-
-
Asim Sarajlić
Ovo je profil iz mandata (2018)
Ovaj parlamentarac je ponovo izabran. Klikni da vidiš stari profilBroj pitanja: 11Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Asim Sarajlić je rođen 1975. godine u Vogošći. U toj sarajevskoj prigradskoj općini živi sa suprugom Eminom, kćerkom Esmom i sinom Ibrahimom.
Diplomirao je 2001. godine na Odsjeku za odbranu i sigurnost Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Na tom fakultetu je upisao i postdiplomski studij od kojeg je nakon četiri položena ispita odustao.
U Stranku demokratske akcije (SDA) se učlanio 1990. godine kao petnaestogodišnjak, a danas je njen potpredsjednik.
Početkom januara 2003. godine zapošljava se u Hotelima Ilidža d.d. Sarajevo na poziciju glavnog hotelskog inspektora i menadžer-direktora. Ovaj posao je obavljao do kraja oktobra 2004. godine, kada je na lokalnim izborima izabran za načelnika Općine Vogošća. Drugi mandat načelnika Općine dobio je četiri godine kasnije.
Općinsku funkciju napušta u pola mandata, jer je 2010. godine izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Na općim izborima 2014. godine obnovio je mandat U Državnom parlamentu, a 2018. godine je izabran u Parlament Federacije BiH.
- Izborna jedinica
- 411
- Pozicija
- Zastupnik
- Broj osvojenih glasova
- 8246
Pitanje: Pitanje želim da postavim prije svega mlađim članovima parlamenta, koji su većinu glasova dobili od pripadnika mlađe populacije glasača. Da li planirate podržati predloženi zakon i tako pomoći mladim ljudima koji su Vam dali glas i povjerenje?Ovaj zakon uglavnom se odnosi na mlađe osobe, koje su se zbog nemogućnosti da nađu posao u struci okrenule internet zaradi i freelance poslovima. To su osobe koje ne žele da napuste domovinu, koje hrane i izdržavaju članove svoje porodice, roditelje penzionere, braću i sestre... Velika većina zarađuje minimalne iznose ili iznose koji su u visini prosječne plate, tako svaki dodatni izdatak koji im se nametne, pogotovo retroaktivni, biće prepreka preko koje neće moći preći. Ja lično ću morati uzeti kredit "na crno" (od kamatara) da bih izmirio porezne obaveze jer s obzirom da se freelance ne može registrovati kao djelatnost ne mogu podići kredit u banci... Ovako će MORATI postupiti većina freelancera, što će nas dovesti u bezizlaznu situaciju.Freelanceri žele plaćati poreze državi i želimo da se ova oblast bolje uredi. Prvi korak ka tome je da se donese zakon o otpisu dugova. U navedenom periodu većina freelancera nije bila upoznata na koji način da izvrše svoje porezne obaveze, a čak i danas je to dosta nejasno jer svaka porezna ispostava različito tumači zakon i daje različita, ponekad nelogična uputstva.