Adisa Kokić-Hinović (2018), 26.11.2021. 22:39:01

Postovani/-a,

Zahvaljujem Vam se na postavljenom pitanju.

Ustav je definisao podijeljenu nadleznost kantona i federacije u oblasti upravljanja prirodnim bogatstvima.

Vjerujem da bi bilo lakse kreirati i implementirati propise upravljanja da je iskljuciva nadleznost federacije, ali da ni postojece ustavno odredjenje ne sprecava da se odgovorno  pristupi ovoj oblasti.

S postovanjem!

Hajrudin Žilić (2018), 25.11.2021. 17:06:31

Poštovani,

Upravljanje mineralnim sirovinama definisano je članom 3. i članom 6. Nacrta Zakona o rudarstvu Federacije BiH. Kantoni, odnosno kantonalna ministarstva upravljaju: nemetalnim mineralnim sirovinama; Sekundarnim mineralnim sirovinama koje se javljaju kao neiskoristeni ostatak dobijanja, oplemenjivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina kao i svim mineralnim sirovinama prirodnog porijekla koje nisu navedene u zakonu. Federacija upravlja: energetskim mineralnim sirovinama, mineralnim sirovinama iz kojih se mogu proizvoditi metali; soli i slane vode, te mineralne i geotermalne vode.

Podjela nadležnosti između Federacije i kantona na tragu je iskljucivih nadležnosti pojedinih nivoa vlasti. Naime, Federacija je iskljucivo nadlezna za energetiku, pa shodno tome je i u federalnoj nadleznosti i upravljanje mineralnim sirovinama iz oblasti energije, isto se odnosi na vode (soli i slane vode, geotermalne i mineralne vode). Dakle raspodjelu nadležnosti u upravljanju mineralnim sirovinama smatram logickim slijedom iskljucivih nadležnosti, te iz tog razloga podržavam raspodjelu koja je navedena u članu 6. Nacrta Zakona o rudarstvu Federacije BiH.

Sa poštovanjem

Amer Obradović (2018), 28.11.2021. 18:13:39

Zahvaljujem na pitanju. Ja sam ZA predloženi Nacrt zakona o rudarstvu Federacije BiH. Mislim da je važno uključiti struku i nakon usvajanja prijedloga Zakona, donijeti i Strategiju o upravljanju mineralnim sirovinama u FBiH. To mora biti u skladu sa ekonomskim i društvenim trendovima, te upravljanje mineralnim sirovinama FBiH i konceptualno treba biti osmišljena kao razvojna strategija i sastavni je dio cjelokupne strategije ekonomskog razvoja FBiH. Ta Strategija treba biti i ključna za donošenje potrebnih akata kada je riječ i o nadležnosti i uvijek sam da struka da pravi odgovor. Lično sam skloniji rješenjima koji su više centralizirana, jer se pokazalo da velika decentralizacija nije dobra i da omogućava brojne nepravilnosti i loše upravljanje.  

Adisa Kokić-Hinović (2018), 26.11.2021. 22:42:07

Postovani/-a,

Zahvaljujem se na postavljenom pitanju.

U potpunosti podrzavam navedenu obavezu, a koja je propisana u Nacrtu zakona o rudarstvu FBiH.

S postovanjem!

Hajrudin Žilić (2018), 24.11.2021. 21:07:36

Poštovani,

Vaše pitanje je regulisano članom 115. stav 3. Nacrta Zakona o rudarstvu. Obzirom da iz Vašeg pitanja proizilazi da ste upoznati sa materijom i da Vas interesuje oblast zaštite okoliše, odgovorit ću Vam vrlo kratko. Podržavam navedeno zakonsko rješenje.

Amer Obradović (2018), 28.11.2021. 18:24:44

Zahvaljujem na pitanju.

Mislim da je ispravan pristup da privredna društva koje vrše eksploataciju na određenom području, da u toku izvođenja radova, a najkasnije po njihovom okončanju, izvrše konačnu sanaciju zemljišta i tehničku rekultivaciju degradiranih površina ili će im, u suprotnom, biti onemogućena eksploatacija na novom eksploatacionom polju. Ovo bi doprinijelo većoj odgovorosti i zaštiti javnog interesa. 

Pozdrav.

Adisa Kokić-Hinović (2018), 26.11.2021. 22:58:08

Postovani/-a,

Zahvaljujem Vam se na pitanju,

Generalno, sigurnost i zastitu na radu smatram veoma bitnim, i podrzavam vece prekrsajne mjere za privredne subjekte koji ne osiguraju neophodne uslove zastite na radu,  a i za radnike koji se ponasaju nedgovorno i nesavjesno.

S postovanjem!

Hajrudin Žilić (2018), 24.11.2021. 21:23:59

Poštovani,

Za ukupno 22 prekršaja iz člana 118. Stav 1.  propisana je kazna u rasponu od 10 do 15 hiljada KM. Mene zbunjuje činjenica da je  toliki broj prekršaja definisan istim stepenom opasnosti, odnosno istom težinom. Licno smatram da medju tih 22 prekršaja ima onih za koje bi trebala biti zaprijecena veca kazna, a ima i onih za koje je kazna previsoka.

Sa poštovanjem

Amer Obradović (2018), 28.11.2021. 18:19:19

Zahvaljujem na pitanju. Uvijek sam za sankcije i adekvatne kazne. Članom 118. - do 121. propisane su kazne za prekršaje. I slažem se da bi kazne trebale biti i veće, s obzirom koliko štete mogu proizvesti kriminalne radnje ili nesavjesno djelovanje. 

Adisa Kokić-Hinović (2018), 26.11.2021. 22:51:33

Postovani/-a,

Zahvaljujem Vam na postavljenom pitanju,

Pitanja sgurnosti i zastite na radu smatram veoma bitnim, i podrzavam vece prekrsajne mjere za privredna drustva koja ne osiguraju  neophodne uslove zastite na radu, kao i za svako neodgovorno i nesavjesno ponasanje radnika.

S postovanjem!

Hajrudin Žilić (2018), 24.11.2021. 20:58:21

POštovani,

Zakon propisuje niz kaznenih mjera za odgovorna lica, a u članu 121 propisuje i prekršajne kazne za radnike koji ne provode mjere zaštite na radu i mjere zaštite od požara u okviru djelokruga svoga rada. Propisne kazne su u rasponu, kako i navodite, od 50 do 250 KM.

Polazeći od činjenice  da je svaki radnik morao završiti obuku iz zaštite na radu i zaštite od požara (što predviđa Zakon) a oni koji iz dva pokušaja nisu uspjeli položiti ispit moraju biti premješteni na drugo radno mjesto, odnosno raskinutu radni odnos u skladu sa Zakonom o radu, proizilazi da nepredržavanje propisanih mjera predstavlja kršenje radne discipline. Obzirom na radni ambijent i prirodu posla nedisciplina može izazvati dalekosežne posljedice, smatram da je sankcionisanje nediscipline i neodgovornosti kojom se ugrožava sopstvena i sigururnost ostalih, ispravna zakonska odredba.

Sa poštovanjem

Amer Obradović (2018), 28.11.2021. 18:20:40

Zahvaljujem na pitanju. Slažem se da su ovo male kazne. Vjerujem da će tokom javne rasprave i donošenja konačnog Prijedloga zakona, ove kazne biti uvećane. Pozdrav