Sabina Ćudić je rođena 1982. u Sarajevu, te je na Općim izborima 2014. godine izabrana za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo. Diplomirala je Političke nauke i Međunarodne studije na Towson Univerzitetu u SAD-u, a magistrirala Ljudska prava i demokratiju na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji.
Dobitnica je niza međunarodnih nagrada i priznanja u oblasti debate i govorništva, iz kojih je držala predavanja u SAD-u, Njemačkoj, Siriji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Sabina predaje na Odsjeku za političke nauke i međunarodne odnose na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (Sarajevska škola za nauku i tehnologiju). 2012. godine je bila kandidatkinja Naše stranke za načelnicu Novog Sarajeva, kada je osvojila povjerenje 13,56% građana i građanki ove općine.
Jedna je od pokretačica inicijative za osnivanje populacijskog fonda u Federaciji BiH, a značajan doprinos daje nizu inicijativa koje se tiču osiguranja rodne ravnopravnosti, zaštite prava porodilja, te osiguranja jednakog pristupa obrazovanju i poboljšanju kvalitete obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Pitanje: Da li smatrate opravdanim povećanje izdvajanja za plaće i naknade uposlenih iz u Budžetu FBiH za 2019. godinu?
Odgovor:
Postovani,
Nazalost, tek sada sam se upoznala sa pitanjima koja su pristigla na ovaj nacin. Kao sto mozete provjeriti nacin glasanja Nase stranke i mene licno u ovom mandatu - apsolutno svaki put smo glasali protiv bilo kakvog povecanja plata izabranim duznosnicima, te sam predlagala amandman na Budzet FBiH za 2019. godinu, kojim bi se ova sredstva preusmjerila u porodiljski fond.
Za sva dodatna pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Srdacno,
Sabina Cudic
Pitanje: Pitanje želim da postavim prije svega mlađim članovima parlamenta, koji su većinu glasova dobili od pripadnika mlađe populacije glasača. Da li planirate podržati predloženi zakon i tako pomoći mladim ljudima koji su Vam dali glas i povjerenje?Ovaj zakon uglavnom se odnosi na mlađe osobe, koje su se zbog nemogućnosti da nađu posao u struci okrenule internet zaradi i freelance poslovima. To su osobe koje ne žele da napuste domovinu, koje hrane i izdržavaju članove svoje porodice, roditelje penzionere, braću i sestre... Velika većina zarađuje minimalne iznose ili iznose koji su u visini prosječne plate, tako svaki dodatni izdatak koji im se nametne, pogotovo retroaktivni, biće prepreka preko koje neće moći preći. Ja lično ću morati uzeti kredit "na crno" (od kamatara) da bih izmirio porezne obaveze jer s obzirom da se freelance ne može registrovati kao djelatnost ne mogu podići kredit u banci... Ovako će MORATI postupiti većina freelancera, što će nas dovesti u bezizlaznu situaciju.Freelanceri žele plaćati poreze državi i želimo da se ova oblast bolje uredi. Prvi korak ka tome je da se donese zakon o otpisu dugova. U navedenom periodu većina freelancera nije bila upoznata na koji način da izvrše svoje porezne obaveze, a čak i danas je to dosta nejasno jer svaka porezna ispostava različito tumači zakon i daje različita, ponekad nelogična uputstva.
Odgovor:
Postovani, tek sada sam se upoznala sa pitanjima pristiglim na ovaj nacin pa Vam se izvinjavam sto Vam odgovor stize ovako kasno. Kao sto znate u medjuvremenu je iznadjeno privremeno zakonsko rjesenje u vidu nacrta. Bojim se da to nije dugorocno rjesenje. Ukoliko ste zainteresovani za rad na rjesenjima koja bi nudila podsticaje kreativnoj industriji, slobodno se javite na [email protected]
Srdacno,
Sabina Cudic
Pitanje: Da li smatrate da freelancerima treba otpisati dugovanja nastala po osnovu Zakona o porezu na dohodak u periodu od 1. januara 2015. do 31. decembra 2018. godine?
