-
-
Nasiha Pozder
Ovo je profil iz mandata (2018)
Broj pitanja: 16Broj odgovora: 1 - Stranka
- NS
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Rođena je 1978. u Tuzli. Osnovnu školu je završila u Lukavcu, a srednju u Tuzli. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirala i doktorirala u naučnoj oblasti arhitektura i urbanizam, te počela da radi od 2004. godine na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje. Od 2009. angažovana je i na Institutu za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje gdje učestvuje u izradi prostorno-planskih dokumenata za gradove širom BiH. Autorica je značajnog broja naučnih radova, studija i publikacija iz oblasti urbanizma i prostornog planiranja. Dva puta je nagrađivana na Internacionalnom salonu urbanizma (Niš 2009. i Šabac 2010.). Članica je Komisije za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Općine Novi Grad Sarajevo (od 2012.), Odbora za urbanizam i dodjelu građevinskog zemljišta Grada Sarajeva (od 2012.), te Komisije za urbanizam Kantona Sarajevo (od 2015.). U Našoj stranci trenutno je potpredsjednica Regionalnog odbora Sarajevo. Udata je i majka jednog djeteta.
- Izborna jedinica
- 407
- Pozicija
- Zastupnica
- Broj osvojenih glasova
- 2307
Pitanje: Pitanje želim da postavim prije svega mlađim članovima parlamenta, koji su većinu glasova dobili od pripadnika mlađe populacije glasača. Da li planirate podržati predloženi zakon i tako pomoći mladim ljudima koji su Vam dali glas i povjerenje?Ovaj zakon uglavnom se odnosi na mlađe osobe, koje su se zbog nemogućnosti da nađu posao u struci okrenule internet zaradi i freelance poslovima. To su osobe koje ne žele da napuste domovinu, koje hrane i izdržavaju članove svoje porodice, roditelje penzionere, braću i sestre... Velika većina zarađuje minimalne iznose ili iznose koji su u visini prosječne plate, tako svaki dodatni izdatak koji im se nametne, pogotovo retroaktivni, biće prepreka preko koje neće moći preći. Ja lično ću morati uzeti kredit "na crno" (od kamatara) da bih izmirio porezne obaveze jer s obzirom da se freelance ne može registrovati kao djelatnost ne mogu podići kredit u banci... Ovako će MORATI postupiti većina freelancera, što će nas dovesti u bezizlaznu situaciju.Freelanceri žele plaćati poreze državi i želimo da se ova oblast bolje uredi. Prvi korak ka tome je da se donese zakon o otpisu dugova. U navedenom periodu većina freelancera nije bila upoznata na koji način da izvrše svoje porezne obaveze, a čak i danas je to dosta nejasno jer svaka porezna ispostava različito tumači zakon i daje različita, ponekad nelogična uputstva.