Rođena je 1.2.1976. godine u Sarajevu.
Osnovnu školu i Treću gimnaziju završila je u Sarajevu. Dodiplomski studij uspješno je okončala 1995.godine na Pedagoškoj akademiji i 2005. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirala je na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru 2009. godine, a doktorski studij završila je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci 2014. godine.
Bogato radno iskustvo stekla je u nastavno-obrazovnom procesu kao nastavnica/predavač na predmetima Ekonomika hemije i Kultura življenja u periodu 1995. – 2008. godine, te kao školska psihologinja u periodu 2008.–2014. godine.
Političko iskustvo stiče kao vijećnica u Općinskom vijeću Vogošća u dva mandatna perioda (2008.- 2012. i 2012.-2016. godina).
Trenutno je zastupnica SDA stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, predsjednica Kluba parlamentarki u PDFBiH i predsjednica Asocijacije „FATMA“ SDA BiH.
Udata je i majka četvero djece.
Pitanje: Kako je moguće da nam nedostaje vrtića, a previše je djece, jedna odgajateljica radi sa trideset predškolaraca u grupi što je van pameti, a zavod za zapošljavanje je pun nezaposlenih odgajateljica?
Odgovor:
Poštovani, zahvaljujem se na postavljenom pitanju, te se nadam da ću bar djelimično Vam odgovoriti.
Koliko sam se uspijela informisati, vrtići nemaju 30-tero djece u grupamama, kao da su i dva odgajatelja u jednoj grupi i rade u dvije smijene. Grupe su raspoređene po uzrastu od jasličke grupe do predškolskog uzrasta, te sve je to predočeno u Pedagoškim standardima za predškolski odgoj i obrazovanje , te sve možete vidjeti na web stranici Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Također, nedostatak vrtića je uslovljen mnogim okolnostima od nedostatka prostora a naravno i novca, te nije samo neophodan adekvatan kadar koji bi se zaposlio.
Potpuno se slažem da je neophodno u zavisnosti sa potrebama koji dolaze sa kantona a u vezi s osnivanjem više vrtića ozbiljno razmotriti materijalno tehničke okolnost, i kako bi poboljšali uslove za adekvano obrazovanje i odgoj naših mališana.
Pitanje: Zašto proces usvajanja djece traje više od tri godine, zbog čega je potrebna tolika administracija ako je socijalna radnica procijenila porodicu podobnom?
Odgovor:
Poštovani, zahvaljujem se na postavljenom pitanju. Okolnosti su mi dozvolile da Vam mogu sada odgovoriti na postavljeno pitanje.
Kada bračni par preda zahtjev u nadležni centar za socijalni rad, uradi se stručna obrada, tj. psihološka, pedagoška i socijalna, te utvrdi stambeno i materijalno stanje bračnog para.
Nakon provedene obrade od strane stručnog tima Službe(socijalni radnik, pedagog, psiholog i pravnik), te prikupljne dokumentacije (rodni list, dokaz o vlasništvu nekretnine, ljekarsko uvjerenje, uvjerenje o nekažnjavanju, platne liste ukoliko su usvojitelji zaposleni, dokaz da nisu usvojitelji osuđivani, te da im nije oduzeta poslovna sposobnost), donosi se odluka da li je bračni par podoban,te daje procijena o stavljanju na spisak potencijalnih usvojitelja.
Treba se imati na umu da sva djeca koja su u Domu za nezbrinutu djecu nisu za usvajanje. Ima dosta djece za koju roditelji nisu dali pismenu saglasnost za usvajanje. Ostavili su ih u domu zbog stambenih, materijalnih ili nekih drugih razloga, ali posjećuju djecu.
Ima djece koja nemaju riješenu pravnu dokumentaciju kako bi mogla biti usvojena.
Također, postoje i djeca koja su sa određenim poteškoćama u razvoju koju rijetko ko želi usvojiti.
Najveći je problem što svi traže malu djecu do jedne godine, a takvih je vrlo malo.
Nadam se da sam Vam navođenjem određenih činjenica pojasnila da nije toliko uzrok u administraciji koliko o postojećim okolnostima u sistemu usvajanja djece.
Lp
Pitanje: Kakvo je vaše mišljene o prijedlogu zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom?
Pitanje: Zbog čega se donose mnogobrojni zakoni koji ne mogu biti sprovedeni u praksi?
Odgovor:
Poštovani, zahvaljujem se na postavljenom pitanju.
Naime, mišljenja sam da se zbog različitih interesa (vanjskih i unutrasnjih) guraju zakoni, ne gledajući koliko za njima ima stvarne potrebe, odnosno koliko je društvo u tom trenutku zaista sazrelo za implementaciju istih.
Lp
Kenela Zuko
Pitanje: Zašto tvrdite da je beneficirani radni staž privilegija? Za beneficirani radni staž se uplačuju dodatna sredstva uz postojeće osiguranje tj uvečani doprinosi. Beneficirani radni staž je uveden radi zdravstvenog oštečenja koje radnici dobiju radeći opasne poslove ili noćne smjene itd itd, a nije privilegija! To je nadoknada za izgubljeno zdravlje tokom radnog vijeka? Da li vi to znate? Da li znate da se za beneficirani radni staž uplačuju uvečani doprinosi?