Sva postavljena pitanja i odgovori
-
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH - Maja Gasal-Vražalica
Da li smatrate da treba povećati minimalno trajanje godišnjeg odmora za zaposlene u institucijama BiH sa 18 na 20 radnih dana?
Pitanje postavljeno puta: 47
Senad Šepić (2014), 02.10.2017. 21:53:11
ne mislim je to potrebno tako jednostavno posmatrati, trebalo bi tu oblast detaljnije obraditi i reformisati.
Mirsad Mešić (2014), 05.09.2017. 09:22:12
Smatram da zaposleni u institucijqma BiH trbaju dijeliti sudbinu zaposlenih u BiH.Ovog trenitka ne znam koliko je po zakonima o radu u enttetima minimalno trajanje godišnjih odmora uposlanika pa sam vam odgovorio u prethodmoj rečenici.
M.Mešić
Mensura Beganović (2014), 13.09.2017. 19:47:11
Podržavam da minimalno 2p dana traje odmor svim zaposlenim u svim sektorima, a ne samo u državnim institucijama.
Mario Karamatić (2014), 07.09.2017. 09:57:21
Ne, u odnosu na uposlenike u privatnim tvrtkama uposlenici u institucijama imaju već sasvim dovoljno privilegija.
Šemsudin Mehmedović (2014), 05.09.2017. 20:49:04
Mislim da bi bilo ok da zaposlenici u institucijama dijele sudbinu svih ostalih radnika u BiH...
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
Saša Magazinović (2014) Aleksandra Pandurević (2014) Nikola Špirić (2014) Staša Košarac (2014) Đorđo Krčmar (2014) Fehim Škaljić (2014) Nikola Lovrinović (2014) Diana Zelenika (2014) Željko Komšić (2014) Fahrudin Radončić (2014) Ognjen Tadić (2014) Sifet Podžić (2014) Šefik Džaferović (2014) Lazar Prodanović (2014) Asim Sarajlić (2014) Borislav Bojić (2014) Sadik Ahmetović (2014) Monika Tomić (2014) Maja Gasal-Vražalica (2014) Borjana Krišto (2014) Mladen Bosić (2014) Damir Bećirović (2014) Hanka Vajzović (2014) Sead Kadić (2014) Ljilja Zovko (2014) Zdenka Džambas (2014) -
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH - Maja Gasal-Vražalica
Postovana gospodo parlamentarci zaista ne mogu da vjerujem da vas vecina aposlutno ne shvata inicijativu Maje Gasal ili namjerno opstruira to pitanje. Gospodo to pitanje nikome ne daje nikakve privilegije nego naprotiv oduzima privilegije kojima se direktno krse ljudska prava zaposlenih u institucijama BiH. Jel vi mislite da vise vrijedite od mene i da vas start treba da bude 25 dana a moj 18???? Ovaj prijedlog zakona samo zeli da svima izjedanci uslove za godisnji odmor i uopste nije bito da li ce start biti 20...18...16.....bitno je da nam taj start bude svima isti i da svi identicno napredujemo sa danima godisnjeg odmora do penzije. Meni se cini da je vas vise zabolilo to sto bi se vama oduzeli dani pa se vadite na privatne firme u svojim odgovorima. Dakle moje pitanje je vrlo jasno DA LI STE DA SVI ZAPOSLENI IMAJU POTPUNO ISTE USLOVE ZA OSTVARIVANJE GODISNJIH ODMORA?! Hvala i postovanje!
Pitanje postavljeno puta: 4
Senad Šepić (2014), 22.12.2017. 07:56:04
Ja sam u osnovi za jednaka prava, šanse i mogućnosti za sve pa tako i u ovom osnovu.
Mensura Beganović (2014), 15.12.2017. 21:30:49
Naravno da sam zagovornik da svi zaposlenici imaju isti početni broj dana godišnjeg odmora, te da ostale dodatne dane dobiju prema uslovima rada i radnom stažu.
