Članom 1. predlaže se izmjena u drugom stavu člana 6, koja se odnosi na uvođenje roka u kojem nadležni inspekcijski organ treba provjeriti ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti. Naime, predlaže se rok od 45 dana od dana dostavljanja rješenja o registraciji privrednog društva u kojem inspekcijski organ treba obaviti inspekcijsku kontrolu. Predloženi rok je u skladu sa Zakonom o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 117/11, 121/12, 67/13, 44/16 i 84/19), kojim je uređeno poslovanje u privrednoj formi preduzetnika. Na predloženi način ujednačavaju se rokovi za obavljanje inspekcijske kontrole ispunjenosti uslova za privredna društva i preduzetnike kao privredne forme u Republici Srpskoj (RS) koje se osnivaju radi poslovanja u cilju sticanja dobiti.
Članom 2. predlaže se izmjena u članu 14. stav (4) koja se odnosi na brisanje riječi “upravni odbor” iz ove odredbe. Razlog brisanja riječi “upravni odbor” odnosi se na činjenicu da u trenutku osnivanja akcionarskog društva nema upravnog odbora, pa samim tim ovaj organ u postupku osnivanja akcionarskog društva ne može birati procjenjivače za procjenu vrijednosti nenovčanog uloga. Drugi razlog za brisanje riječi “upravni odbor” zasniva se na članu 236. stav (1) Zakona, koji propisuje da se osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može povećati novim ulozima, koji mogu biti samo novčani. Akcionarsko društvo u toku poslovanja ne može povećati svoj osnovni kapital nenovčanim ulozima. Na tom osnovu potrebno je brisati navedene riječi u predmetnoj normi, jer upravni odbor nema mogućnost izbora procjenjivača za procjenu vrijednosti nenovčanog uloga.
Članovima 3. i 4. predlažu se izmjene i dopune u članovima 37. i 47, a koje se odnose na produžavanje subjektivnog i objektivnog roka za podnošenje tužbe zbog posljedica povrede pravila sukoba interesa i zabrane konkurencije, kao i objektivnih rokova zastarjelosti potraživanja u odnosima između privrednog društva i njegovih članova, odnosno akcionara. Ovim se izmjenama predlaže povećanje opšteg roka zastare s tri na deset godina. Osim toga, članom 3. uređuje se da potraživanja akcionara otvorenih akcionarskih društava po osnovu dividende zastarijevaju u jedinstvenom roku, bez podjele na subjektivni i objektivni rok zastarjelosti. Shodno tome, a s ciljem poboljšanja zaštite prava akcionara na dividendu, ovom odredbom predlaže se da potraživanja akcionara po osnovu dividende zastarijevaju u roku od deset godina od dana donošenja odluke skupštine akcionara o isplati dividende.
Članom 5. predlaže se dopuna u članu 107. novim stavovima (2) i (3). Stavom (2) uvodi se mogućnost sukcesivne uplate novčanog dijela osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću. Osnivači mogu koristiti ovu mogućnost ako je novčani dio osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću veći od 5.000 KM. U tom slučaju, polovina od novčanog dijela osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću uplaćuje se na privremeni račun do registracije društva, a ostatak se uplaćuje najkasnije u roku do dvije godine od dana registracije. Stavom (3) naglašava se da novčani dio osnovnog kapitala ne može iznositi manje od 1 KM po osnivaču, ako više lica osniva društvo s ograničenom odgovornošću.
Članom 6. predlaže se izmjena člana 109. radi preciznijeg i jasnijeg propisivanja instituta i pravila za otvorena akcionarska društva, koja se primjenjuju i na društva s ograničenom odgovornošću.
Članom 7. mijenja se član 110. koji se odnosi na udjele u osnovnom kapitalu društva. Dalje, propisuje se registracija tih udjela u Centralnom registru, a koji se smatraju hartijama od vrijednosti i koji su slobodno prenosivi. Propisi kojima je uređeno tržište hartija od vrijednosti primjenjuju se i na vođenje registra udjela kod Centralnog registra i izdavanje izvještaja.
