-
-
Miomirka Mila Melank
Ovo je profil iz mandata (2018)
Broj pitanja: 14Broj odgovora: 14 - Stranka
- NS
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Miomirka Melank – Mila je rođena 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsijeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Studirala matematiku na PMF-u. Bila zaposlena u Oslobođenju, Agencija za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije radila na kreativnim i organizacionim poslovima kao slobodna umjetnica, grafička dizajnerka i urednica, novinarka, urednica kulturne rubrike, direktorka, članica nevladinih organizacija i saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Sarađivala sa više od stotinu firmi, ustanova i klijenata, od privrednih, sportskih i profitnih do kulturnih organizacija i institucija. Do izbora na mjesto zastupnice u Parlamentu, radila je kao generalna sekretarka ULUPUBIH, Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Tokom tog perioda kao koordinatorka i urednica realizovala je više projekata iz oblasti grafičkog dizajna, kulturne baštine i likovne umjetnosti. Imala je brojne grupne i samostalne izložbe. Bila je članica žirija u nekoliko međunarodnih projekata, a osvojila je i jedan broj nagrada u grafičkom dizajnu.
Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorka vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu FPBiH, članica Komisije za jednakopravnost spolova i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.
Izvor: Miomirka Melank
- Izborna jedinica
- 411
- Pozicija
- Zastupnica
- Broj osvojenih glasova
- 931
Pitanje: Zašto Bosna i Hercegovina nema predstavnika na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu?
Odgovor:
Kultura i umjetnost jesu oblasti u kojima sam pokušala uticati na promjenu paradigme, ali je blokada državnih institucija u poslednje dvije godine dovela BiH u naročito nepovoljan položaj.
Međunarodna izložba savremene umjetnosti Bijenale umjetnosti u Veneciji najznačajnija je evropska, i jedna od najvažnijih svjetskih manifestacija likovne umjetnosti.
59. Bijenale, pod motom "Mlijeko snova" (The Milk of Dreams), otvoreno je za javnost od subote 23. aprila do nedjelje 27. novembra 2022. u Đardinima i Arsenalu. Kustosica Bijenala je Cecilia Alemani, a organizacijom predsjedava Roberto Cicutto. Predotvaranje će biti održano 20., 21. i 22. aprila, a ceremonija dodjele nagrada i inauguracija 23. aprila 2022. godine. Dugačku listu čini 213 umjetnika u zvaničnom programu, a među njima nema umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Prvi put u istoriji Bijenala izložba će uključiti većinu žena i rodno nekonformnih umjetnika. Kustosica je obećala "transistorijski" pristup koji prati umjetničko porijeklo kroz različite metode i prakse, uključujući pet manjih "vremenskih kapsula".
Koncept rodno osjetljive, ekološki osviještene zelene izložbe, bio je idealan da predstavi neku od naših priznatih umjetnica, ali blokda države i nedolazak poslanika u Parlamentarnu skupštinu BiH proizvela je paralizu svih projekata koji nisu u redovnom finansiranju. Za pretpostaviti je da je to spriječilo Ministarstvo civilnih poslova da izabere BiH predstavnice i predstavnike. Red je na ovom Bijenalu bio na reprezentaciji iz Republike Srpske, odnosno izbor Muzeja savremene umjetnosti RS iz Banje Luke. Iz Muzeja se ovim povodom nisu oglasili, niti je u javnosti bilo govora o nastupu BiH u Veneciji.
Na prošlom Bijenalu BiH je predstavljala "Zenička trilogija" likovne umjetnice Danice Dakić. Komesarka je bila Senka Ibrišimbegović iz Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo, sa kustosicama Anjom Bogojević, Amilom Puzić i Claudijom Zini. Dvije godine prije toga, umjetnik Radenko Milak je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na 57. Međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti - Venecijanskom bijenalu sa projektom „Univerzitet katastrofe“, u saradnji sa Romanom Uranjekom i gostujućim umjetnicima Laminom Fofanom, Sidsel Meineche Hansen, Juanom Pedrom Fabrom Guemberenom, Loulou Cherinet, Geraldinom Juárez u saradnji sa Joelom Danielssonom, te Nilsom Bechom u saradnji sa Idom Ekblad.
Nemjerljiva je šteta što Bosna i Hercegovina na ovako značajnoj i uglednoj manifestaciji, koja traje više od 100 godina, nema predstavnike. Time potvrđujemo svoj status kulturne periferije i nemoći vladajućih elita da urede sistem u kojem će najbolji dobiti priliku da iskažu svoje talente kojih nije malo.
Datum odgovora: 18.04.2022