Poreska uprava. Kod uređaja koji funkcionišu i bez internet-veze, u memoriji uređaja ostaju zapisi tih izdatih fiskalnih računa do momenta uspostavljanja internet-veze, kada se automatski šalju u Sistem za upravljanje fiskalizacijom kod Poreske uprave.
Članom 10. Prijedloga uređeni su elementi elektronskog fiskalnog uređaja, a to su procesor fiskalnih računa, bezbjednosni element i elektronski sistem za izdavanje računa. Ovim članom uređen je i način odobravanja pojedinačnih elemenata elektronskog fiskalnog uređaja, a to je njihovo odobravanje putem internet-stranice Poreske uprave u Sistemu za upravljanje fiskalizacijom, a na osnovu tehničkog vodiča kojeg donosi Poreska uprava. Dakle, odobravanje se vrši automatski, bez fizičkog kontakta sa Poreskom upravom.
Dodat je i novi član 13. kojim je propisan elektronski sistem za izdavanje računa, koji odobrava Poreska uprava, a predstavlja hardverski ili softverski element u koji obveznik unosi podatke o prometu, na osnovu kojeg se izdaje fiskalni račun.
Član 14. Prijedloga sadrži odredbe o obaveznim obavještenjima koja je obveznik fiskalizacije dužan dostaviti Poreskoj upravi, a odnose se na obavještenja o poslovnim prostorima i mjestima prometa u kojima koristi elektronski fiskalni uređaj, obavještenje o prestanku obavljanja djelatnosti i druge podatke od značaja za fiskalizaciju. Obveznik fiskalizacije dužan je da prije početka korištenja elektronskog fiskalnog uređaja za izdavanje fiskalnih računa Poreskoj upravi, elektronskim putem, dostavi podatke o svakom poslovnom prostoru i mjestu prometa u kojem će koristiti elektronski fiskalni uređaj. Međutim, kod djelatnosti koje se obavljaju na otvorenom, ne mora se slati obavještenje Poreskoj upravi za svaki prostor u kojem se obavlja djelatnost (npr. dimnjačar, akvziterska prodaja i sl.).
Dalje, uređuje se i provjera fiskalnih računa tako da svaki kupac može odmah po prijemu računa provjeriti da li je taj račun evidentiram u Poreskoj upravi putem internet-stranice Poreske uprave. Čak i ako račun nije u bazi SUF, račun je moguće provjeriti samim skeniranjem QR koda, jer se u tom slučaju podaci autentifikuju block-chain tehnologijom.
Prijedlogom zakona utvrđena je i mjera zabrane obavljanja djelatnosti onim obveznicima kod kojih inspektor Poreske uprave utvrdi da ne vrše evidentiranje svakog pojedinačnog prometa putem fiskalnog uređaja. Mjera se izriče na period od 30 dana, a ukoliko u roku od godinu inspektor utvrdi da je obveznik ponovio isti prekršaj, izriče mu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 60 dana. Uz mjeru se izriče i novčana kazna za koju, ukoliko obveznik plati u roku od 48 sati, neće biti izvršena mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Novina u ovom zakonu u odnosu na važeći je da u slučaju svih drugih prekršaja, osim prekršaja evidentiranja prometa, obvezniku se nalaže otklanjanje nepravilnosti i ostavlja rok za izvršenje ne duži od 30 dana. U slučaju da obveznik ne otkloni utvrđene nepravilnosti u datom roku, izriče mu se mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja ima dejstvo do otklanjanja nepravilnosti.
Također, utvrđene su novčane kazne za prekršaje učinjene od obveznika fiskalizacije i dobavljača elektronskog fiskalnog uređaja. Kazne su utvrđene u rasponima od 400 KM do 24.000 KM, u zavisnosti od pravne forme obveznika fiskalizacije i težine učinjenog prekršaja. Operater fiskalnog sistema koji obvezniku fiskalizacije dostavi elektronski fiskalni uređaj čiju upotrebu nije odobrila Poreska uprava, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 KM do 30.000 KM, dok će se novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniti dobavljač elektronskog sistema za izdavanje računa koji obvezniku fiskalizacije dostavi elektronski sistem za izdavanje računa čiju upotrebu nije odobrila Poreska uprava.