U članu 8. dodaje se novi stav (2) koji glasi: “U slučaju da knjigu udjela vodi Centralni registar, prava učešća i glasanja na skupštini društva sa ograničenom odgovornošću ostvaruju se na osnovu izvještaja Centralnog registra.“
Članu 9. dodaje se novi stav (4) koji glasi: “U slučaju iz člana 110. stav (4) ovog zakona, Centralni registar izdaje izvještaj (izvod, potvrdu ili drugi dokument) o vlasnicima udjela iz knjige udjela.“
Članom 10. mijenja se stav (2) i dodaje se novi stav (3), a koji se odnose na pravo glasa i drugih prava suvlasnika udjela u društvu s ograničenom odgovornošću. Takva društva mogu ostvariti ova prava preko jednog zajedničkog punomoćnika, osim ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Suvlasnici su dužni pisanim putem obavijestiti društvo ili Centralni registar radi upisa zajedničkog punomoćnika u knjigu udjela.
Članom 11. mijenja se član 114. kojim se propisuje dužnost društva s ograničenom odgovornošću da vodi knjigu udjela koju drži u svom sjedištu, a čije je vođenje moguće prenijeti i na Centralni registar. Članovi društva imaju pravo na uvid u knjigu udjela, kao i pravo na kopije.
Članom 12. mijenja se član 115. kojem se dodaje novi stav (3), a kojim se navodi da ako knjigu udjela vodi Centralni registar, član društva upisan je u knjigu udjela momentom evidentiranja u Centralnom registru.
Članom 13. predlaže se izmjena u članu 128. kojim se uređuje pitanje ograničenja plaćanja za društvo s ograničenom odgovornošću prema svojim članovima. Ova izmjena poduzima se s ciljem preciznijeg propisivanja potencijalne negativne posljedice po društvo s ograničenom odgovornošću, koja može nastati ukoliko bi društvo izvršilo određeno plaćanje prema jednom ili više svojih članova.
Članom 14. brišu se riječi “sastavlja i potpisuje zapisnik” u članu 131, u dijelu norme koja se odnosi na skupštinu jednočlanog društva s ograničenom odgovornošću. Važeće zakonsko rješenje propisuje da se nakon sjednice skupštine jednočlanog društva s ograničenom odgovornošću donose odluke i sačinjava zapisnik. U skladu s tim, jednočlana društva s ograničenom odgovornošću imaju obavezu izrade dvije vrste dokumenata. Kako ova privredna društva imaju samo jednog člana, a s ciljem smanjenja administrativnog postupanja, procijenjeno je da su dovoljne odluke nakon sjednice skupštine ovog društva i da nema potrebe za sačinjavanjem zapisnika. Navedeni prijedlog u skladu je i s članom 4. stav (2) Direktive 2009/102/EU iz područja prava privrednih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom. Usaglašavanjem sa spomenutim članom direktive navedena direktiva je u potpunosti preuzeta u Zakon. Osim toga, ovom odredbom dopunjava se član 131. novim stavom (5), kojim se uređuje način određivanja koji organ, odnosno lice, obavlja funkciju skupštine jednočlanog društva s ograničenom odgovornošću kada je pravno lice osnivač ove vrste privrednog društva. Dopunom se žele otkloniti nedoumice koja tijela obavljaju funkciju skupštine u slučaju kada je pravno lice jedini vlasnik jednočlanog društva s ograničenom odgovornošću.
Članom 15. predlaže se izmjena i dopuna u članu 132. koje se odnose na djelokrug rada skupštine društva s ograničenom odgovornošću s ciljem jačanja kontrolne funkcije skupštine društva nad njegovim poslovanjem. Izmjena se predlaže radi preciziranja nadležnosti skupštine društva u vezi s finansijskim izvještajima, odnosno raspodjelom dobiti ili pokriću gubitka. Osim toga, skupština društva može donijeti odluku kojom prihvata zahtjev člana društva da napusti društvo, kao i da vrši nadzor nad radom direktora ili upravnog odbora. Skupština također može dati punomoć određenom licu kada društvo vodi spor s licem ovlaštenim za zastupanje.
