Odgovor:

Članom 116 Zakona o PIO/MIO definisano je da se svakom korisniku penzije po bilo kojoj vrsti prava obustavlja isplata penzije u slučaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju izuzev osiguranika iz člana 12. Tačke c, d, e i f. 

Članom 12 tačkom c se definišu članovi privrednih društava ili drugih organizacija koji koji za svoj rad primaju ugovorenu naknadu, pod tačkom d su članovi organa upravljanja ili nadzora koji primaju ugovorene naknade, tačkom e ugovori o djelu i autorski ugovori takođe uz ugovorene naknade i tačkom f su obuhvaćena lica izabrana ili imenovana na javne funkcije ako za iste ostvaruju naknadu što znači da i ovim kategorijama nije omogućeno da budu prijavljeni na osiguranje i da primaju plaću za svoj angažman niti da se vrši uplata poreza i doprinosa na istu.

Poznata je informacija da je potpresjednik FBiH Milan Dunović već pokrenuo pitanje ustavnosti člana 116 Zakona o PIO/MIO te da je odgovor iz resornog ministarstva da će se ta problematika rješavati kroz izmjene navedenog zakona.

Razlog zbog kojeg je sporni član zakona dat na ocjenu ustavnosti je činjenica da nigdje u Evropi nije ograničeno ovo pravo penzionerima, odnosno ne moraju birati između uposlenja i penzije. Lično razumijem da se pokušalo predmetnom izmjenom dokinuti negativna praksa kod npr. izabranih zvaničnika koji su po mom mišljenju zloupotrebljavali predhodno zakonsko rješenje. 

U skladu sa pravima zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH tražiću informaciju od Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku u vezi sa pripremom izmjena gore navedenog člana 116 Zakona o PIO/MIO, kako su već pojedini mediji najavljivali, kako bi ubuduće penzioneri koji su ostvarili pravo na starosnu penziju kao i prije novog zakona mogli zasnovati radni odnos a ne gubiti status penzionera.

S poštovanjem,

0 1 Datum odgovora: 02.10.2019

Odgovor:

Poštovana, izvinjavam se zbog kašnjenja u odgovoru na Vaše pitanje. Klub poslanika SDA u Predstavničkom domu FBiH podržao je predloženi Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civinih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom.  

1 0 Datum odgovora: 12.03.2019

Odgovor:

Poštovani, podržao sam nacrt zakona ali takođe smatram da u ovom obliku teško da može dobiti podršku u prijedlogu. Naime, sa argumentima da ova oblast nije dobro uređena se upotpunosti slažem i na takav način sam i diskutirao na sjednici povodom rasprave o nacrtu zakona. Isto tako smatram da otpis poreznih dugovanja, po mom mišljenju, nije prihvatljiv na način kako to definiše sada već usvojeni nacrt zakona ali sam ga podržao i u diskusiji objasnio šta bi za mene lično bilo prihvatljivo. U konkretnom slučaju nema nevinih, postoji evidentno kašnjenje u prepoznavanju nesamostalnih djelatnosti, kakvi su tkz "freelensing poslovi", od strane resornog ministarstva u dijelu podzakonskih akata(Pravilnik) kao i zanemarivanje činjenice da su svi rezidenti FBiH od 2009. godine u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak obaveznici plaćanja poreza na dohodak ukoliko isti ostvaruju. Kada se sve uzme u obzir lično sam stava da je prevashodno potrebno urediti i jasno klasificirati razne uplate na račune građana BiH iz inostranstva kao i sa elektronskih platnih servisa(paypal, i sl.) te istima omogućiti urednu prijavu i plaćanje poreza uz uvažavanje različitosti u strukturi prihoda po osnovu uplata na račune građana iz inozemstva(za uređenje ovih pitanja nužna je uključenost svih vas). Što se tiće poreza u zadnje tri godine nisam za otpis kako to nalaže nacrt jer mislim da nije pravedno rješenje kako prema svim freelenserima koje obuhvata, tako ni prema onima koji su već platili porez. Sredina u odnosu na pravilnik ministarstva i trenutni nacrt je da odredimo neku visinu neoporezivog godišnjeg prihoda u posljednje tri godine (npr 10-15000 KM godišnje) te time zaštitimo one freelensere koji su zarađivali mjesečni dohodak od kojeg su mogli samo preživljavati i koji su obračunom poreza za tri godine u odnosu na njihov mjesečni prihod najteže pogođeni nesređenošču ovih pitanja. S druge strane oni koji su zarađivali mnogo veće iznose od navedenih morali su biti svjesni da će porez morati platiti. Lično ću se zalagati za neko od sličnih srednjih rješenja u konačnom prijedlogu zakona jer smatram ovaj pristup pravednijim od onog što je trenutno na sceni. Ovako bismo izbjegli otpis poreznih dugovanja a donekle i ojačali poziciju da se u Pravilnik ili Zakon o porezu na dohodak uvede neki vid neoporeznog djela jer sam stava da prihode freelensera trebamo tretirati i kao neki vid investicija u domovinu.  