Zalažem se da to jednako vrijedi za zaposlene u realnom sektoru, kao i u administraciji.
Šemsudin Mehmedović (2014), 14.12.2017. 09:30:12
Pitanje ravnopravnosti nije stvar licnog stava vec obaveza postianja Ustava BiH, koji propisuje ista prava za svakog čovjeka, tako da moj stav je u skladu stim.
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
-
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH - Maja Gasal-Vražalica
Uz podršku ovakvom prijedlogu, uzet ću za pravo da ukažem na još neke suštinske izmene istog Zakona. Naime, odredbom odredbu člana 71. stav (1) tačka a) alineja 4) propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona ako zbog izdražavanja kazne zatvora zaposlenik odsustvuje s rada duže od tri mjeseca i to danom stupanja na izdržavanja kazne. Dakle, bez obzira što je zaposlenik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog krivičnog djela, u slučajevima da zbog nekih objaktivnih nemogućnosti ne stupi odmah na izdržavanje te kazne (npr. propust suda ili nedostatak smještajnih kapaciteta u zatvoru), poslodavac (država) mu ne može otkazati ugovor o radu.Imajući u vidu da je rad u institucijama BiH privilegija kakvu mnogi zloupotrebljavaju, cijenim da je potrebno bez odlaganja predložiti izmjenu u smislu da prestanak radnog odnosa po sili zakona nastupa odmah sa pravosnažnošću presude kojom je zaposleno oglašen krivim.
Pitanje postavljeno puta: 1
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
-
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH - Maja Gasal-Vražalica
Uz podršku ovakvom prijedlogu, uzet ću za pravo da ukažem na još neke suštinske izmene istog Zakona. Naime, odredbom odredbu člana 71. stav (1) tačka a) alineja 4) propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona ako zbog izdražavanja kazne zatvora zaposlenik odsustvuje s rada duže od tri mjeseca i to danom stupanja na izdržavanja kazne. Dakle, bez obzira što je zaposlenik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog krivičnog djela, u slučajevima da zbog nekih objaktivnih nemogućnosti ne stupi odmah na izdržavanje te kazne (npr. propust suda ili nedostatak smještajnih kapaciteta u zatvoru), poslodavac (država) mu ne može otkazati ugovor o radu.Imajući u vidu da je rad u institucijama BiH privilegija kakvu mnogi zloupotrebljavaju, cijenim da je potrebno bez odlaganja predložiti izmjenu u smislu da prestanak radnog odnosa po sili zakona nastupa odmah sa pravosnažnošću presude kojom je zaposleno oglašen krivim. Da li je uopće izvjesno očekivati ovakav, logičan i prijeko potreban prijedlog, u skorije vrijeme?
Pitanje postavljeno puta: 43
Mirsad Mešić (2014), 21.12.2017. 09:22:45
Tesko je ocekivati donosenja tak vog zakona , a zbog nocina odlucivanja u PSBiH.
M.Mesic
Ljilja Zovko (2014), 23.01.2018. 15:06:22
Osobno mislim da treba napraviti analizu svih zlouporaba u ovom smislu kako bi mogli relevantno odlučivati. Iz iskustva znam da jedino nakon temeljite analize slučaja možete vjerodostojno ocijeniti udio problema i potrebu izmjene zakona sa svim potencijalnim rizicima. Mislim da se prevencija uspješno provodi i transparentnošću i zakonom o slobodi pristupa informacijama, sa fokusom na učestalost "propusta" pravosuđa i obvezno objavljenim imenom sudca / tužitelja koji je napravio propust.
Mario Karamatić (2014), 06.01.2018. 17:36:16
Slažem se sa Vama kako je nužno izmijeniti barem dio Zakona o državnim službenicima. Logično jeste da pravomoćno osuđena osoba ne bi smjela raditi u državnim institucijama ali je isto tako činjenica kako je većina uposlenih ( ne svi ) u istima došla preko stranaka koje ih štite, pa i onda kada budu osuđeni. Iskreno, ne vjerujem kako do navedenih izmjena Zakona može doći u ovoj godini koja je izborna.
