-
-
Željko Komšić
Ovo je profil iz mandata (2014)
Broj pitanja: 44Broj odgovora: 0 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
- Član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić je rođen 1964. godine u Sarajevu, gdje i danas živi sa suprugom Sabinom i kćerkom Lanom. Školovao se u Sarajevu i diplomirao na Pravnom fakultetu 1988. godine. Dugogodišnji član SDP-a dobitnik je „Zlatnog ljiljana“, najvišeg ratnog priznanja Armije RBiH. Od početka 1996. godine, kada se demobilisao, pa do 1998. radio je u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH (FBiH). Potom preuzima dužnost predsjednika Gradskog vijeća Grada Sarajeva, a na izborima 2000. godine je izabran za vijećnika, potom i za načelnika Općine Novo Sarajevo, gdje ostaje na dužnosti do jeseni 2001. godine. Komšić je 2001. imenovan za prvog ambasadora samostalne Bosne i Hercegovine u Beogradu (tadašnja Savezna republika Jugoslavija), ali tu dužnost napušta u proljeće 2003. godine. Potom radi kao direktor u preduzeću „Revicon“, da bi poslije preuzeo dužnost zamjenika gradonačelnik Sarajeva. Na lokalnim izborima 2004. opet je izabran za načelnika Novog Sarajeva. Osvojivši nešto više od 116.000 glasova, kao kandidat iz reda hrvatskog naroda ulazi u Predsjedništvo BiH i postaje najmlađi član kolektivnog šefa države. Četiri godine poslije ponovo osvaja mjesto u Predsjedništvu sa 337.065 glasova. Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP), u kojoj je bio 15 godina, napušta 2012, a godinu dana poslije osnovao je stranku Demokratska fronta (DF).
- Izborna jedinica
- 513
- Pozicija
- Zastupnik
- Broj osvojenih glasova
- 42407
Pitanje: Uz podršku ovakvom prijedlogu, uzet ću za pravo da ukažem na još neke suštinske izmene istog Zakona. Naime, odredbom odredbu člana 71. stav (1) tačka a) alineja 4) propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona ako zbog izdražavanja kazne zatvora zaposlenik odsustvuje s rada duže od tri mjeseca i to danom stupanja na izdržavanja kazne. Dakle, bez obzira što je zaposlenik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog krivičnog djela, u slučajevima da zbog nekih objaktivnih nemogućnosti ne stupi odmah na izdržavanje te kazne (npr. propust suda ili nedostatak smještajnih kapaciteta u zatvoru), poslodavac (država) mu ne može otkazati ugovor o radu.Imajući u vidu da je rad u institucijama BiH privilegija kakvu mnogi zloupotrebljavaju, cijenim da je potrebno bez odlaganja predložiti izmjenu u smislu da prestanak radnog odnosa po sili zakona nastupa odmah sa pravosnažnošću presude kojom je zaposleno oglašen krivim. Da li je uopće izvjesno očekivati ovakav, logičan i prijeko potreban prijedlog, u skorije vrijeme?