Za razliku od važećeg zakona, novim zakonom predložen je sistem fiskalizacije sa, prema predlagaču, pozitivnim karakteristikama u odnosu na postojeći sistem. To se posebno ogleda u:
-
Fiskalnom računu
Trenutni fiskalni račun u Republici Srpskoj izdaje se iz fiskalne memorije koja je fizički zaštićena i kao takva sinhronizuje podatke jednom dnevno sa Poreskom upravom putem GPRS mreže. U obrazloženju predloženog rješenja navodi se kako su količina i način prenosa podataka veoma ograničavajući, te da ovakav način izdavanja i sinhronizacije podataka omogućava stvaranje sivog tržišta jer je na poreskom obvezniku izbor šta će i kada prijaviti. U okviru novog sistema fiskalizacije, cjelokupan promet koji se registruje u prodaji bit će momentalno zabilježen u vidu izdatog QR koda koji se oslanja na blockchain tehnologiju. Iako se u slučaju postojanja stalne internet-konekcije cjelokupan promet prijavljuje Poreskoj upravi momentalno, u slučaju nestanka ili nepostojanja internet-konekcije, promet se može prenositi do Poreske uprave putem skeniranja QR koda. U praksi, to znači da ukoliko je poreski obveznik izdao 100 računa, a promet nije prijavio putem internet-veze, dovoljno je da se skenira QR kod od tri računa kako bi se uz pomoć blockchain tehnologije izgradile kompletne informacije o svih 100 računa sa pojedinačnim iznosima i pripadajućim porezima. Račune sa izdatim QR kodom je praktično nemoguće falsifikovati, jer osim vizuelno sadržanih elemenata računa, postoji i element digitalne autentičnosti svakog računa koji je lako provjerljiv skeniranjem QR koda. Fiskalni račun nove generacije je moguće, osim štampanja, izdati i na druge načine, kao što je slanjem e-mailom, aplikacijom, SMS-om, prikazom QR koda na ekranu itd. Kako bi ovakav sistem u potpunosti funkcionisao, neophodno je da prilikom svakog izdavanja računa, račun bude potpisan lokalnim sigurnosnim elementom sa lokalnog fiskalnog uređaja.
-
Lokalnom fiskalnom uređaju
Postojeći fiskalni uređaj zasniva se na zaštićenoj memoriji i modulu za GPRS komunikaciju. Ovakva tehnologija i uređaji zastupljeni su na tržištu već tridesetak godina i smatraju se zastarjelim, jer je proizvodnja takvih uređaja skupa, a mogućnosti ograničene i, prema predlagaču, neprilagođene potrebama današnjice.
Fiskalni uređaji nove generacije zasnivaju se na kvalitetnim i naprednim sigurnosnim elementima i mogućnostima kojima uređaj raspolaže. Kako je jezgro sistema generisanje QR koda, koji je izgrađen od sigurnosnih elemenata, ti elementi moraju biti izrađeni po najvišim svjetskim standardima. U tu svrhu treba koristiti sigurnosne standardne protokole i protokole koji se koriste za novčane transakcije u bankarskom sektoru. Smatra se da će na taj način sam sistem i uređaj postići najviši stepen sigurnosti.
Fiskalni uređaj nove generacije treba da ima mogućnost štampanja i skeniranja QR kodova. Kako QR kod sve više pronalazi svoju upotrebu, kao npr. u “COVID zelenom certifikatu”, potrebno je da uređaj ima takvu funkcionalnost kako bi bio spreman za nove funkcionalnosti u digitalizaciji društva.
Fiskalni uređaj treba da prati određene standarde i funkcionalnosti, ali i da njegova zamjena ili popravka bude svedena na apsolutni minimum kako bi poreski obveznik mogao nesmetano da obavlja svoj posao. U tom smislu, komponenta sigurnosnog elementa poreskog obveznika treba da bude smještena na medij pametne kartice, te da se prilikom premještanja kartice u rezervni uređaj uspješno nastavlja fiskalni proces.