Izmjene članova od 16. do 20. odnose se na mogućnost kojom se mjesto odražavanja skupštine društva s ograničenom odgovornošću utvrđuje u pozivu za sjednicu. Dalje, sjednica skupštine može se održati pod uslovom da njoj prisustvuju svi članovi društva, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno. Najvažnije odluke na sjednici skupštine donosit će se dvotrećinskom većinom glasova. Također, navodi se da osnivački akt društva nije potrebno mijenjati kada se mijenja prvi direktor ili član upravnog odbora, ako je riječ o licima koja su navedena u osnivačkom aktu. Ako se vrše izmjene osnivačkog akta, njih će biti moguće izvršiti i s manje od dvotrećinske većine glasova.
Članovima od 21. do 25. mijenjaju se članovi od 172. do 175. te se dodaju novi članovi od 175a. do 175đ. Ovim izmjenama, odnosno dopunama, mijenjaju se uslovi i postupak za istupanje i isključenje člana iz društva s ograničenom odgovornošću. Prema važećem zakonu, postupak istupanja i isključenja provodio se putem nadležnog suda, osim ako osnivačkim aktom drugačije nije uređeno. Ključna novina u odnosu na važeće rješenje jeste da se uvode tri načina za istupanje (izjava člana, odluka skupštine društva i odluka suda) i dva načina za isključenje (odluka skupštine društva i odluka suda). Prvi način za istupanje odnosi se na člana društva koji nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog, odnosno neunesenog uloga u društvo. Takav član društva, a bez navođenja razloga za istupanje i ako ne zahtijeva naknadu za svoj udio, može da istupi iz društva samo na osnovu izjave o istupanju dostavljene društvu. Drugi način za istupanje izvršava se kada član društva iz opravdanih razloga namjerava istupiti iz društva, a potražuje naknadu za svoj udio u društvu. Za ovu situaciju propisano je da odluku o zahtjevu člana za istupanje iz društva donosi skupština društva u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva. Treći način za istupanje podrazumijeva vođenje sudskog postupka u slučaju da skupština društva odbije zahtjev člana za istupanje.
U odnosu na važeće rješenje, novina koja se predlaže ovim izmjenama jeste i propisivanje metoda za utvrđivanje visine naknade koju društvo isplaćuje članu koji istupa u sudskom postupku, kao i uvođenje zaloga kao sredstva obezbjeđenja za isplatu naknade članu društva koji istupa. Kada je riječ o postupcima isključenja člana društva, ključna novina jeste uvođenje prava skupštini društva da donese odluku o isključenju člana društva koji ne ispuni obavezu uplate novčanih uloga, odnosno unošenja nenovčanih uloga. Osim isključenja odlukom skupštine, društvo može isključiti člana i u drugim slučajevima koji su propisani osnivačkim aktom ili iz drugih opravdanih razloga, ali u tom slučaju odluku o isključenju donosi sud. Pod opravdanim razlozima smatraju se: namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokovanje štete društvu, kršenje dužnosti prema društvu propisane ovim zakonom ili osnivačkim aktom te kada član društva svojim radnjama ili propuštanjem, protivno osnivačkom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim običajima, sprečava ili u značajnoj mjeri otežava poslovanje društva. Isključeni član ima pravo na naknadu za svoj udio. Za razliku od istupanja, kod kojeg se isplata naknade može vršiti iz cjelokupnih sredstava društva, u postupku isključenja isključenom članu naknada se može isplatiti samo iz sredstava rezervi društva ili sredstava ostvarenih prodajom sopstvenog udjela društva, koji je stečen isključenjem tog člana društva.
