Ovim nacrtom priroda je proglašena dobrom koje je od opšteg interesa za Republiku Srpsku, definisani su subjekti zaštite prirode, način planiranja, uređenja i korištenja prirodnih dobara. Pored navedenog, utvrđene su vrste zaštićenih prirodnih dobara, nadležni organi i postupak proglašenja zaštićenih područja i pravila upravljanja zaštićenim područjima, finansiranje sistema zaštite prirode i druga pitanja iz ove oblasti.
U odnosu na važeći, ovim zakonom je postupak proglašenja zaštićenih prirodnih dobara preciznije definisan te su uvedeni rokovi i obaveze izvještavanja o preduzetim aktivnostima. Također, izmijenjene su odredbe kojima se uređuje upravljanje zaštićenim područjem, te je uvedena obaveza polaganja stručnog ispita za čuvare ovih područja. Kako bi se u upravljanje zaštićenim područjem uključio što širi krug zainteresovanih subjekata, predviđeno je osnivanje Savjeta korisnika zaštićenog područja, čime će se unaprijediti zaštita i korištenje prirodnih vrijednosti i resursa.
Kao jedan od osnovnih razloga za donošenje ovog zakona navedena je potreba unapređenja upravljanja zaštićenim područjima i uspostavljanje novih područja, što je predviđeno strateškim dokumentima, i to Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine i Strategijom zaštite životne sredine Republike Srpske 2022–2032. godine. Istaknuto je kako je jedan od ciljeva ovog zakona da se obezbijedi veći stepen usklađenosti zakonodavnog okvira Republike Srpske u oblasti zaštite prirode sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Nactrom zakona o zaštiti prirode definiraju se ciljevi i zadaće vezani za zaštitu prirode, ističući poseban status prirode kao dobra od općeg interesa za Republiku Srpsku. Njegova primjena proširuje se na područja koja nisu bila specifično obuhvaćena zakonom, primjenjujući odredbe drugih propisa koji regulšu srodna područja kao što su zaštita voda, zraka, šuma te opći upravni postupak. Ovaj nacrt postavlja konkretne ciljeve i zadatke vezane za zaštitu prirode, uključujući zaštitu i očuvanje biološke, geološke i pejzažne raznovrsnosti, usklađivanje ljudskih aktivnosti s održivim korištenjem prirodnih resursa, očuvanje prirodnih ekosistema te jačanje otpornosti na klimatske promjene.
Ključni problemi koje ovaj nacrt nastoji riješiti uključuju uspostavljanje ekološke mreže, sprovođenje postupka revizije studije zaštite, efikasno upravljanje zaštićenim područjima, osiguravanje izvora finansiranja i promocija zaštite prirode. Sve ove inicijative usmjerene su ka unapređenju biološke, geološke i pejzažne raznovrsnosti. Kada je riječ o uticaju na poslovanje, Nacrt predviđa nove obaveze za pravna i fizička lica koja koriste prirodne resurse, bave se građevinskim radovima ili intervencijama u prirodi. Očekuje se da će zakon uticati na sve privredne aktivnosti u zaštićenim područjima, a uvode se i nove formalnosti, poput dobijanja saglasnosti za sakupljanje divljih vrsta i repopulaciju autohtonih vrsta. Nacrt također ukazuje na potrebu jačanja kapaciteta i poboljšanja opreme za sprovođenje zakona.
Osnovna načela zaštite prirode, poput načela visokog stupnja zaštite, održivog korištenja, primjene mjera i uslova zaštite, načela "zagađivač plaća," saradnje te načela predostrožnosti, postavljaju temelje za sve aktivnosti u području zaštite prirode. Posebna pozornost posvećena je povezivanju i usklađivanju sistema zaštite prirode Republike Srpske s međunarodnim sistemom zaštite prirode, što uključuje i saradnju na prekograničnoj razini. Ovaj nacrt također naglašava važnost transparentnosti i uključivanja javnosti u odlučivanje o zaštiti prirode. Praćenje stanja prirode, poticanje svijesti o potrebi zaštite prirode u procesu obrazovanja te podsticanje znanstvenog i stručnog rada također su istaknuti ciljevi u tekstu ovog nacrta.
Ovaj nacrt, također, kao sastavni dio zaštite životne sredine Republike Srpske i njenog akcionog plana predviđa strateško planiranje u oblasti zaštite prirode, shodno zakonu kojim se uređuje zaštita životne sredine i zakonu kojim se uređuje strateško planiranje i upravljanje razvojem. Pored toga, definira da zaštitu i očuvanje prirode, u okviru svojih ovlašćenja, obezbjeđuju:
-
Vlada,
-
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske,
-
Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske,
-
jedinice lokalne samouprave,
-
upravljač zaštićenog područja,
-
pravna lica, preduzetnici i fizička lica koji u obavljanju privrednih i drugih djelatnosti koriste prirodne resurse i zaštićena prirodna dobra,
-
univerziteti, stručne i naučne organizacije i druge javne ustanove,
-
građanin, grupe građana, njihova udruženja, profesionalne ili druge organizacije.
Detaljnije o dužnostima svake od navedenih strana koje su predviđene ovim nacrtom pročitajte u Glavi II, klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”.
