Ovim zakonom predviđeno je da Republički zavod za standardizaciju i metrologiju (u daljnjem tekstu: Zavod) podstiče i omogućava da mala i srednja preduzeća, tijela za nadzor nad tržištem te naučna, akademska i obrazovna zajednica imaju pristup standardima i postupcima donošenja standarda, s ciljem njihovog značajnijeg učešća u oblasti standardizacije.

Ciljevi standardizacije propisani ovim prijedlogom zakonom su unapređenje zaštite života, zdravlja i bezbjednosti ljudi, životinja i biljaka, kao i zaštite životne sredine; poboljšanje kvaliteta proizvoda, procesa i usluga; obezbjeđivanje jedinstvene tehničke osnove; razvoj i unapređenje proizvodnje i prometa proizvoda, izvođenja radova, odnosno vršenja usluga kroz razvoj međunarodno usklađenih standarda radi efikasnog korištenja rada, materijala i energije i unapređenje međunarodne trgovine putem sprečavanja ili otklanjanja nepotrebnih tehničkih barijera.

Prijedlog propisuje da je standardizacija skup koordinisanih aktivnosti na donošenju standarda i srodnih dokumenata, koji se odnose na postojeće ili moguće zahtjeve u određenoj oblasti, radi postizanja optimalnog stepena uređenosti te oblasti. Subjekti standardizacije u RS su Zavod, ministarstvo nadležno za poslove standardizacije, Institut za standardizaciju BiH, Savjet za standardizaciju BiH, stručna radna tijela za standardizaciju RS i BiH i druge zainteresovane strane iz RS.

Prijedlog zakona u članu 7. propisuje da inicijativu za donošenje standarda RS ili srodnog dokumenta može pokrenuti bilo koja zainteresovana strana ili Zavod. U tom slučaju, Zavod na svojoj internet-stranici objavljuje rješenje o usvajanju prijedloga za donošenje standarda RS ili srodnog dokumenta, obavještenje o pokretanju postupka za njihovo donošenje, kao i obavještenje o njihovom stavljanju na javnu raspravu.

Nadalje, propisano je da Zavod svake godine donosi Program rada koji je javno dostupan na internet-stranici Zavoda i koji, pored ostalog, sadrži i informacije o: standardima RS i srodnim dokumentima koji se namjeravaju donijeti ili mijenjati, učešću u radu stručnih tijela Zavoda i aktivnostima na promociji standardizacije i standarda. Također, definišu se i standardi i dokumenti koju služe kao osnov za donošenje standarda RS i srodnih dokumenata, odnosno ostavlja se mogućnost donošenja izvornog standarda RS. 

Članovi 10. i 11. djelimično preuzimaju Uredbe 1025/2012 EZ o Evropskoj standardizaciji, koje se odnose na učešće zainteresovanih strana u postupku donošenja standarda. Tako Zavod omogućava da sve zainteresovane strane mogu učestvovati u sljedećim fazama donošenja standarda RS i srodnih dokumenata, i to: predlaganja novih aktivnosti; javne rasprave o prijedlozima tehničkih rješenja standarda; dostavljanja komentara i primjedaba na nacrte standarda;  revizije važećih standarda RS i srodnih dokumenata, pružanja informacija i upoznavanja sa donesenim standardima RS i srodnim dokumentima. Zavod podstiče i omogućava da mala i srednja preduzeća, udruženja, tijela za nadzor nad tržištem, naučna akademska i obrazovna zajednica imaju pristup standardima i postupcima donošenja standarda, s ciljem njihovog značajnijeg učešća u oblasti standardizacije.

Prijedlogom se propisuje i način na koji se okončava postupak donošenja, odnosno povlačenja standarda RS i srodnih dokumenata. Propisuje se da se rješenja o proglašenju, odnosno povlačenju standarda, objavljuju na internet-stranici Zavoda, a bez objave u „Službenom glasniku Republike Srpske“. Također, ovim članom uređuju se i pitanja umnožavanja, prodaje i distribucije standarda RS. Prema predloženom rješenju, zainteresovane strane samo uz saglasnost Zavoda mogu umnožavati, prodavati i distribuirati standarde RS. U slučaju da zainteresovana strana postupi drugačije od propisane norme, predviđena je sankcija.

Član 14. propisuje da se doneseni standardi i srodni dokumenti označavaju oznakom u kojoj se prvo navodi skraćenica SRS, kao i da nije dopuštena njena upotreba za označavanje drugih dokumenata. 

Prijedlog zakona također propisuje i novčane kazne za nepoštivanje odredbi ovog zakona. Tako se iznos novčanih kazni kreće u rasponu od 250 KM do 20.000 KM, u zavisnosti od težine počinjenog prekršaja.

Fotografija: pexels.com
Autor: Ismar Arnautović