Zakon o Zavodu zdravstvenog osiguranja TK je, prema predočenom, doživio noveliranje. Tako, navodi se da, citiram: "Za direktora Kantonalnog zavoda može se imenovati lice koje pored opštih uslova utvrđenih zakonom ima VSS/VII steoen stručne spreme, završen pravni, ekonomski ili medicinski fakultet ili visoko obrazovanje prema Bolonjskom sistemu koje se vrednuje sa najmanje 240ECTS bodova za pravni i ekonomski fakultet, odnosno 360 ECTS bodova za medicinski fakultet i najmanje pet godina iskustva u struci."Da li je pri noveliranju pomenutog Zakona, a upravo u kontekstu citirane norme, uzeto u obzir da je upravljanje, odnosno, menadžment, zadaća pravnika, odnosno ekonomista, koji uz obavezno temeljno obrazovanje na matičnim fakultetima, imaju i dodatno obrazovanje iz oblasti menadžementa ? Takvo rješenje je usvojeno na Zapadu, onom istom na koji se bh. politička javnost svako malo poziva (posjedujem decidne dokaze o tome, te na upit mogu iste i prezentirati).Već je - praktično - uočena kardinalna greška koja je u Bosni i Hercegovini inkorporirana u domicilno zakonodavstvo, a tiče se upravo imenovanja ljekara na rukovodeće funkcije zdravstvenih ustanova. Uz dužno poštovanje ljekarske stručnosti unutar zdravstvene profesije, mišljenja sam da ljekari ne mogu odgovoriti zadaćama čelnih rukovodnih funkcija u zdravstvenim ustanovama, iz najmanje dva razloga: prvi, da nemaju adekvatno pravno, odnosno, ekonomsko obrazovanje koje je krucijalno pri obavljanju menadžerskih funkcija i drugi, da, zbog vlastitog (liječničkog) obrazovanja, nemaju realnu mogućnost rezonovati na način na koji upravo razmišljaju pravnici i ekonomisti, a što je neophodno za uspješno funkcioniranje ustanova, u ovom slučaju, zdravstvenih. U prilog stavu koji zastupam govori nepobitna činjenica da je ogroman broj zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini u dramatičnom deficitu, kada je financijsko poslovanje u pitanju, a što je, između ostalog, provocirano i pravnim rješenjem kojim je dozvoljeno postavljanje ljekara na čelne funkcije zdravstvenih ustanova.Dakle, miješanje baba i žaba je ono što Bosnu i Hercegovinu pogađa već dvije decenije, a kako se da vidjeti, taj se trend želi nastaviti i neracionalno osmišljenim noveliranjem prethodno pomenutog Zakona.Moje pitanje glasi: razmišljaju li gospoda poslanici o činjenicama koje sam prethodno naveo, odnosno, da li uviđaju grešku u tome da se, ovaj put, postavljanjem ljekara na čelo Zavoda zdravstvenog osiguranja čini kardinalna greška ? Sumae sumarum: ljekari nisu učeni i obrazovani da budu menadžeri, nego - ljekari, da se bore za očuvanje i spas ljudskog života. Dočim, menadžment je ono za što se obrazuju pravnici i ekonomisti.S poštovanjem.Dipl. iur. Boris Vukušić(Tuzla)
Pitanje postavljeno puta: 1Da li smatrate da će izmjene u postupku izbora direktora Kantonalnog zavoda pridonjeti većoj transparentnosti?
Pitanje postavljeno puta: 0Da li podržavate izuzimanje kontrole ispunjavanja novčanih obaveza pravnih i fizičkih lica prema obaveznom zdravstvenom osiguranju iz djelatnosti Kantonalnog zavoda?
Pitanje postavljeno puta: 0Poštovani, zakonom o zdravstvenom osiguranju koji je na snazi je izvršena diskriminacija studenata koji su u statusu "imatrikulanta", kojeg student ima kada je proveo odredjeno vrijeme u statusu apsolventa i ako u roku od godinu dana ne zavrsi fakultet gubi pravo na zdravstveno osiguranje. Obzirom da se takva osoba javlja na zavod za zapošljavanje sa diplomom srednje škole, ne vidim razlog da mu bude uskraćeno pravo na zdravstveno osiguranje na osnovu boravka na birou sa srednjom školom. Takođe znamo da je nerijetka situacija kod nas da student ima jedan ili dva ispita koje ne može dati kod jednog profesora iz "raznoraznih" razloga , i onda nakon godinu dana boravka na birou on gubi pravo zdravstvenog osiguranja. Tako da imamo studenta koji ne može da položi zadnji ispit ,korak je do diplomiranja,na birou je sa srednjom školom prijavljen, a gubi status zato što se vodi pod statusom imatrikulant, te mislim da je ovaj zakon diskriminirajući.Ovim putem pitam parlamentarce koji se razumiju u ovu oblast da li smatraju da je ova stavka u zakonu dirkiminirajuća, i da li žele i mogu da učine sve da isprave nepravdu prema ovoj kategoriji studenata.Hvala.
Pitanje postavljeno puta: 1
Mirza Omerdić (2014),
14.03.2016. 19:43:57
Postovani, upucena je inicijativa sa moje strane na jednoj od sjednica skupstine TK, svim nadleznim institucijama ukljucujuci i federalni parlament da se, u naanjem ovo pitanje vrati u formu rasprave. Takodjer, licno tvrdim da postoje slucajevi kada se zadnji ispit polaze dvije ili vise godina. U konacnici, zbog jedne takve situacije je i jedan nas student obznanio da se ispisuje sa fakulteta zbog tog zadnjeg ispita.
Naravno da je zakon diskriminirajuci za studenta i to po dva osnova:
-student koji je prethodno dao 29 ispita nije sposoban da da zadnji ispit 2 godine, stap ima dva kraja student i profesor. Nisam do sada cuo da se objektivno preispitala odgovornost ijednog profesora. Sto bi pravnici kazali uvijek se presumpira odgovornost studenta. Sa druge strane postoji i nesto sto je devijacija u obrazovnom procesu, a to je da je zadnji ispit prakticno devalvirao prethodno steceno znanje, sto apsolutno nema logike. I sam sam bio student i pocesto sam znao kada profesor ustane na lijevu nogu.
- sam proces lijecenja za tog studenta je temeljen na "lijevoj nozi profesora", ovo namjerno kazem jer mi nema logike da student do zadnjeg ispita nije nista naucio. Cak i da je tacno da nije naucio, pitanje je koji su ga to profesori pustali do zadnjega ispita.
Hvala Vam postovani sto ste nas podsjetili na ovu problematiku, istina pokrenuta je od strane SDA na skupstini TK ali vec na narednoj cemo traziti odgovore od nadleznih o rijesavanju ovog problema.