Sabina Ćudić

Ovo je profil iz mandata (2018)

32%
Broj pitanja: 19
Broj odgovora: 6
Stranka
NS
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Sabina Ćudić je rođena 1982. u Sarajevu, te je na Općim izborima 2014. godine izabrana za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo. Diplomirala je Političke nauke i Međunarodne studije na Towson Univerzitetu u SAD-u, a magistrirala Ljudska prava i demokratiju na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji.

Dobitnica je niza međunarodnih nagrada i priznanja u oblasti debate i govorništva, iz kojih je držala predavanja u SAD-u, Njemačkoj, Siriji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Sabina predaje na Odsjeku za političke nauke i međunarodne odnose na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (Sarajevska škola za nauku i tehnologiju). 2012. godine je bila kandidatkinja Naše stranke za načelnicu Novog Sarajeva, kada je osvojila povjerenje 13,56% građana i građanki ove općine.

Jedna je od pokretačica inicijative za osnivanje populacijskog fonda u Federaciji BiH, a značajan doprinos daje nizu inicijativa koje se tiču osiguranja rodne ravnopravnosti, zaštite prava porodilja, te osiguranja jednakog pristupa obrazovanju i poboljšanju kvalitete obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

Izborna jedinica
411
Pozicija
Zastupnica
Broj osvojenih glasova
8175

Pitanje: Podržavate li obavezni prenos vlasništva na dijelu građevinske parcele na jedinice lokalne samouprave?

Pitanje postavljeno: 27.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Pitanje: Da li se ovim izmjenama i dopunama organi uprave u Federaciji BiH ograđuju od izvršenja sudskih presuda po bilo kom osnovu? Jer se u prijedlogu eksplicitno kaže: „tako što se vrše izmjene zakonskih odredbi koje se odnose na postupak izvršenja na suvlasničkom dijelu nekretnine, prodaju nekretnine na drugom odnosno trećem ročištu, te izvršenje na sredstvima ustanova koje se finansiraju iz budžeta i obavljaju poslove u javnom interesu. „Dalje, obrazloženje ovih izmjena sadrži i slijedeće:„Odredbom člana 1. ovog zakonskog nacrta vrši se intervencija na članu 8. Zakona na način da se mijenja odredba stava (3). Navedena zakonska izmjena je potrebna kako sud ne bi svaki put morao posebno u skladu sa članom 8. zakona pozivati tražitelja izvršenja da uredi svoj prijedlog za izvršenje u pogledu provodivog predmeta i sredstva izvršenja.“A član 13 ovih dopuna i izmjena glasi:„Član 13. U članu 63. st. (3) i (4) mijenjaju se i glase: „(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće. Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja sud će tražioca izvršenja pozvati da podnese prijedlog iz člana 8. stav (3) ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva.“Da li to znači da sud može naložiti obustavu izvršenja i u situacijama kada tražilac izvršenja bude sprijećen na vrijeme reagovati ( kao što su smrt, bolest, put itd)

Pitanje postavljeno: 26.07.2021  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Pitanje: Kod oporezivanja kapitalne dobiti, kako je moguće da se predloženim Zakonom uopće ne pravi razlika između dugoročnog i kratkoročnog posjedovanja vrijednosnih papira ili udjela. Nekome je to stečeno ulaganje životna ušteđevina (npr. sigurnost za stare dane u uvjetima ovako niskih penzija ili za slučaj bolesti i sl...) a neko ih nabavlja radi preprodaje, zarade i sl. U skoro svim normalnim zemljama ima se smisla za ovo pa se građanima koji dugoročno drže vrijednosnice ne oporezuje kapitalna dobit, samo je razlika u broju godina potrebnog držanja. Tako je u SAD, gotovo svim evropskim zemljama i širom svijeta. Čak kod naših susjeda: Srbija - nije oporezivo ako ih držiš preko 10 godina (jedinstveno za svu imovinu) a Hrvatska - nije oporezivo ako ih držiš više od 2 godine, plus svi dobici na dionicama stečenim prije datuma stupanja na snagu zakona.Interesantno, predlagatelj ovaj osjećaj ima kada su u pitanju nekretnine pa u članu 32 oslobađa poreza prihod od nekretnina koje su otuđene nakon 5 godina od sticanja. Kao da treba udovoljiti lobiju prometa nekretnina pa olakšati ove promete, a ne treba olakšati i ojačati naše skromno tržište kapitala.Sem toga, potpuno se zanemarila činjenica da su mnogi naši borci i radnici došli do dionica putem certifikata, da ih drže dugo vremena i da je njihovim porodicama neki vid ušteđevine ili stečevine, koju će otuđiti kad im zatreba i tad ih država treba oporezovati.Da ne govorimo kako je traljavo inače regulisana ova oblast, npr. inflacija se uopće ne uzima u obzir, za 10 godina inflacija od 2 posto pojede kapitalna dobit od 22%.

Pitanje postavljeno: 24.06.2021  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Prijedlog Zakona o porezu na dohodak FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Pitanje: Postovani,zar ne smatrate da se ovim zakonom pokusavaju dodatno opteretiti i radnici i poslodavci? Zasto se ne insistira na smanjivanju stopa doprinosa sa dosadasnjih skoro 33% na 20%? Ako bi se zakon u ovakvom obliku uveo - nova stopa opterecenja na plate bi bila skoro pa 46% - ne uzimajuci u obzir cinjenicu da svaki radnik, i svako fizicko lice drzavi dodatno plati 17% PDV-a , sto predstavlja ukupno opterecenje od 63% ?Pored toga, zbog cega SDA-SDP i ostale stranke ne insistiraju na vracanju poreskih olaksica za izvoznike - u vidu oslobadjanja poreza na dobit - kada znamo cinjenicno stanje u kakvom se nalaze izvoznici, odnosno kakva je pokrivnost uvoza izvozom( 93% - 7%) ? Imajuci u vidu da se istovremeno smanje i stope doprinosa sa 33% na 20%, +13% na dohodak, sto bi cinilo ukupno poresko opterecenje za radnika i poslodavca od 33%?Zanima me, da li ce SDP kao stranka insistirati na vracanju ovih poreskih olaksica izvoznicima u paketu sa izmjenama zakona o doprinosima i dohotku, buduci da se predlozenim zakonom namjerava oporezivati i dividenda firmi - sto je vec jednom oporezovano i smatram da to predstavlja dodatno opterecenje na firme!Dakle, glavno pitanje je da li ce se vracati poreske olaksice za izvoznike u vidu oslobadjanja poreza na dobit - ako je ostvareni izvoz 30% i vise za tu fiskalnu godinu?Hvala

Pitanje postavljeno: 16.10.2019  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Prijedlog Zakona o porezu na dohodak FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu
Stranica 3 od 3