Jasmin Imamović

0%
Broj pitanja: 2
Broj odgovora: 0
Stranka
SDP
Parlament
Parlamentarna skupština BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Jasmin Imamović rođen je 8. 10. 1957. godine u Brčkom. U Tuzli je proveo većinu života, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1980. godine. U Tuzli je radio u Upravi za imovinsko-pravne poslove, bio je i pomoćnik međuopćinskog javnog pravobranioca.

Od 1991. do 2001. godine obavljao je dužnost sekretara Općine Tuzla. Na mjesto sekretara Općine Tuzla imenovan je kao nestranački kandidat i ekspert iz oblasti prava. Skupština općine Tuzla Imamovića je nagradila Plaketom sa zlatnim grbom. Od 1995. godine aktivan je u politici, kada postaje generalni sekretar Unije bosanskohercegovačkih socijaldemokrata. Na ovoj dužnosti bio je do kongresa ujedinjenja spomenute partije sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH) 2000. godine, od kada je obavljao dužnosti u Glavnom odboru, Predsjedništvu i drugim organima ove partije, a jedno vrijeme bio je i potpredsjednik SDP-a BiH.

Izabran je za načelnika Općine Tuzla u februaru 2001, a zatim i 2004, 2008, 2012. i 2016. godine. Od oktobra 2014. godine, nakon što je Tuzla proglašena gradom, postaje gradonačelnik Tuzle. U toku ovih mandata obavljao je i dužnost predsjednika Zajednice gradova i općina Federacije BiH, bio je delegat u Vijeću Evrope u Strazburu, kao i potpredsjednik SDP-a BiH.

Imamović je idejni tvorac i osnivač Međunarodnih književnih susreta „Cum grano salis“ i najveće nagrade za roman na Zapadnom Balkanu – „Meša Selimović“. Jedan je od pokretača mreže gradova okupljenih oko Evropske povelje o zaštiti ljudskih prava u gradovima te organizator Sedme konferencije o Evropskoj povelji o ljudskim pravima, koja je 2010. godine održana u Tuzli.

Kao književnik, Jasmin Imamović objavio je šest romana: „Ubijanje smrti“, „Besmrtni jeleni“, „Obožavatelj trena“, „Molim te, zapiši“, „Slana zemlja“ i „Ljetopis o kralju Tvrtku“. 

Izvor: Grad Tuzla

Izborna jedinica
5
Pozicija
Broj osvojenih glasova
23302

Pitanje: Poštovani,Zašto se ne pokrene pitanje povećanja minimalne plate u FBiH na minimalni neto iznos od 1000 KM ? Opće poznata je činjenica da svaka druga firma radnicima plaća minimalac na račun a ostatak u koverti , time izbjegavajući obavezu plaćanja poreza na platu kao i plaćanje doprinosa radniku.Cijene roba i usluga su u Bosni i Hercegovini veće i za 50% nego u zemljama EU , npr. Irska, hrana je 50% jeftinija u tržnim centrima a plate su im šest puta veće nego u BiH. U Irskoj građani imaju besplatnu vodu i td mnoge socijane i ekonomske pogodnosti.Dakle u prošloj godini se bučno govorilo o pomjeranju minimalne plate u januaru 2024 godine, a sada se o tome nijemo ćuti. Da, firme i profiti koji se ostvaruju , gdje su vlasnici velikim brojem i sami učesnici u garniturama vlasti su protiv povećanja minimalne plate. Nisu se odrekli velikih zarada, ali negoduju povećanje cijene rada. Kao rezultat toga ljudi masivno odlaze.

Pitanje postavljeno: 24.01.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.