1 1 Datum odgovora: 12.03.2019

Odgovor:

Poštovani, 

Sa argumentima da ova oblast nije dobro uređena se upotpunosti slažem i na takav način sam i diskutirao na sjednici povodom rasprave o nacrtu zakona. Isto tako smatram da otpis poreznih dugovanja, po mom mišljenju, nije prihvatljiv na način kako to definiše sada već usvojeni nacrt zakona ali sam ga podržao i u diskusiji objasnio šta bi za mene lično bilo prihvatljivo. U konkretnom slučaju nema nevinih, postoji evidentno kašnjenje u prepoznavanju nesamostalnih djelatnosti, kakvi su tkz "freelensing poslovi", od strane resornog ministarstva u dijelu podzakonskih akata(Pravilnik) kao i zanemarivanje činjenice da su svi rezidenti FBiH od 2009. godine u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak obaveznici plaćanja poreza na dohodak ukoliko isti ostvaruju. Kada se sve uzme u obzir lično sam stava da je prevashodno potrebno urediti i jasno klasificirati razne uplate na račune građana BiH iz inostranstva kao i sa elektronskih platnih servisa(paypal, i sl.) te istima omogućiti urednu prijavu i plaćanje poreza uz uvažavanje različitosti u strukturi prihoda po osnovu uplata na račune građana iz inozemstva(za uređenje ovih pitanja nužna je uključenost svih vas). Što se tiće poreza u zadnje tri godine nisam za otpis kako to nalaže nacrt jer mislim da nije pravedno rješenje kako prema svim freelenserima koje obuhvata, tako ni prema onima koji su već platili porez. Sredina u odnosu na pravilnik ministarstva i trenutni nacrt je da odredimo neku visinu neoporezivog godišnjeg prihoda u posljednje tri godine (npr 10-15000 KM godišnje) te time zaštitimo one freelensere koji su zarađivali mjesečni dohodak od kojeg su mogli samo preživljavati i koji su obračunom poreza za tri godine u odnosu na njihov mjesečni prihod najteže pogođeni nesređenošču ovih pitanja. S druge strane oni koji su zarađivali mnogo veće iznose od navedenih morali su biti svjesni da će porez morati platiti. Lično ću se zalagati za neko od sličnih srednjih rješenja u konačnom prijedlogu zakona jer smatram ovaj pristup pravednijim od onog što je trenutno na sceni. Ovako bismo izbjegli otpis poreznih dugovanja a donekle i ojačali poziciju da se u Pravilnik ili Zakon o porezu na dohodak uvede neki vid neoporeznog djela jer sam stava da prihode freelensera trebamo tretirati i kao neki vid investicija u domovinu.  

1 0 Datum odgovora: 12.03.2019

Odgovor:

 Odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom – prečišćeni tekst („Sl.novine TK-a" broj: 5/12, 7/14, 11/15 i 13/16) propisano je da se naknada plaće utvrđuje u iznosu od 90% ostvarene prosječne plaće korisnika u periodu od šest mjeseci prije stupanja na porodiljsko odsustvo ili u iznosu od 55% prosječne plaće (TK iz prethodne godine) ostvarene u istom periodu ako je to za korisnika povoljnije, s tim što naknada plaće ne može biti veća od prosječne plaće (TK iz prethodne godine). Naknadu plaće obračunava i isplaćuje korisniku iz svojih sredstava poslodavac kod kojeg je korisnik naknade u radnom odnosu a u skladu sa rješenjem Centra za socijalni rad u sklopu redovnih isplata plaća. Na iznos naknade plaće uplaćuju se i propisani doprinosi i porezi u skladu sa zakonom. 

 Članom 87. Zakona definisana su osnovna prava koja ostvaruju porodice sa djecom:

a)   Dodatak na djecu;

b)  Naknada umjesto plate ženi majci-odnosno drugom licu u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja ili njege djeteta;

c)  Novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja ženi-majci, odnosno drugom licu koje nije u radnom odnosu;…itd…

 Vašim pitanjem poredite dvije vrste različitih zakonskih prava te je stoga sa tog aspekta teško izreći sud pravednosti. U svakom slučaju lično mislim da nismo najbolje riješili pitanje novčanih naknada za porodilje koje nisu u radnom odnosu i teško da to kantoni, pa tako i tuzlanski, mogu kvalitetno rješiti. 