Odgovor:
Postovani, nazalost tek sada sam se upoznala sa pitanjima postavljenim ovim putem. Kao sto znate u medjuvremenu je iznadjeno rjesenje u vidu nacrta zakona o oprostu duga, ali se bojim da to nije dugorocno rjesenje. Ukoliko ste zainteresovani da ucestvujete u radu na prijedlozima koji se ticu podsticaja kreativnoj industriji slobodno se javite na [email protected]
Srdacno,
Sabina Cudic
Pitanje: Poštovani, S obzirom da se od prvog dana priče o Freelancerima stvara atmosfera u kojoj mnogi misle da ova populacija želi samo izbjeći plaćanje poreza, želim vam ukratko opisati lično iskustvo.Legalista sam jer me je porodica tako odgojila. Do 2016. godine sam punih 8 godina radio kao istraživački novinar u Centru za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, najviše na pričama o organizovanom kriminalu, korupciji i pranju novca. Osim toga, moja mama je penziju zaradila kao službenik Porezne uprave FBiH, pa sam znao da postoje obaveze prema državi kada zarađujem novac. Pokušao sam da slijedim porezne zakone, što mi je na kraju ostavilo gorak okus u ustima.Dakle, skoro cijelu 2016. godinu radio za jednu firmu iz Njemačke. S obzirom da sam znao da novac primam direktno sa računa njemačke firme na privatni bankovni račun i da je uplata naslovljena kao plata, otišao sam u Poreznu upravu i pitao kakve su moje obaveze prema državi. Rečeno mi je da moram plaćati 10% na ukupan iznos koji primim. Istovremeno sam se prijavio u PIO i Zavod za zdravstveno u Ze-do kantonu i počeo sebi da uplaćujem penziono i zdravstveno osiguranje - ne privatno, nego državno. U PU su mi dali sve upute kako i gdje da uplaćujem porez na dohodak, ali su mi naglasili da nemam pravo na bilo kakav odbitak, bez obzira na moje troškove, na uplate za PIO, zdravstveno osiguranje itd. Tako sam plaćao tih 10% na cijele iznose koji dobijem, plus sam plaćao nekih 300 KM državi za PIO i zdravstveno. Ostale troškove rada od kuće neću ni da navodim.Pred kraj godine sam se zaposlio u u bosanskohercegovačkoj firmi početkom 2017. godine sam podnio poresku prijavu za prethodnu godinu. Prema važećim zakonima, pošto već 11 godina otplaćujem stambeni kredit kojim rješavam prvo stambeno pitanje, imao sam pravo na povrat poreza.E sad dolazi najbolji dio. U Poreskoj mi je rečeno da novac koji sam uplaćivao kao porez na dohodak ne može ući u obračun za povrat poreza. Razlog - Poreska nema iskustva sa samostalnim uplatama poreza na dohodak i moj novac je zapravo neraspoređen (!?). Pravila PU kao ni postojeći obrasci porezne kartice za prijavu "ne poznaju" ovakve uplate poreza. Tako sam ostao oštećen za povrat poreza od nekih 800-900 KM, koliko bih dobio da su mi uplate "prepoznali". Svu dokumentaciju iz ovog slučaja čuvam i danas, čisto da se prisjećam kako nam je sistem primitvan, nepromišljen, prekomplikovan i zbog čega me je na kraju moja država napravila magarcem.Zato vas molim da donesete novi, potpun, promišljen i primjenjiv zakon koji će nas mlade i sposobne zadržati u BiH i koji će nam dati ista ili barem približno ista prava koja uživaju svi ostali radnici, a da ovu odluku o retroaktivnoj naplati Ministarstva finansija FBiH poništite i donesete Zakon o otpisu poreznih dugova do 1.1.2019 godine jer to rijetko ko može platiti. Iako su plasirane informacije o zarađenim milionima iz inostranstva, istina je da većina freelancera radi za mjesečni bruto prihod do 500-600 Eura, nema penizono niti zdravstveno osiguranje osim ako da sam od tog iznosa ne plaća. To su vam ti "freelance - milioneri" koji zarađuju preko 10.000 KM godišnje od kojih sada hoćete nasilno da naplatite porez za prethodne godine, iako sistem nije imao ni jasan zakon, ni jasna pravila niti uspostavljene bilo kakve procedure za normalnu naplatu poreza od freelancera.Srdačan pozdrav,Mahir Šahinović
Odgovor:
Postovani, nazalost tek sada sam se upoznala sa postavljenim pitanjima ovim putem. Kao sto znate u medjuvrenu je iznadjeno privremeno rjesenje u vidu nacrta ali bojim se ne i dugorocno. Ukoliko ste zainteresovani da radimo na nacrtu zakona kojim bi se regulisali i podsticaji kreativnoj industriji kojoj pripadate onda budite slobodni da mi pisete direktno na: [email protected] kako bi ugovorili vidjanje. Srdacno, Sabina Cudic
