Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?
ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama
04.03.2024.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije
Predlagač:
Vlada FBiH
Vrsta procedure: Skracena
Oblast zakona: Socijalna politka
Status: U proceduri
Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine našao se na dnevnom redu 10. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako ističu njegovi predlagači, zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa, društvo je suočeno s ozbiljnim i dugoročno štetnim posljedicama. Neke od njih su korištenje psiholoških mjernih instrumenata od nestručnih lica, upitna pouzdanost i valjanost korištenog psihološkog instrumentarija, zloupotreba psiholoških instrumenata i narušavanje autorskih prava te neregulisani pripravnički staž, zapošljavanje i organizacija posla psihologa. Upravo su to stvari koje ovaj nacrt nastoji promijeniti.
Kao djelatnost od interesa za Federaciju, psihologija obuhvata prevenciju, psihološku procjenu i psihodijagnostiku, psihološke postupke, psihološko savjetovanje, edukacijske aktivnosti, stručna istraživanja, psihološku evaluaciju i psihološka vještačenja. Fotografija: adorio.hr
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Opšti uslovi za samostalno obavljanje poslova u struci jesu državljanstvo Bosne i Hercegovine, poslovna i zdravstvena sposobnost, završen studij psihologije, kao i priznata inostrana stručna kvalifikacija, u skladu s ovim zakonom i posebnim propisima, na osnovu koje se mogu samostalno obavljati poslovi u struci. Pored navedenih, ovim nacrtom kao uslovi predviđaju se i položen stručni ispit ili više od tri godine radnog staža u struci, odobrenje za samostalno obavljanje poslova u struci koje je izdala komora psihologa (licenca) te članstvo u komori psihologa, odnosno upis u registar komore psihologa. Fotografija: zzjzdnz.hr
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Ovim nacrtom reguliše se pripravnički staž kao organizovani oblik stručnog osposobljavanja psihologa za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom psihologa mentora. Pripravnički staž psihologa obavlja se u trajanju od jedne godine. Javne ustanove obavezne su primati psihologe na obavljanje pripravničkog staža prema kriterijima koje određuje nadležni organ uprave iz oblasti u okviru koje javne ustanove obavljaju svoju osnovnu djelatnost. Pripravnički staž, ili jedan njegov dio, psiholozi mogu obavljati kod licenciranog psihologa koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina prema kriterijima koje propisuje federalni ministar. Fotografija: Psihocentrala
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nakon uspješno završenog pripravničkog staža i stečenih kompetencija utvrđenih planom i programom pripravničkog staža, psiholog pripravnik polaže stručni ispit. Za psihologe koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona budu imali najmanje godinu radnog staža u struci smatrat će se da su obavili pripravnički staž i dužni su u roku od godinu položiti stručni ispit. Psiholozi koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona budu imali najmanje tri godine radnog staža u struci nemaju obavezu polaganja stručnog ispita ukoliko u roku od godinu od stupanja na snagu ovog zakona podnesu zahtjev za dobivanje osnovne licence za rad uz priložen dokaz o obavljanju poslova u struci u trajanju dužem od tri godine. Troškove polaganja stručnog ispita snosi psiholog pripravnik u iznosu do 25% prosječne neto plate u Federaciji za period januar–septembar tekuće godine za narednu godinu. Fotografija: healthexpress.ba
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Zabranjeno je oglašavanje, odnosno reklamiranje psiholoških usluga, stručnih psiholoških postupaka i metoda, uključujući psihološke usluge, metode i postupke koji se obavljaju u privatnoj praksi, u sredstvima javnog informisanja i na drugim nositeljima oglasnih poruka koje su uređene zakonom kojim se reguliše oblast reklamiranja suprotno etičkom kodeksu psihologa, kao i stručnim i naučnim načelima struke. Dozvoljeno je oglašavanje naziva pravnog lica koje pruža psihološke usluge, odnosno naziva privatne prakse, sjedišta, djelatnosti koja je utvrđena rješenjem o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti psihologa, kao i radnog vremena. Rezultati u primjeni stručnih metoda i postupaka djelatnosti psihologa mogu se saopštavati samo u skladu s etičkim kodeksom psihologa. Fotografija: ggScore.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
S ciljem očuvanja i zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stručnih i ličnih potreba, obezbjeđenja uslova za organizovan nastup psihologa, kao i zaštite interesa korisnika i naručilaca usluga, psiholozi se u Federaciji obavezno udružuju u komoru psihologa kao samostalno i nezavisno strukovno udruženje. Komora psihologa ima status pravnog lica i upisuje se u registar nadležnog suda. Komora psihologa osniva se kao jedinstveno strukovno udruženje za teritoriju Federacije i u svom nazivu ističe naziv Federacije. Fotografija: faulkner.edu
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da treba podržati zakon koji osporava kompetencije pedagoga-psihologa koji godinama u praksi uspješno bavljaju psihološku djelatnost i doprinose društvu? Da li trebaju napustiti svoju zemlju da bi bili priznati?
Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0
Miomirka Melank,
NS, 12.12.2024.
Poštovana/poštovani,
značaj donošenja ovog zakona je u postavljanju jasnih standarda i regulativa kojima će se osigurati da psiholozi pružaju najbolju moguću podršku svojim korisnicima.
Zakon bi trebalo zaštiti prava korisnika usluga psihologa definisanjem oblasti rada, kompetencija i etičkih standarda, kako bi se izbjegla nekvalifikovana praksa i neregulisana struka. Standardizacija prakse psihologa osigurat će povjerenje korisnika u pružatelje stručnih usluga psihologa, dok će donošenje zakona doprinijeti i profesionalizaciji struke psihologa, podižući nivo profesionalizma unutar zajednice psihologa, što će doprinijeti razvoju struke, standardizaciji obrazovanja i napretku u istraživanju. Struka je ta koja treba da se odredi u ovom slučaju i to mišljenje će biti ključno u donošenju pojedinih odredbi.
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da će usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa koji ne prepoznaje kompetentne stručnjake i diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom Univerzitetu u Tuzli, a istovremeno su iste priznate u zemljama Evropske unije donijeti dobro našoj zemlji? Da li smatrate da će psiholog koji tek završi studij i odradi pripravnički staž biti kompetentniji stručnjak od pedagoga-psihologa koji prema kompetencijama stečenim na studiju obavlja psihološku praksu dugi niz godina?
Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0
Miomirka Melank,
NS, 12.12.2024.
Poštovana/poštovani,
značaj donošenja ovog zakona je u postavljanju jasnih standarda i regulativa kojima će se osigurati da psiholozi pružaju najbolju moguću podršku svojim korisnicima.
Zakon bi trebalo zaštiti prava korisnika usluga psihologa definisanjem oblasti rada, kompetencija i etičkih standarda, kako bi se izbjegla nekvalifikovana praksa i neregulisana struka. Standardizacija prakse psihologa osigurat će povjerenje korisnika u pružatelje stručnih usluga psihologa, dok će donošenje zakona doprinijeti i profesionalizaciji struke psihologa, podižući nivo profesionalizma unutar zajednice psihologa, što će doprinijeti razvoju struke, standardizaciji obrazovanja i napretku u istraživanju. Struka je ta koja treba da se odredi u ovom slučaju i to mišljenje će biti ključno u donošenju pojedinih odredbi.
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?
Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0
Miomirka Melank,
NS, 12.12.2024.
Poštovana/poštovani,
značaj donošenja ovog zakona je u postavljanju jasnih standarda i regulativa kojima će se osigurati da psiholozi pružaju najbolju moguću podršku svojim korisnicima.
Zakon bi trebalo zaštiti prava korisnika usluga psihologa definisanjem oblasti rada, kompetencija i etičkih standarda, kako bi se izbjegla nekvalifikovana praksa i neregulisana struka. Standardizacija prakse psihologa osigurat će povjerenje korisnika u pružatelje stručnih usluga psihologa, dok će donošenje zakona doprinijeti i profesionalizaciji struke psihologa, podižući nivo profesionalizma unutar zajednice psihologa, što će doprinijeti razvoju struke, standardizaciji obrazovanja i napretku u istraživanju. Struka je ta koja treba da se odredi u ovom slučaju i to mišljenje će biti ključno u donošenju pojedinih odredbi.