Hajrudin Žilić

Ovo je profil iz mandata (2018)

83%
Broj pitanja: 52
Broj odgovora: 43
Stranka
DF
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Rođen 1961. godine. Završio Vojnu gimnaziju, zatim Vojnu akademiju. Od 1992. pripadnik Armije RBiH. U Armiji RBiH i OS BiH obavljao  niz odgovornih rukovodnih dužnosti. Penzionisan  u skladu sa zakonom o sluzbi u OS u činu pukovnika. Posljednja dužnost u OS BiH načelnika G-2.

Obavljao funkciju ministra MUP ZDK.

Član DF-a od samog osnivanja. 

Izborna jedinica
406
Pozicija
Zastupnik
Broj osvojenih glasova
1864

Pitanje: Gospodin Žiliću,molim Vas da mi odgovorite na slijedeće pitanje: "Sta mislite o Budzetu za 2022.godinu i hocete li podrzati isti" ?Hvala!

Pitanje postavljeno: 10.01.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Vlada Federacije je utvrdila i uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog budzeta za 2022.godinu u iznosu preko 5,5 milijardi KM, sa povecanjem od oko 54 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Karakteristicno za predlozeni budzet je rast poreznih prihoda, posebno u dijelu doprinosa za PIO, te prihoda od indirektnih poreza, sto upucuje na to da postoje projekcije koje ukazuju na postepeni oporavak privrede.

Za ocekivati je mnogobrojne amandmane na budzet od strane klubova, a i zastupnika pojedinacno, pri cemu ja licno cijenim da ce mnogi od tih amandmana biti populisticke prirode obzirom da smo u izbornoj godini.

Klub DF je proaktivno djelovao u periodu izrade budzetskog prijedloga pri cemu smo bili opravdano fokusirani na povecanje budzetskih sredstava u oblasti poljoprivredne proizvodnje (pandemija nas je naucila da vise paznje trebamo posvetiti proizvodnji hrane), te opredjeljivanju sredstava za preventivnu zdravstvenu zastitu (vise je razloga za to i tesko ih je sve eleaborirati u ovakvoj vrsti komu nikacije). 

Cijenimo da smo bili efikasni, a to potvrdjuje cinjenica da je budzet za poljoprivredu povecan na 102 miliona (podsjecanja radi budzet za tu oblast prije aktivnosti DF na tom planu bio je 67, odnosno 85 miliona KM). Uspjeh je veci tim prije sto se taj iznos od 102 miliona KM, u narednim godinama, moze samo povecavati, a nikako smanjivati. U oblasti zdravstva pripremljen je i dostavljen zakljucak uz budzet prema kojem ce Vlada pri donosenju odluke od transferu sredstava za nize nivoe vlasti, namjenjenih za zdravstvo, definisati obavezu da dio tih sredstava namjenski bude iskoristen za oblast preventivne zdravstvene zastite.

Svjestan  cinjenice sta znaci usvajanje budzeta za sve njegove korisnike, kao i za pravovremenost pokretanja projekata iz oblasti kapitalnih transfera, uz rjesavanje nekih manjih nedoumica spreman sam podrzati budzet za 2022.godinu vjerujuci da moj stav odrazava i stav kluba DF.

Sa postovanjem 


Datum odgovora: 14.01.2022

Pitanje: Postovani zastupnice,mozete li mi reci koji je Vas stav u vezi sa odlukom Vlade FBiH o najnižoj placi u Federaciji odnosno povećanju iznosa?

