-
-
Salko Zildžić
Ovo je profil iz mandata (2018)
Broj pitanja: 26Broj odgovora: 10 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Aktuelni predsjednik Asocijacije mladih SDA BiH i član Predsjedništva SDA, te član Povjereništva Gradskog odbora SDA Tuzla.
Rođen je 11. juna 1981. godine. Diplomirani je profesor sporta. U svojoj sportskoj karijeri osvajao je i odbranio više evropskih i svjetskih titula te je proglašavan najboljim sportistom Tuzle i Tuzlanskog kantona.
Predsjednik je i trener KBV "Flek Tom-Cat "Tuzla, predsjednik Federalnog kickboxing saveza, Selektor reprezentacije BiH u kickbox-u.
U svojoj političkoj karijeri je bio poslanik SDA u Skupštini Tuzlanskog kantona. (2006.-2010.)
Član je Savjeta za kulturu, sport i mlade GO SDA Tuzla.
Bio je član Kadrovske komisije Kantonalnog odbora SDA TK i Izvršnog odbora SDA Tuzla, Izvršnog odbora SDA TK, član Povjereništva Asocijacije mladih KO SDA TK.
- Izborna jedinica
- 403
- Pozicija
- Zastupnik
- Broj osvojenih glasova
- 3699
Pitanje: Poštovani ,smatram lično da je novim zakonom o pio mio FBIH nastupila diskriminacija penzionera gdje je uskraćena mogućnost da osoba koja je penzionisana može dalje zasnovati radni odnos odnosno da bude osigurana.Koristim priliku da vas kao ažurnog zastupnika zamolim da pokrenete proceduru za ispravljanje ove nepravde,prije svega jer osobe koje imaju male penzije a sve su gotovo takve nemaju mogućnost da dalje legalno rade i da izdržavaju sebe i porodicu te su primorane raditi na crno i ne plaćati porez državi.Isto zakonsko rješenje je bilo u RS ali je izmjenom odobreno da penzioneri mogu zasnovati radni odnos i plaćati osiguranje i doprinose fondu , time se dvojako podržao sistem prvo kroz direktnu proizvodnju i rad a drugo kroz redovne uplate poreza i doprinosa.Unaprijed hvala.
Odgovor:
Članom 116 Zakona o PIO/MIO definisano je da se svakom korisniku penzije po bilo kojoj vrsti prava obustavlja isplata penzije u slučaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju izuzev osiguranika iz člana 12. Tačke c, d, e i f.
Članom 12 tačkom c se definišu članovi privrednih društava ili drugih organizacija koji koji za svoj rad primaju ugovorenu naknadu, pod tačkom d su članovi organa upravljanja ili nadzora koji primaju ugovorene naknade, tačkom e ugovori o djelu i autorski ugovori takođe uz ugovorene naknade i tačkom f su obuhvaćena lica izabrana ili imenovana na javne funkcije ako za iste ostvaruju naknadu što znači da i ovim kategorijama nije omogućeno da budu prijavljeni na osiguranje i da primaju plaću za svoj angažman niti da se vrši uplata poreza i doprinosa na istu.
Poznata je informacija da je potpresjednik FBiH Milan Dunović već pokrenuo pitanje ustavnosti člana 116 Zakona o PIO/MIO te da je odgovor iz resornog ministarstva da će se ta problematika rješavati kroz izmjene navedenog zakona.
Razlog zbog kojeg je sporni član zakona dat na ocjenu ustavnosti je činjenica da nigdje u Evropi nije ograničeno ovo pravo penzionerima, odnosno ne moraju birati između uposlenja i penzije. Lično razumijem da se pokušalo predmetnom izmjenom dokinuti negativna praksa kod npr. izabranih zvaničnika koji su po mom mišljenju zloupotrebljavali predhodno zakonsko rješenje.
U skladu sa pravima zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH tražiću informaciju od Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku u vezi sa pripremom izmjena gore navedenog člana 116 Zakona o PIO/MIO, kako su već pojedini mediji najavljivali, kako bi ubuduće penzioneri koji su ostvarili pravo na starosnu penziju kao i prije novog zakona mogli zasnovati radni odnos a ne gubiti status penzionera.