Članom 26. mijenja se član 207, a koji se odnosi na način utvrđivanja prodajne cijene akcija i drugih hartija od vrijednosti. Uvodi se novo pravilo u vezi s prodajnom cijenom akcija. Prema ovom pravilu, prodajna cijena akcija ne može biti niža od njihove nominalne vrijednosti, uz propisivanje tri izuzetka koji su u direktnoj vezi s knjigovodstvenom vrijednošću akcije. Cilj uvođenja novog pravila u vezi s prodajnom cijenom akcija jeste zaštita tržišta hartija od vrijednosti i sistema njegovog funkcionisanja.
Članom 27. predlaže se izmjena u članu 210. stav (4) kojim se dio dobiti akcionarskog društva, koji se ne iskoristi za pokriće gubitaka, dividendu, zakonske i statutarne rezerve, može koristiti samo kao neraspoređena dobit. Pored toga, ovim članom predlažu se novi stavovi (7), (8) i (9), kojima se uvodi mogućnost da skupština akcionarskog društva donese odluku da se do 20% dobiti rasporedi u akcijama za određeni broj zaposlenih u akcionarskom društvu.
Članom 28. predlaže se dopuna u članu 211. novim stavovima (4), (5) i (6). Novi stav (4) navodi da se akcionarima dividenda u novcu obavezno isplaćuje srazmjerno njihovom učešću u osnovnom kapitalu akcionarskog društva. Stavovima (5) i (6) uvodi se mogućnost registracije dividende kod Centralnog registra hartija od vrijednosti i njene isplate s računa za posebnu namjenu Centralnog registra. Cilj ovih dopuna jeste postizanje veće pravne sigurnosti i jednakosti svih akcionara emitenta prilikom isplate dividende.
Članom 29. briše se član 235.
Članom 30. predlaže se izmjena u članu 248. stava (1), kojim se navodi da i zaposleni u akcionarskom društvu posjeduju prava po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva.
Članom 31. predlaže se dopuna u članu 267. stav (3), a iz razloga koji su navedeni u obrazloženju člana 15. ovog zakona.
Članom 32. predlaže se dopuna člana 269. kojem se dodaje novi stav (5), a koji glasi: “Žalba izjavljena na rješenje iz stava 3. ovog člana ne odlaže njegovo izvršenje.“
Članom 33. mijenja se član 272. koji se odnosi na postupak sazivanja skupštine akcionarskog društva. Razlog za izmjenu ovog člana jeste usaglašavanje sadržaja poziva za sjednicu skupštine iz Zakona s Direktivom 2007/36/EU o izvršavanju pojedinih prava akcionara akcionarskih društava uvrštenih na berzu i njenim pratećim izmjenama. Osim propisivanja spomenutog sadržaja, ovim članom uvodi se i obaveza za akcionarsko društvo da poziv za sjednicu skupštine objavi na svojoj internet-stranici. Što se tiče materijala za sjednicu, ovim članom daje se pravo akcionarskom društvu da bira jedan ili više načina na koji će akcionarima dostaviti, odnosno omogućiti preuzimanje dokumenata i akata koji će se razmatrati na sjednici skupštine. U skladu s tim, akcionarsko društvo može materijale za sjednicu da dostavi u pisanom ili elektronskom obliku uz poziv za sjednicu, da ih objavi na internet-stranici berze, da obezbijedi preuzimanje kopija materijala u redovno radno vrijeme društva ili da na internet-stranici društva objavi materijale, tako da ih akcionari mogu preuzeti u cijelosti. Osim navedenog, s ciljem smanjenja troškova poslovanja, izmjenom predmetnog člana ukida se obaveza objave poziva za sjednicu u najmanje dva dnevna lista, registrovana na području RS, u slučaju kada se sjednica skupštine saziva putem berze. Objavljivanje poziva za sjednicu u dnevnom listu nije u potpunosti ukinuto, već ostaje kao alternativna mogućnost.
Članom 34. vrši se dopuna u članu 291. kojim se propisuju pitanja o kojima akcionar nema pravo glasati kada se razmatraju na skupštini društva. Predloženim članom dodaje se i pitanje koje se odnosi na izuzimanje glasačkih prava akcionara koji je u postupku privatne emisije unaprijed određen kao poznati kupac.