Glede korištenja prirodnih dobara i prostora, ovim nacrtom donose se odredbe o planiranju, uređenju i korištenju prostora, prirodnih resursa, zaštićenih područja i ekološke mreže. Propisuje da se ovi procesi sprovode putem prostornih planova, uz obavezno pribavljanje stručnog mišljenja Zavoda o uslovima zaštite prirode. Također, definiraju se obaveze nosilaca projekata u vezi s korištenjem prirodnih resursa i obavezama zaštite prirode. U slučaju mogućeg značajnog uticaja na ekološku mrežu, uvodi se postupak ocjene prihvatljivosti. Ministarstvo može odbiti saglasnost za aktivnosti koje bi mogle značajno narušiti ciljeve očuvanja ekološke mreže, osim ako postoji javni interes, o čemu odlučuje Vlada. U tom slučaju, Ministarstvo određuje kompenzacijske mjere. Nacrt također omogućava sticanje prava obavljanja djelatnosti u zaštićenim područjima putem koncesije, uz pravo na izgradnju objekata. Ako se projekti ili aktivnosti izvode bez utvrđenih uslova zaštite prirode, nosilac projekta dužan je odmah i o svom trošku otkloniti štetne posljedice.
Ovaj nacrt bavi se i očuvanjem biodiverziteta kao i očuvajnem geodiverziteta, te precizno definira načine i ovlaštenja vezana za razne vrste biljaka, životinja, kao i pejzaža, speleoloških objekata, minerala, fosila i drugih aspekata biodiverziteta i geodiverziteta. Pored toga, precizirane su i specifičnosti vezane za zaštićena područja, vrste i druga zaštićena dobra.
Nacrt zakona o zaštiti prirode donosi odredbe o uslovima za obavljanje prekograničnog prometa divljim vrstama. Ministar daje saglasnost za uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit i uzgoj ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih divljih vrsta na osnovu zakona, međunarodnih ugovora i pravila međunarodnog prava, uz prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Podnosioci zahtjeva podnose zahtjev Ministarstvu uz prateću dokumentaciju, a Ministarstvo pribavlja mišljenje naučne ili stručne ustanove. U cilju zaštite divljih vrsta, ministar donosi pravilnik o uslovima za obavljanje ovih aktivnosti. Također, nacrt reguliše praćenje stanja i informacioni sistem zaštite prirode. Zavod vodi Informacioni sistem, vrši praćenje stanja prirode, izrađuje izvještaje i ažurira podatke. Također, vrši praćenje stanja očuvanosti prirode, uključujući divlje vrste, njihova staništa, ugrožene vrste ptica, zaštićena prirodna dobra i druge dijelove prirode.
Ovaj nacrt također propisuje priznanja za postignuća u području zaštite prirode koja dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Sredstva za finansiranje zaštite prirode obezbjeđuju se iz: budžeta Republike Srpske, budžeta jedinica lokalne samouprave, sredstava Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, vlastitih prihoda, drugih izvora u skladu sa ovim zakonom. Pored toga, sredstva za finansiranje zaštite prirode obezbjeđuju se i kroz koncesione naknade i druge odgovarajuće modele za realizaciju koncesija u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije. Jedinice lokalne samouprave, na čijoj teritoriji se nalaze zaštićena područja dužne su izdvojiti dio namjenskih sredstava za održivi razvoj zaštićenih područja, kroz projektne aktivnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuju šume. Dio sredstava za unapređivanje opštekorisnih funkcija šuma (proširena reprodukcija), koja se obezbjeđuju u skladu sa zakonom kojim se uređuju šume, izdvaja se za podršku zaštićenim područjima. Finansiranje zaštite prirode može se obezbijediti i sredstvima kao što su: donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu prirode, sredstva iz instrumenata, programa i fondova Evropske unije, Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija, drugih finansijskih mehanizama. Sredstva za finansiranje zaštite prirode koriste se za očuvanje, zaštitu i unapređenje biodiverziteta i geodiverziteta u skladu sa strategijama, planovima i programima, kao i za unapređenje upravljanja zaštićenim područjem.
Ovim nacrtom predviđene su i kaznene odredbe koje regulišu situacije u kojima lica postupaju suprotno odredbama koje se propisuju. Među njima su novčane kazne u rasponu od 400 do 20.000 KM, ovisno o vrsti prekršaja koji se počine.
Učestvovanje javnosti i konsultacije su bili ključni tokom izrade ovog nacrta, navodi se u obrazloženju razloga za njegovo donošenje. Nacrt je bio javno dostupan na internet stranici Ministarstva, a prikupljene su primjedbe od relevantnih institucija i građana. Navedeno je i kako su razmatrana mišljenja mnogih ključnih organa i institucija, uključujući Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo finansija, Ministarstvo energetike i rudarstva, i druge. Sva dobijena mišljenja su pažljivo analizirana, a opravdane primjedbe su integrisane u finalni Nacrt zakona.
Ovim nacrtom se također planira donošenje 16 podzakonskih akata u naredne dvije godine, a posebno se sugeriše da se, prilikom izrade ovih akata, uzme u obzir Akcioni plan za optimizaciju administrativnih procedura i formalnosti na nivou RS, usvojen u decembru 2021. godine. Ističe se i kako, za sprovođenje ovog zakona, nema potrebe za dodatnim finansijskim sredstvima iz budžeta Republike Srpske.
Tekst Nacrta s obrazloženjem predloženih rješenja možete preuzeti klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”.
Fotografija: staniste.org.rs