S poštovanjem,
Datum odgovora: 02.10.2019
Pitanje: 28.02.2019. godine, na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, nalazi se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom, a koji se odnosi na regulisanje statusa roditelja njegovatelja/njegovatelja djece i osoba s invaliditetom sa jasno preciziranim kriterijima ko i na koji način može ostvariti ovo pravo sa mogućnošću dodatnih izmjena i dopuna, obzirom da se radi o nacrctu. Predlagač nacrta je Udruženje porodica djece i osoba s poteškoćama/invaliditetom Dajte nam šansu, registrovano na nivou BiH. Zakon bi se implementirao 2020. godine, do kada bi se uradila analiza i podzakonski akti kojima bi se implementirao Zakon na nivou kantona. Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ili srodnika djeteta ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: Potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen;U potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala; Ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Naglašavamo da sistem/društvo osobama koji vode brigu o gore navedenoj populaciji, oduzima pravo na rad a što je osnovno ljudsko pravo zagarantovano svim zakonodavnim dokumentima a usvajanjem predloženog Nacrta bi se spriječila diskriminacija i pokretanje legitimnih postupaka ostvarivanja ovog prava kroz redovno pravna sredstva.Da li ćete svojim glasom ZA Nacrt pružiti podršku onima kojima je to najpotrebnije ili ćete nastaviti prećutno odobravati diskriminaciju po svakom osnovu i potiskivanje u krajnje siromaštvo ove marginalizovane grupe? Da li je „skuplje“ biti socijalni slučaj i „teret“ države ili omogućiti, i ono što je obaveza – pravo na rad?Ines kavalec, direktorica udruženja Dajte nam šansu
Odgovor:
Poštovana, izvinjavam se zbog kašnjenja u odgovoru na Vaše pitanje. Klub poslanika SDA u Predstavničkom domu FBiH podržao je predloženi Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civinih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom.
Datum odgovora: 12.03.2019
Pitanje: Da li smatrate da freelancerima treba otpisati dugovanja nastala po osnovu Zakona o porezu na dohodak u periodu od 1. januara 2015. do 31. decembra 2018. godine?
Pitanje na zakonu: Nacrt Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva - Irfan Čengić
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Poštovani,
Smatram da otpis poreznih dugovanja nije prihvatljiv na način kako to definiše sada već usvojeni nacrt zakona ali sam ga podržao i u diskusiji objasnio šta bi za mene lično bilo prihvatljivo. U konkretnom slučaju nema nevinih, postoji evidentno kašnjenje u prepoznavanju nesamostalnih djelatnosti, kakvi su tkz "freelensing poslovi", od strane resornog ministarstva u dijelu podzakonskih akata(Pravilnik) kao i zanemarivanje činjenice da su svi rezidenti FBiH od 2009. godine u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak obaveznici plaćanja poreza na dohodak ukoliko isti ostvaruju. Kada se sve uzme u obzir lično sam stava da je prevashodno potrebno urediti i jasno klasificirati razne uplate na račune građana BiH iz inostranstva kao i sa elektronskih platnih servisa(paypal, i sl.) te istima omogućiti urednu prijavu i plaćanje poreza uz uvažavanje različitosti u strukturi prihoda po osnovu uplata na račune građana iz inozemstva(za uređenje ovih pitanja nužna je uključenost svih vas). Što se tiće poreza u zadnje tri godine nisam za otpis kako to nalaže nacrt jer mislim da nije pravedno rješenje kako prema svim freelenserima koje obuhvata, tako ni prema onima koji su već platili porez. Sredina u odnosu na pravilnik ministarstva i trenutni nacrt je da odredimo neku visinu neoporezivog godišnjeg prihoda u posljednje tri godine (npr 10-15000 KM godišnje) te time zaštitimo one freelensere koji su zarađivali mjesečni dohodak od kojeg su mogli samo preživljavati i koji su obračunom poreza za tri godine u odnosu na njihov mjesečni prihod najteže pogođeni nesređenošču ovih pitanja. S druge strane oni koji su zarađivali mnogo veće iznose od navedenih morali su biti svjesni da će porez morati platiti. Lično ću se zalagati za neko od sličnih srednjih rješenja u konačnom prijedlogu zakona jer smatram ovaj pristup pravednijim od onog što je trenutno na sceni. Ovako bismo izbjegli otpis poreznih dugovanja a donekle i ojačali poziciju da se u Pravilnik ili Zakon o porezu na dohodak uvede neki vid neoporeznog djela jer sam stava da prihode freelensera trebamo tretirati kao neki vid investicija u domovinu.