Članom 35. Zakon se dopunjava novim članom 295a, kojim se propisuju razlozi i postupak za pobijanje odluke skupštine akcionara o raspodjeli dobiti. Cilj dopune u ovom članu jeste poboljšanje zaštite prava akcionara na dividendu i podsticanje emitenata da isplaćuju dio dobiti putem dividende.
Članom 36. dopunjuje se član 306. stavom (5), a koji glasi: “Izuzetno od stava 3. ovog člana, poziv i cjelokupan materijal za sjednicu upravnog odbora može se dostaviti i elektronskom poštom, ako je takav način dostavljanja propisan poslovnikom o radu upravnog odbora ili osnivačkim aktom, odnosno statutom društva.“
Članom 37. predlaže se izmjena u članu 309. u stavu (1), prema kojem primjena standarda korporativnog upravljanja važi za sva otvorena akcionarska društva, a ne samo za društva čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište.
Članom 38. mijenja se član 314. u kojem se dodaje novi stav (7), a koji glasi: “Upravni odbor može razriješiti generalnog direktora na način i u postupku kako je definisano u članu 313. stav 9. ovog zakona.“
Članom 39. predlaže se dopuna člana 361. kojim se uređuju elementi poslovnog imena zavisnog društva. Cilj dopune predmetnog člana jeste otkloniti nedoumice na koji je način potrebno postupiti u situaciji kada posebni materijalni zakon ima drugačija pravila u vezi s elementima poslovnog imena zavisnog društva u odnosu na Zakon o privrednim društvima.
Članom 40. mijenja se član 416. kojem se dodaje novi pododjeljak 1.14. i novi članovi 416a, 416b, 416v, 416g, 416d, 416đ, 416e, 416ž, 416z, 416i, 416j, 416k, 416l, 416lj, 416m. i 416n. Navedeno se odnosi na prekogranično pripajanje i spajanje privrednih društava, a o kojima možete pročitati više putem “Preuzmite tekst zakona”.
Članom 41. vrši se izmjena u članu 421. stav (5) kojim se uređuje postupak promjene pravne forme akcionarskog društva u društvo s ograničenom odgovornošću, kojim je propisano da se Komisija za hartije od vrijednosti obavještava o promjeni pravne forme akcionarskog društva u društvo s ograničenom odgovornošću.
Članom 42. vrši se izmjena u članu 433. koja se odnosi na zamjenu pojma “knjigovodstvena vrijednost imovine” pojmom “poslovna vrijednost imovine”. Ova izmjena preduzima se u pravcu preciznijeg navođenja pojma za određivanje vrijednosti imovine kod korištenja instituta sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti budući da se u finansijskim izvještajima koristi pojam “poslovna vrijednost imovine”. Osim toga, ovim članom dodaje se novi stav (4), a koji glasi: “Sticanje i raspolaganje obuhvata sve pojedinačne ili povezane prenose iz stava 1. ovog člana, a koje privredno društvo izvrši u periodu od jedne kalendarske godine.”
Članom 43. dopunjava se član 435. stav (4) kojim se propisuje da nesaglasni akcionar, i pored zahtjeva društvu da otkupi njegove akcije, može osporavati odluku o otkupu akcija ako ta odluka predstavlja prevaru ili je protivna zakonu ili predstavlja grubu povredu dužnosti pažnje i pravila poslovne procjene. Osim toga, ovim članom propisuje se način na koji se utvrđuje procijenjena vrijednost akcija prilikom korištenja instituta otkupa akcija.
Članom 44. vrši se izmjena u članu 436. stav (1), a koji se odnosi na utvrđivanje tržišne vrijednosti akcija. U odnosu na važeći tekst, predlaže se dodavanje dodatnog uslova, koji je potrebno ispuniti za utvrđivanje tržišne vrijednosti akcija. Ovaj uslov podrazumijeva da se u periodu od šest mjeseci, koji prethodi danu donošenja odluke kojom se utvrđuje tržišna vrijednost akcija, trgovalo u više od jedne trećine dana u kojima je trgovanje bilo moguće na mjesečnom nivou.