-
Sistemu za upravljanje fiskalizacijom
Postojeći sistem za upravljanje fiskalizacijom zasnovan je na tehnologijama koje su starije od dvije decenije. Podaci koji se prikupljaju jednom dnevno su zbirni, te kao takvi nisu pogodni za detaljniju analizu. Sa postojećim sistemom nije moguće vršiti inspekcijske kontrole na radnom mjestu inspektora, što prouzrokuje da inspektori neefikasno provode vrijeme na terenu vršeći inspekcijski nadzor. Podatke nije moguće kvalitetno obraditi i analizirati, jer ne stižu blagovremeno, te se često radi sa zakašnjelim podacima.
Novi sistem za upravljanje fiskalizacijom treba da bude razvijen koristeći servisnoorijentisanu arhitekturu. Na taj način bi se u početku razvile sve neophodne funkcionalnosti u sklopu modula, dok bi razvoj dodatnih funkcionalnosti, kao i uvezanost sa komponentama drugih sistema, u budućnosti bio izuzetno jednostavan i lak. U tom smislu, Sistem za upravljanje fiskalizacijom (SUF) mora da podrži trenutne zahtjeve Poreske uprave, ali i da omogući dugovječnost cjelokupnog sistema. Cjelokupan promet robe i usluga u Republici Srpskoj se momentalno registruje u bazu podataka prilikom prodaje i/ili sinhronizacije sa elektronskim fiskalnim uređajem. Izuzetak jeste elektronski fiskalni uređaj koji radi u offline režimu i nije sinhronizovao podatke sa SUF-om. Takav uređaj se prilikom prve dostupnosti internet veze sinhronizuje sa SUF-om, što ne znači da SUF već ne posjeduje podatke o prodaji. Ovaj mehanizam služi za razna nadgledanja, provjere autentičnosti i kontrole unutar sistema, ali i omogućava da kompletan sistem za fiskalizaciju radi i u slučaju pada ili nedostupnosti servera sistema za upravljanje fiskalizacijom, što predstavlja dodatnu zaštitu u radu cjelokupnog sistema. Novi sistem za upravljanje fiskalizacijom treba da ima bazu podataka najnovije generacije gdje bi se bilježile sve relevantne informacije o svim privrednim subjektima, što bi smanjilo sivu ekonomiju usljed tačne evidencije poreskih obveznika, lokacija obavljanja djelatnosti i njihovih aktivnosti.
Novi sistem za upravljanje fiskalizacijom treba da omogući izdavanje računa krajnjem kupcu, kao i izdavanje fakture poslovnom licu. Prema predlagaču, na taj način će biti moguće praćenje cjelokupne robe i usluga svih privrednih subjekata.
Imajući u vidu da je finansiranje inicijalne fiskalizacije kod poreskih obveznika na osnovu važećeg zakona bilo o trošku obveznika fiskalizacije, Vlada Republike Srpske je predložila da trošak inicijalne fiskalizacisje kod poreskih obveznika ovaj put snosi Republika Srpska, odnosno da se finansira iz sredstava Republike Srpske.
Trošak inicijalne fiskalizacije podrazumijeva nabavku, odnosno subvencionisanje elektronskih fiskalnih uređaja integrisanih ili zasebnih softverskih ili hardverskih komponenti po tržišnim cijenama, koje će biti formirane u Republici Srpskoj od odobrenih dobavljača. Ovaj trošak podrazumijeva minimalni trošak da bi poreski obveznik zadovoljio osnovne uslove evidentiranja prometa u novom sistemu fiskalizacije. Način na koji će biti finansirani inicijalni troškovi fiskalizacije bit će propisan Pravilnikom o dinamici fiskalizacije, u skladu sa predloženim članom 22. ovog zakona.
Trošak sistema za upravljanje fiskalizacijom okvirno bi iznosio 37 miliona KM, dok bi trošak nabavke ili subvencionisanja uređaja kod poreskih obveznika bio oko 13 miliona KM za oko 40.000 obveznika.
