-
-
Senad Šepić
Ovo je profil iz mandata (2014)
Broj pitanja: 75Broj odgovora: 71 - Stranka
- Nezavisni blok
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Senad Šepić je rođen 1977. godine u Cazinu. Diplomirao je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2003. godine, a 2012. godine magistrirao na Pravnom fakultetu. Bio je član stranke SDA od 1995. do 2017. godine. Predsjednik Asocijacije mladih SDA-a i član Predsjedništva SDA-a je bio od 2001. do 2009. godine, a 2009 godine biva izabran za potpredsjednika Stranke što je bio narednih šest godina. Za predsjednika OO SDA Cazin je izabran u aprilu 2015. godine i tu funkciju obavljao do isključenja iz stranke. Bio je osnivač i direktor Političke akademije SDA.
Zbog javnog zagovaranja demokratizacije stranke i protivljenja unutarstranačkim izbornim manipulacijama, biva isključen iz SDA u aprilu 2017. godine.
U septembru 2017. godine, na Osnivačkoj skupštini novog političkog projekta u BiH – Nezavisni blok, biva izabran za Predsjednika.
- Izborna jedinica
- IZBORNA JEDINICA 1
- Pozicija
- Zastupnik
- Broj osvojenih glasova
- 15517
Pitanje: Da li smatrate da se ovim izmjenama Izbornog zakona na 'mala vrata' uvode zatvorene liste?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH - Interresorna radna grupa
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Nažalost, projedlog izmjena Izb zakona kojega je ponudila Interresorna radna grupa je u mnogim oblastima korak unazad u odnosu na postojeći Zakon, a posebno u dijelu koji spominje cenzus na listi za izračun preferencija. Tim pristupom skoro da bismo dobili zatvorene liste i ne trebaju biti podržati takvi trendovi, vec naprotiv, moramo raditi na tome da jos vise demokratiziramo i otvaramo nase liste i izborni proces da bi ljudi imali vise povmjerenja u nase procese i izbore.
Datum odgovora: 25.04.2016
Pitanje: Da li smatrate da izabrani zvaničnici trebaju imati pravo na 'bijeli hljeb'?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Smatram da ne trebaju i da svaki građanin u BiH treba imati jednake šanse i prava i nakon perioda provedenog na nekom poslu. Uz obavezu ukidanja ovog rješenja, smatram da treba i druge zakone uskladiti sa tim i osigurati jednaka prava svim građanima u BiH i nakon isteka perioda provedenog na nekmom poslu.
Datum odgovora: 16.03.2016
Pitanje: Da li smatrate da program BHRT-a treba imati tri kanala - na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku?
Pitanje na zakonu: Prednacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o javnom radiotelevizijskom servisu BiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Pisao sam već ranije i detaljnije o tome. Smatram da BiH mora imati javni servis na kojem se govore svi jezici prema opredjeljenju ljudi koji tu rade i koji će služiti svim građanima zemlje i biti odgovoran i profesionalan. S tim u vezi, potpuno su pogrešni pristupi i prijedlozi u aktuelnoj priči koja dolazi iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH i koja predviđa 3 nacionalna kanala, 3 jezika i iz emitovanje iz 3 grada. To je suprotno integraciji zemlje i suprotno je evropskoj prici, jer EU je ideja zajedništva, integracije i manje granica, a takav prijedlog je dezintegracija, segregacija i jačanje podjele i siguran sam da to neće prihvatiti javnost u našoj zemlji, niti većina u Parlamentu BiH.
Datum odgovora: 18.02.2016
Pitanje: Da li smatrate da Vijeće ministara ne bi trebalo biti imenovano ukoliko u njemu nema najmanje 40% ministara/ica suprotnog spola?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Smatram da treba izgraditi mehanizam da se poštuje i osigura zastupljenost oba spola i tako sam diskutivao na PD Parlamenta. Postoje pravničke dileme da li je moguće takvu odredbu o nepotvrđivanju VM bez zastupljenosti ugraditi u Zakon, ali svakako treba naći mehanizam da se Zakon primijeni u potpunosti.
Datum odgovora: 14.02.2016
Pitanje: Da li smatrate da osobe koje sprečavaju provođenje ili ne sprovode odluke Ustavnog suda BiH trebaju biti krivično gonjene?