Članom 46. mijenja se član 438v kojim se propisuje postupak registracije odluke o prenosu akcija i pravne posljedice registracije. Ova izmjena preduzima se s ciljem propisivanja rokova u kojima je akcionarsko društvo dužno da podnese prijavu za upis odluke o prenosu akcija u registar poslovnih subjekata. Predviđaju se dva roka u trajanju 15 dana. Prvi rok računa se od dana isteka roka za podnošenje tužbe za pobijanje odluke skupštine akcionara o prenosu akcija ostalih akcionara na otkupioca. Drugi rok računa se od dana pravosnažnosti sudske odluke donesene po osnovu tužbe za pobijanje odluke skupštine akcionara o prenosu akcija ostalih akcionara na otkupioca. Navedeni rokovi instruktivne su prirode i njihovim propuštanjem akcionarsko društvo ne gubi pravo na registraciju odluke o prenosu akcija ostalih akcionara na otkupioca. Propisuje se obaveza suda da, po službenoj dužnosti, utvrđuje da li je odluka skupštine akcionara o prenosu akcija ostalih akcionara na otkupioca pobijana u roku u kojem se to moglo učiniti. Ako je podnesena tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara o prenosu akcija ostalih akcionara na otkupioca, nadležni sud odbija prijavu za upis te odluke u registar poslovnih subjekata. Osim navedenog, ovim članom, a u odnosu na važeće zakonsko rješenje, mijenja se i žiroračun na koji otkupilac deponuje novčana sredstva potrebna za isplatu naknade.
Članom 47. mijenja se član 438d od stavova (1) do (9), kojim se uređuje pitanje sudskog preispitivanja novčane naknade koju otkupilac treba isplatiti manjinskim akcionarima za prenos akcija. Ukida se obustava isplate naknade manjinskim akcionarima ako je podnesen zahtjev za sudsko preispitivanje novčane naknade koju otkupilac treba isplatiti manjinskim akcionarima za prenos akcija. Više o navedenom članu čitajte putem “Preuzmite tekst zakona”.
Članom 48. mijenja se član 440. u stavu (1), koji sada glasi: “Pravo akcionara za isplatu novčane naknade i eventualne razlike u cijeni za otkupljene akcije u skladu sa članom 438. stav 1. i članom 439. stav 1. ovog zakona zastarijeva u roku od deset godina od dana upisa odluke o prenosu akcija u registar poslovnih subjekata, odnosno od pravnosnažnosti odluke suda iz člana 438d. stav 6. ovog zakona.“
Članom 49. predlaže se dopuna u članu 441. koji se odnosi na prekršaje privrednog društva i odgovornog lica. Ovom odredbom propisuje se kazna za akcionarsko društvo ako svojim akcionarima ne stavi na raspolaganje dokumente i akte na koje akcionari, po Zakonu, imaju pravo uvida i umnožavanja. Osim toga, ovim članom sankcionišu se i lica koja imaju dužnost prema društvu ako prekrše svoje dužnosti, a koje su propisane članovima 32. i 33. Zakona.
Članom 50. dodaje se novi član 443a kojim se uređuje pitanje trajanja rokova zastarjelosti na prava i potraživanja koja su nastala prije stupanja na snagu ovog zakona. Navodi se da se na prava i potraživanja koja su nastala i nisu zastarjela do stupanja na snagu ovog zakona primjenjuju rokovi zastarjelosti propisani ovim zakonom. Ako su do stupanja na snagu ovog zakona obustavljane isplate naknade manjinskim akcionarima zbog podnesenih zahtjeva za sudsko preispitivanje naknade iz člana 438d. ovog zakona, isplate tih naknada nastavljaju se u skladu s ovim zakonom.
Član 51. propisuje da Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Fotografija: pexels.com