-
-
Miomirka Mila Melank
Ovo je profil iz mandata (2018)
Broj pitanja: 14Broj odgovora: 14 - Stranka
- NS
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Miomirka Melank – Mila je rođena 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsijeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Studirala matematiku na PMF-u. Bila zaposlena u Oslobođenju, Agencija za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije radila na kreativnim i organizacionim poslovima kao slobodna umjetnica, grafička dizajnerka i urednica, novinarka, urednica kulturne rubrike, direktorka, članica nevladinih organizacija i saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Sarađivala sa više od stotinu firmi, ustanova i klijenata, od privrednih, sportskih i profitnih do kulturnih organizacija i institucija. Do izbora na mjesto zastupnice u Parlamentu, radila je kao generalna sekretarka ULUPUBIH, Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Tokom tog perioda kao koordinatorka i urednica realizovala je više projekata iz oblasti grafičkog dizajna, kulturne baštine i likovne umjetnosti. Imala je brojne grupne i samostalne izložbe. Bila je članica žirija u nekoliko međunarodnih projekata, a osvojila je i jedan broj nagrada u grafičkom dizajnu.
Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorka vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu FPBiH, članica Komisije za jednakopravnost spolova i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.
Izvor: Miomirka Melank
- Izborna jedinica
- 411
- Pozicija
- Zastupnica
- Broj osvojenih glasova
- 931
Pitanje: 28.02.2019. godine, na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, nalazi se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom, a koji se odnosi na regulisanje statusa roditelja njegovatelja/njegovatelja djece i osoba s invaliditetom sa jasno preciziranim kriterijima ko i na koji način može ostvariti ovo pravo sa mogućnošću dodatnih izmjena i dopuna, obzirom da se radi o nacrctu. Predlagač nacrta je Udruženje porodica djece i osoba s poteškoćama/invaliditetom Dajte nam šansu, registrovano na nivou BiH. Zakon bi se implementirao 2020. godine, do kada bi se uradila analiza i podzakonski akti kojima bi se implementirao Zakon na nivou kantona. Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ili srodnika djeteta ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: Potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen;U potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala; Ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Naglašavamo da sistem/društvo osobama koji vode brigu o gore navedenoj populaciji, oduzima pravo na rad a što je osnovno ljudsko pravo zagarantovano svim zakonodavnim dokumentima a usvajanjem predloženog Nacrta bi se spriječila diskriminacija i pokretanje legitimnih postupaka ostvarivanja ovog prava kroz redovno pravna sredstva.Da li ćete svojim glasom ZA Nacrt pružiti podršku onima kojima je to najpotrebnije ili ćete nastaviti prećutno odobravati diskriminaciju po svakom osnovu i potiskivanje u krajnje siromaštvo ove marginalizovane grupe? Da li je „skuplje“ biti socijalni slučaj i „teret“ države ili omogućiti, i ono što je obaveza – pravo na rad?Ines Kavalec, direktorica udruženja Dajte nam šansu
Odgovor:
Poštovana Ines,
Naravno da svojim glasom uvijek dajem podršku onima kojima je to najpotrebnije i da ću svojim radom nastojati da afirmišem posebno prava ugroženih i marginalizovanih grupa. Lično smatram da bi idealno bilo da postoje sredstva u našoj državi koja bi omogućila dostojan život svakom građaninu i građanki, te da bi rješenje poput osnovnog prihoda za sve bilo idealno, a dok to ne bude postignuto, zagovaraću što veću pomoć ugroženima. Društvo je onoliko pravedno koliko vodi računa o svojim najugroženijim članovima i članicama.
Datum odgovora: 29.02.2020