Pitanje postavljeno: 10.01.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Najniza placa utvrdjuje se u skladu sa odredbama člana 78. Zakona o radu Federacije. Dakle procedura je regulisana Zakonom, a metodologiju odredjivanja definise Vlada Federacije. Naravno da se radi o vrlo kompleksnom pitanju za cije usaglasavanje je nuzan dogovor socijalnih partnera (poslodavaca i sindikata, uz saglasnost Vlade). Potvrda toga je i cinjenica da jos uvijek nisu usvoeni Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak (kao kljucni zakoni u oblasti fiskalne politike), a jedan od glavnih razloga je i taj da su dostavljeni u parlamentarnu proceduru prije nego je definisan iznos minimalne place. Odlukom Vlade o povecanju minimalne place za iznos od 135 KM, otklonjen je taj razlog, ali pitanje iznosa povecanja otvara mnogobrojne dileme i polemike. Podsjecanja radi Savez samostalnih sindikata je trazio da iznos minimalne place bude 1000 KM, predlagali su se razni iznosi u rasponu od 650 do 800 KM, cak je i Vlada u jednom momentu iznosila stav da je prihvatljiv iznos izmedju 600 i 650 KM. Medjutim, Odlukom je definisano da taj iznos bude oko 550 KM. Ukoliko je navedeni iznos definisan u skladu sa pomenutim clanom 78. Zakona o radu, dakle ukoliko je postignuta saglasnost izmedju socijalnih partnera, sto bi znacilo da su razmotreni svi parametri i bitni kriteriji, bez obzira na licni stav po kome povecanje smatram nedostatnim, nemam razloga da ne podrzim postignuti dogovor. Naravno vrlo bitna stvar u svemu je da se definisani iznos ne moze uzimati kao referentna vrijednost za odredjivanje svih ostalih placa (gdje se minimalna placa mnozi sa propisanim koeficijentima) jer bi to izazvalo eroziju budzeta na svim nivoima vlasti. Takoodje bitnim smatram i striktno pridrzavanje stava 4. clana 78. pomenutog zakona po kome poslodavac ne moze uposleniku obracunavati manju placu od one koja je propisana kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Naravno da bitnim smatram i instrumente kontrole koji ce obezbjediti da se poslodavci pridrzavaju Odlukom definisanog iznosa minimalne place.

Sa poštovanjem


Datum odgovora: 14.01.2022

Sva direktna pitanja

Pitanje: Slažete li se sa ovakvom podjelom nadležnosti između Federacije BiH i kantona kada je u pitanju upravljanje mineralnim sirovinama?

Pitanje postavljeno: 23.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o rudarstvu Federacije BiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani,

Upravljanje mineralnim sirovinama definisano je članom 3. i članom 6. Nacrta Zakona o rudarstvu Federacije BiH. Kantoni, odnosno kantonalna ministarstva upravljaju: nemetalnim mineralnim sirovinama; Sekundarnim mineralnim sirovinama koje se javljaju kao neiskoristeni ostatak dobijanja, oplemenjivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina kao i svim mineralnim sirovinama prirodnog porijekla koje nisu navedene u zakonu. Federacija upravlja: energetskim mineralnim sirovinama, mineralnim sirovinama iz kojih se mogu proizvoditi metali; soli i slane vode, te mineralne i geotermalne vode.

Podjela nadležnosti između Federacije i kantona na tragu je iskljucivih nadležnosti pojedinih nivoa vlasti. Naime, Federacija je iskljucivo nadlezna za energetiku, pa shodno tome je i u federalnoj nadleznosti i upravljanje mineralnim sirovinama iz oblasti energije, isto se odnosi na vode (soli i slane vode, geotermalne i mineralne vode). Dakle raspodjelu nadležnosti u upravljanju mineralnim sirovinama smatram logickim slijedom iskljucivih nadležnosti, te iz tog razloga podržavam raspodjelu koja je navedena u članu 6. Nacrta Zakona o rudarstvu Federacije BiH.

Sa poštovanjem


Datum odgovora: 25.11.2021

Pitanje: Smatrate li da su propisane novčane kazne dovoljno visoke, s obzirom na ozbiljnost djelatnosti?

Pitanje postavljeno: 23.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o rudarstvu Federacije BiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani,

Za ukupno 22 prekršaja iz člana 118. Stav 1.  propisana je kazna u rasponu od 10 do 15 hiljada KM. Mene zbunjuje činjenica da je  toliki broj prekršaja definisan istim stepenom opasnosti, odnosno istom težinom. Licno smatram da medju tih 22 prekršaja ima onih za koje bi trebala biti zaprijecena veca kazna, a ima i onih za koje je kazna previsoka.

Sa poštovanjem


Datum odgovora: 24.11.2021

Sva pitanja po zakonima