 Razloga je mnogo, a jedan od glavnih je nedovoljna dimenzioniranost Budžeta TK da na socijalno najpravedniji način riješi sva socijalna prava koja su zakonom propisana. Ukoliko se cc 70% Budžeta troši na plate budžetskih korisnika onda u preostalih 30% teško da će se naći dovoljno prostora za kvalitetno rješavanje svih socijalnih i drugih pitanja imajući u vidu nominalni iznos Budžeta TK. Kategorije socijalne zaštite (koje su propisane zakonom) u Budžetu za 2018. godinu pozicionirane su sa cc 27,9 miliona KM i raspoređuju se na: 

---Stalna i privremena novčana pomoć; Naknada za smještaj štićenika u ustanove ; Porodični smještaj djece; Porodični smještaj odraslih; Naknada za pomoć i njegu od strane drugog lica; Civilne žrtve rata-civilne invalidnine; Dječije selo mira Turija; Jednokratne pomoći; Materijalno zbrinjavanje lica u stanju socijalne potrebe; Naknade za procjenu sposobnosti i određivanje podrške  za djecu i omladinu sa onesposobljenjem i medicinsko vještačenje; Dženaze, sahrane i pokopi korisnika socijalne zaštite; Zaštita porodica sa djecom(cc 12,5 miliona KM); Subvencije za djecu, učenike i student; Dječije selo SOS Kinderdorf u Gračanici; Obavezno zdravstveno osiguranje lica u stanju socijalne potrebe; Subvencije troškova prevencije, rehabilitacije i resocijalizacije ovisnosti o drogama; CROPS Smoluća; Sufinansiranje sigurne kuće za smještaj žrtava nasilja; Dom za djecu bez roditeljskog staranja; Podrška povratnicima, raseljenim i izbjeglim licima; Materijalno zbrinjavanje socijalno ugroženih; Obavezno zdravstveno osiguranje raseljenih socijalno ugroženih lica; Dženaze i sahrane prognanih lica i identifikacija tijela iz  masovnih grobnica.---

 Znači, od ukupnih sredstava gotovo pa polovina novca se utroši na Zaštitu porodica sa djecomod čega je veći dio na poziciji ispunjenja tačke b). člana 87. Zakona. Meni je jasna ta postavka, ali je teško odrediti se i reći da nije pravedno osigurati majki-ženi koja rodi novorođenče i nastavak radnog odnosa. Moram reći, analizirajući ostale kantone, da je u TK ovo pravo sa najvećim obuhvatom, ali zbog toga su ostala prava umanjena tj. u budžetu nema dovoljno sredstava. Pravo novčanih pomoći nezaposlenim porodiljama teško da se može kvalitetno riješiti na katonalnom nivou. Procjenjuje se da na nivou FBiH godišnje imamo cc 9000 porodilja koje su nezaposlene i ukoliko bismo išli na najbolje kantonalno rješenje po ovom pitanju, a to je po uzoru na Kanton Sarajevo 180 KM mjesečno, onda bismo došli do iznosa od cc 19 miliona KM za ujednačavanje prava u svim kantonima sa nivoa FBiH.

 Kao što vidimo radi se o znatnom iznosu novca a realno je upitan efekat pomoći svim porodiljama koje nisu u radnom odnosu na ovakav način. U prvom slučaju kod zaposlenih porodilja, pored pomoći porodiljama, ovom mjerom čuvamo i radna mjesta te možemo reći da je novac adekvatno utrošen. Kod pitanja nezaposlenih porodilja ukoliko bismo to pravo posmatrali samo kao socijalnu pomoć (ukoliko govorimo o 180 KM), onda se postavlja pitanje i svrsishodnosti prava i rezultata koji bi iz njega proizašao. Da bismo kvalitetno riješili pitanje novčane pomoći nezaposlenim porodiljama moramo kvalitetno rješiti i pitanje prihodovnog cenzusa. Nije isto ukoliko bi 180 KM dobijala porodica u kojoj su i otac i majka nezaposleni ili porodica u kojoj recimo otac ima primanja od 2000 KM, a majka je nezaposlena. Čini mi se da zbog nemogućnosti da se zakonski kvalitetno riješi pitanje cenzusa, vlade kantona to pitanje stavljaju na listu manjih prioriteta, dok Vlada FBiH već duže vrijeme radi na sistemskom rješenju kojim bi se obuhvatile sve nezaposlene trudnice u prijekom stanju potrebe te da iznos koji bi dobijale po tom osnovu bude znatno adekvatniji od trenutnog najboljeg rješenja za ovu kategoriju na nivou FBiH, a da ukupni iznos budžeta za te namjene bude u realnijim okvirima.

7 0 Datum odgovora: 04.02.2019