Šemsudin Mehmedović (2014), 20.12.2017. 15:50:07
Podrzavam Vas stav....i nadam se da ce veoma brzo biti u proceduri izmjena te vrste...
pozz
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
Safer Demirović (2014) Lazar Prodanović (2014) Denis Bećirović (2014) Asim Sarajlić (2014) Salko Sokolović (2014) Borislav Bojić (2014) Saša Magazinović (2014) Dušanka Majkić (2014) Milica Marković (2014) Aleksandra Pandurević (2014) Nermina Kapetanović (2014) Sadik Ahmetović (2014) Staša Košarac (2014) Miroslav Milovanović (2014) Đorđo Krčmar (2014) Nenad Lalić (2014) Fehim Škaljić (2014) Mirsad Isaković (2014) Mirsad Đonlagić (2014) Damir Arnaut (2014) Jasmin Emrić (2014) Nikola Lovrinović (2014) Momčilo Novaković (2014) Hanka Vajzović (2014) Željko Komšić (2014) Sead Kadić (2014) Safet Softić (2014) Bariša Čolak (2014) Fahrudin Radončić (2014) Ognjen Tadić (2014) Martin Raguž (2014) Sifet Podžić (2014) Halid Genjac (2014) Zdenka Džambas (2014) Amir Fazlić (2014) Darko Babalj (2014) Hazim Rančić (2014) Predrag Kožul (2014) -
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH - Maja Gasal-Vražalica
Zaista je poražavajuće je da se ovakvi zdravorazumski prijedlozi dovode u vezu sa izbornom godinom...Osim, izmjene odredbe člana 71. Zakona, predložila bih (kad se već mijenja, da se određene stvari završe o istom trošku) dopunu predmetnog Zakona u pogledu zaštite porodice i materinstva. Naime, prema važećem Zakonu nije izričito predviđeno korištenje porođajnog odsustva i ostalih prava iz radnog odnosa (a po osnovu roditeljstva) za usvojitelje i staratelje. Primjerak takve odredbe postoji u Zakonu o radu Federacije BiH i na adekvatan način rješava probleme u praksi iz navedene oblasti
Pitanje postavljeno puta: 18
Senad Šepić (2014), 22.01.2018. 10:43:32
Podržavam taj pristup, jer sam već i ranije podnosio inicijative i tražio izjednačavanje prava porodilja na prostoru cijele BiH.
Mensura Beganović (2014), 18.04.2018. 21:20:49
Smatram de je ovaj prijedlog izmjene Zakona o adu u institucijama BiH predmet javne rasprave potrebno dopuniti određenim članovima koji definiraju prava zaštite porodice i materinstva na način da se predvidi korištenje porođajnog odsustva i ostalih prava iz radnog odnosa (a po osnovu roditeljstva) za usvojitelje i staratelje.
Ljilja Zovko (2014), 23.01.2018. 15:24:30
Dostupna sam za sve zdravorazumske prijedloge izmjena Zakona, uz adekvatnu simulaciju primjene i procjenu financijskog efekta, kao i uz obvezno navođenje izvora financiranja. Gnušam se svih polpulističkih prijedloga bez monitoringa posljedica koji se uglavnom događaju u vrijeme izbornih godina.
Šemsudin Mehmedović (2014), 14.01.2018. 19:07:27
Ovo ipak nije pitanje vec konstatacije i misljenje, te stoga ne treba nista ni odgovoriti...
Pozz
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
Maja Gasal-Vražalica (2014) Šefik Džaferović (2014) Borjana Krišto (2014) Mladen Bosić (2014) Aleksandra Pandurević (2014) Sadik Ahmetović (2014) Damir Bećirović (2014) Hanka Vajzović (2014) Diana Zelenika (2014) Željko Komšić (2014) Sead Kadić (2014) Sifet Podžić (2014) Mario Karamatić (2014) Zdenka Džambas (2014)