Pitanje: Predlažem da se, pored već navedenoga, u Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine uvrste i odredbe kojima bi se pripadnicima računovodstvene profesije omogućio bolji materijalni položaj, s obzirom da su, kao specifična profesija, zakonskim ograničenjima (za razliku od mnogih drugih profesija), opterećeni troškovima kontinuirane obavezne edukacije, troškovima obaveznog članstva u Savezu računovođa, revizora i računovodstvenih radnika FBiH, a sve s krajnjim ciljem obnove važenja licence bez koje, to je već svima poznato, certificirani računovođa ne može verificirati godišnji obračun pravnih lica.Drugim riječima, to znači da bi se, sukladno zakonskim rješenjima koja (primjera radi) tretiraju advokatsku profesiju, vrijednost poslova koje obavi certificirani licencirani računovođa morala "bodovati" prema određenoj bodovnoj ljestvici i u rasponima koji bi uvažavali određene razlike u veličini firme - korisnika računovodstvenih usluga, kao i obima posla koji računovođa obavi za određenu firmu. Vrijednost pojedinačnog boda se može dogovoriti, usaglasiti, ili naložiti podzakonskim aktom, što nije nepoznato i/ili neobično u našoj praksi.Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu i reviziji, Federacija je dala podršku podizanju nivoa ove važne profesije, to jest omogućeno je da se Zakonom o računovodstvu uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, kako da se podigne i učvrsti povjerenje u rad računovodstvene struke, ali i da se uvede red i konačno prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga „obaraju“ upravo neprofesionalne i nestručne računovođe.Stoga, a u svrhu pojašnjenja gornjih navoda, u smislu reguliranja vlastitog materijalnog statusa, od iznimno velikog broja razloga za organizirano djelovanje pripadnika računovodstvene struke, istaknimo taksativno samo one najvažnije:- konačno se mora nekim normativnim aktom koji će imati pravnu snagu i potporu (to jest odlukom, pravilnikom, naredbom i/ili slično) utvrditi svrha, kriteriji i mjerila za vrednovanje rada računovođa koji pružaju računovodstvene usluge i vode poslovne knjige za registritane poreske obveznike;- mora se precizno konkretizirati da svrha vrednovanja poslova koje izvršavaju profesionalne računovođe je, prije svega, favoriziranje i unapređenje stručnosti, osposobljenosti i odgovornosti pripadnika računovodstvene profesije, a sve s ciljem ostvarivanja najboljih mogućih rezultata rada u smislu pružanja računovodstvenih usluga, finansijskog izvještavanja, kao i održavanja i jačanja povjerenja javnosti, kooperativnosti s pripadnicima organa i službi nadzora i kontrole javnih prihoda, vlasnika kapitala i ostalih relevantnih institucija;- obavezno treba utvrditi (ili bolje reći ozakoniti) vrednovanje rada računovođa koji kao eksterni partneri pravnim licima, udruženjima i obrtnicima pružaju računovodstvene usluge i pritom obavljaju i druge administrativne poslove povezane sa računovodstvenim uslugama, i to u smislu zvaničnog cjenovnika s razgraničenjem po vrsti posla, sa polaznim (ili okvirnim) cijenama iskazanim u konvertibilnim markama;- profesionalnim računovođama može se (a u nekim slučajevima i mora) ostaviti mogućnost da prilikom ugovaranja vođenja poslovnih knjiga za pravna lica, udruženja i obrtnike mogu imati određenu slobodu i fleksibilnost, to jeste da (uz poštivanje principa lojalne konkurencije) mogu u manjoj i tolerantnoj mjeri odstupati od utvrđene cijene, naravno sve u zavisnosti od obima posla koji će biti obavljen kao određena računovodstvena usluga;- utvrđivanje zvaničnog cjenovnika računovodstvenih usluga moralo bi se temeljiti na obavezi svakog profesionalnog računovođe da prilikom pružanja računovodstvenih usluga mora poštovati etički kodeks, te da mora u punoj mjeri primjenjivati cjelokupne profesionalne, zakonske i ostale regulatorne procedure iz domena svoje profesije;Treba posebno naglasiti da bi utvrđivanjem realnih cijena računovodstvenih usluga, i to cijena primjerenih vrsti i značaju ovih poslova, zasigurno bili postignuti i ciljevi, kao što su:• svojevrstan doprinos poboljšanju statusa računovodstvene profesije,• još bolja i kvalitetnija saradnja sa općinskim, kantonalnim, entitetskim i državnim organima,• inicijalizacija predlaganja, razmatranja i donošenja novih propisa, kao i izmjene postojećih propisa u oblasti računovodstva i poreskog sistema,• značajan doprinos još kvalitetnijem pružanju računovodstvenih usluga, s prevashodnim ciljem zaštite kapitala poreskih obveznika,• stvaranje uslova za razvoj šire i temeljitije neposredne komunikacije računovođa sa organima nadzora i kontrole obračuna i uplate javnih prihoda, sudskim instancama, nadležnim ministarstvima, vanbudžetskim fondovima.• promocija etičkog kodeksa, s posebnim akcentom na profesionalna i moralna načela u radu računovodstvenih profesionalaca,Jasmin Omeragić,ecc i cert.lic.računovođa, autor preko 60 objavljenih stručnih članaka iz oblasti računovodstva