-
-
Almedin Aliefendić
Broj pitanja: 14Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Almedin Aliefendić rođen je 7.8.1970. godine u Kaknju, gdje i sad živi. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu te je član Stranke demokratske akcije (SDA) od njenog osnivanja.
- Izborna jedinica
- 6
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3836
Pitanje: Poštovani,Zanima me kako bi bila tretirana diploma iz završene psihoterapijske edukacije (KBT, geštalt…) koje su priznate i akreditovane od strane EAPT( evropsko udruženje za psihoterapiju) i EAGT( evropsko udruženje za geštalt terapiju). Navest ću svoj lični primjer, bachelor sam psihologije, završene na ffunsa, te sam na prvoj godini edukacije iz geštalt psihoterapije koja traje 5 godina. U BiH već sada radi na stotine psihologa i psihoterapeuta, kao i pedagoga( čiji su rad i praksa veoma poznati u našoj sredini i važe za vrsne psihologe/terapeute) sa završenim navedenim edukacijama.Također napominjem da su navedene edukacije vrlo skupe i da pružaju širok spektar pružanja psihološke pomoći koja je, iz dana u dan, sve potrebnija našem društvu, te se shodno navedenom, nadam, da ako ovo pitanje i dođe na dnevni red, da će ishod biti u korist polaznika i diplomanata istaknutih edukacija i da im trud nece biti uzaludan. Vjerujem da bi suprotan ishod rezultirao odlaskom većine mladih psihologa/terapeuta u zemlje EU gdje je njihova diploma priznata, a smatram da bi to bilo izuzetno poražavajuće za našu zemlju i društvo.
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine
Vidi sva pitanja na zakonu
Pitanje: Poštovani,Zanima me kako bi bila tretirana diploma iz završene psihoterapijske edukacije (KBT, geštalt…) koje su priznate i akreditovane od strane EAPT( evropsko udruženje za psihoterapiju) i EAGT( evropsko udruženje za geštalt terapiju). Navest ću svoj lični primjer, bachelor sam psihologije, završene na ffunsa, te sam na prvoj godini edukacije iz geštalt psihoterapije koja traje 5 godina. U BiH već sada radi na stotine psihologa i psihoterapeuta, kao i pedagoga( čiji su rad i praksa veoma poznati u našoj sredini i važe za vrsne psihologe/terapeute) sa završenim navedenim edukacijama.Također napominjem da su navedene edukacije vrlo skupe i da pružaju širok spektar pružanja psihološke pomoći koja je, iz dana u dan, sve potrebnija našem društvu, te se shodno navedenom, nadam, da ako ovo pitanje i dođe na dnevni red, da će ishod biti u korist polaznika i diplomanata istaknutih edukacija i da im trud nece biti uzaludan. Vjerujem da bi suprotan ishod rezultirao odlaskom većine mladih psihologa/terapeuta u zemlje EU gdje je njihova diploma priznata, a smatram da bi to bilo izuzetno poražavajuće za našu zemlju i društvo.
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine
Vidi sva pitanja na zakonu
Pitanje: Da li želite da pedagoge-psihologe tjerate iz naše države? Jer su naše diplome u zemljama EU priznate kao diplome psihologa. Mnoge kolege rade kao psiholozi u svim ustanovama u zemljama EU, ali u našoj državi nas osporavaju! Da li podržavate ovu diskriminaciju?
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine
Vidi sva pitanja na zakonu
Pitanje: Da li smatrate da zakon treba isključiti dokazano kompetentne stručnjake pedagoge-psihologe?Zasto zakon ne priznaje diplome stecene u BiH a u inostranstvu se priznaju…treba li otjerati jos vise mladih i strucnjaka iz BiH? Radi se o diplomama stečenim na državnom univerzitetu (Univerzitet u Tuzli/Filozofski fakultet) i koje ima preko hiljadu stručnih lica sa internacionalno priznatim kompetencijama.
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine
Vidi sva pitanja na zakonu
Pitanje: Poštovani predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini,Zašto u zakon o psihološkoj djelatnosti nisu uključeni pedagozi-psiholozi?Smatram da je zakon o psihološkoj djelatnosti potreban i koristan za naše društvo, ali šta ćemo postići ukoliko se usvoji zakon koji ne prepoznaje dio stručnjaka pedagoga-psihologa koji mogu kompetentno obavljati psihološku djelatnost? Zar kao društvo ne bismo dobili više ukoliko u zakonskom okviru prepoznamo stručnjake koji su se obrazovali u svojoj zemlji i koji u ovim izazovnim vremenima mogu stručno i savjesno pružati pomoć i podršku u unapređenju mentalnog zdravlja, što su pokazali i dosadašnjim višedecenijskim angažmanom u psihološkoj djelatnosti. Zar i danas u praksi nemamo slučajeve u kojima stručnjaci koji su u drugim djelatnostima i oblastima završili dvopredmetne studije koji su danas jednopredmetni kao npr. matematika-fizika, biologija-hemija bez problema mogu raditi u struci i obavljati različite djelatnosti?