Datum odgovora: 12.03.2019
Pitanje: Pitanje želim da postavim prije svega mlađim članovima parlamenta, koji su većinu glasova dobili od pripadnika mlađe populacije glasača. Da li planirate podržati predloženi zakon i tako pomoći mladim ljudima koji su Vam dali glas i povjerenje?Ovaj zakon uglavnom se odnosi na mlađe osobe, koje su se zbog nemogućnosti da nađu posao u struci okrenule internet zaradi i freelance poslovima. To su osobe koje ne žele da napuste domovinu, koje hrane i izdržavaju članove svoje porodice, roditelje penzionere, braću i sestre... Velika većina zarađuje minimalne iznose ili iznose koji su u visini prosječne plate, tako svaki dodatni izdatak koji im se nametne, pogotovo retroaktivni, biće prepreka preko koje neće moći preći. Ja lično ću morati uzeti kredit "na crno" (od kamatara) da bih izmirio porezne obaveze jer s obzirom da se freelance ne može registrovati kao djelatnost ne mogu podići kredit u banci... Ovako će MORATI postupiti većina freelancera, što će nas dovesti u bezizlaznu situaciju.Freelanceri žele plaćati poreze državi i želimo da se ova oblast bolje uredi. Prvi korak ka tome je da se donese zakon o otpisu dugova. U navedenom periodu većina freelancera nije bila upoznata na koji način da izvrše svoje porezne obaveze, a čak i danas je to dosta nejasno jer svaka porezna ispostava različito tumači zakon i daje različita, ponekad nelogična uputstva.
Pitanje na zakonu: Nacrt Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva - Irfan Čengić
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Poštovani,
Sa argumentima da ova oblast nije dobro uređena se upotpunosti slažem i na takav način sam i diskutirao na sjednici povodom rasprave o nacrtu zakona. Isto tako smatram da otpis poreznih dugovanja, po mom mišljenju, nije prihvatljiv na način kako to definiše sada već usvojeni nacrt zakona ali sam ga podržao i u diskusiji objasnio šta bi za mene lično bilo prihvatljivo. U konkretnom slučaju nema nevinih, postoji evidentno kašnjenje u prepoznavanju nesamostalnih djelatnosti, kakvi su tkz "freelensing poslovi", od strane resornog ministarstva u dijelu podzakonskih akata(Pravilnik) kao i zanemarivanje činjenice da su svi rezidenti FBiH od 2009. godine u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak obaveznici plaćanja poreza na dohodak ukoliko isti ostvaruju. Kada se sve uzme u obzir lično sam stava da je prevashodno potrebno urediti i jasno klasificirati razne uplate na račune građana BiH iz inostranstva kao i sa elektronskih platnih servisa(paypal, i sl.) te istima omogućiti urednu prijavu i plaćanje poreza uz uvažavanje različitosti u strukturi prihoda po osnovu uplata na račune građana iz inozemstva(za uređenje ovih pitanja nužna je uključenost svih vas). Što se tiće poreza u zadnje tri godine nisam za otpis kako to nalaže nacrt jer mislim da nije pravedno rješenje kako prema svim freelenserima koje obuhvata, tako ni prema onima koji su već platili porez. Sredina u odnosu na pravilnik ministarstva i trenutni nacrt je da odredimo neku visinu neoporezivog godišnjeg prihoda u posljednje tri godine (npr 10-15000 KM godišnje) te time zaštitimo one freelensere koji su zarađivali mjesečni dohodak od kojeg su mogli samo preživljavati i koji su obračunom poreza za tri godine u odnosu na njihov mjesečni prihod najteže pogođeni nesređenošču ovih pitanja. S druge strane oni koji su zarađivali mnogo veće iznose od navedenih morali su biti svjesni da će porez morati platiti. Lično ću se zalagati za neko od sličnih srednjih rješenja u konačnom prijedlogu zakona jer smatram ovaj pristup pravednijim od onog što je trenutno na sceni. Ovako bismo izbjegli otpis poreznih dugovanja a donekle i ojačali poziciju da se u Pravilnik ili Zakon o porezu na dohodak uvede neki vid neoporeznog djela jer sam stava da prihode freelensera trebamo tretirati i kao neki vid investicija u domovinu.
Datum odgovora: 12.03.2019