Pitanje: Poštovani,Zanima me kako bi bila tretirana diploma iz završene psihoterapijske edukacije (KBT, geštalt…) koje su priznate i akreditovane od strane EAPT( evropsko udruženje za psihoterapiju) i EAGT( evropsko udruženje za geštalt terapiju). Navest ću svoj lični primjer, bachelor sam psihologije, završene na ffunsa, te sam na prvoj godini edukacije iz geštalt psihoterapije koja traje 5 godina. U BiH već sada radi na stotine psihologa i psihoterapeuta, kao i pedagoga( čiji su rad i praksa veoma poznati u našoj sredini i važe za vrsne psihologe/terapeute) sa završenim navedenim edukacijama.Također napominjem da su navedene edukacije vrlo skupe i da pružaju širok spektar pružanja psihološke pomoći koja je, iz dana u dan, sve potrebnija našem društvu, te se shodno navedenom, nadam, da ako ovo pitanje i dođe na dnevni red, da će ishod biti u korist polaznika i diplomanata istaknutih edukacija i da im trud nece biti uzaludan. Vjerujem da bi suprotan ishod rezultirao odlaskom većine mladih psihologa/terapeuta u zemlje EU gdje je njihova diploma priznata, a smatram da bi to bilo izuzetno poražavajuće za našu zemlju i društvo.

71 326 Pitanje postavljeno: 04.03.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Da li želite da pedagoge-psihologe tjerate iz naše države? Jer su naše diplome u zemljama EU priznate kao diplome psihologa. Mnoge kolege rade kao psiholozi u svim ustanovama u zemljama EU, ali u našoj državi nas osporavaju! Da li podržavate ovu diskriminaciju?

103 330 Pitanje postavljeno: 01.03.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Da li smatrate da zakon treba isključiti dokazano kompetentne stručnjake pedagoge-psihologe?Zasto zakon ne priznaje diplome stecene u BiH a u inostranstvu se priznaju…treba li otjerati jos vise mladih i strucnjaka iz BiH? Radi se o diplomama stečenim na državnom univerzitetu (Univerzitet u Tuzli/Filozofski fakultet) i koje ima preko hiljadu stručnih lica sa internacionalno priznatim kompetencijama.

103 321 Pitanje postavljeno: 29.02.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Poštovani predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini,Zašto u zakon o psihološkoj djelatnosti nisu uključeni pedagozi-psiholozi?Smatram da je zakon o psihološkoj djelatnosti potreban i koristan za naše društvo, ali šta ćemo postići ukoliko se usvoji zakon koji ne prepoznaje dio stručnjaka pedagoga-psihologa koji mogu kompetentno obavljati psihološku djelatnost? Zar kao društvo ne bismo dobili više ukoliko u zakonskom okviru prepoznamo stručnjake koji su se obrazovali u svojoj zemlji i koji u ovim izazovnim vremenima mogu stručno i savjesno pružati pomoć i podršku u unapređenju mentalnog zdravlja, što su pokazali i dosadašnjim višedecenijskim angažmanom u psihološkoj djelatnosti. Zar i danas u praksi nemamo slučajeve u kojima stručnjaci koji su u drugim djelatnostima i oblastima završili dvopredmetne studije koji su danas jednopredmetni kao npr. matematika-fizika, biologija-hemija bez problema mogu raditi u struci i obavljati različite djelatnosti?

110 334 Pitanje postavljeno: 29.02.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.

115 336 Pitanje postavljeno: 29.02.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.