DIO PRVI: OSNOVNE ODREDBE

U ovom dijelu zakona definiše se predmet koji se reguliše ovim odredbama, kao i pojam materijalne podrške porodicama s djecom kao podrška kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Određuje se i cilj ovoga zakona te su definisani pojmovi koji se koriste u ovim odredbama. Na kraju, propisuje se da je ukupan mjesečni prihod po članu zajedničkog domaćinstva prihod članova zajedničkog domaćinstva ostvaren u periodu od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Ovaj iznos se dijeli s brojem tri i brojem članova domaćinstva.

DRUGI DIO: MATERIJALNA PODRŠKA PORODICAMA S DJECOM

POGLAVLJE I: NAČELA

U ovom poglavlju definisana su načela kojima se služi pri tumačenju normi iz ovoga zakona. Predlagač definiše načelo dostupnosti i zabrane diskriminacije, načelo efikasnosti i održivosti te načelo javnosti i transparentnosti.

POGLAVLJE II: OSNOVNA PRAVA PORODICA S DJECOM

U ovom poglavlju određuje se da prava iz ovoga zakona ostvaruje lice koje je državljanin Bosne i Hercegovine i koje ima prebivalište na teritoriji Federacije. Također, definisana su i prava stranih državaljna pri ostvarivanju prava iz ovoga zakona, te je određeno da su prava iz ovoga zakona lična i ne mogu se prenositi. Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica s djecom su dječji doplatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji. Kantonima je ostavljeno da utvrđuju i druga dodatna prava ukoliko su u mogućnosti. Osnovica za utvrđivanje visine naknada iz ovog zakona je prosječna neto plata u Federaciji ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Odjeljak A: Dječji dohodak

Pravo na dječji dohodak ostvaruje dijete do navršene 18. godine. Dijete ostvaruje pravo na dječji dohodak ukoliko: ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20% prosječne isplaćene mjesečne neto plate u Federaciji za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku ili nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelimično ili u potpunosti obezbjeđuju iz budžetskih sredstava. Visina dječjeg dodatka iznosi 6% prosječne isplaćene neto plate u Federaciji za prethodnu godinu prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Također, definisani su i uslovi pod kojima dijete ostvaruje pravo na naknadu od 8% prosječne isplaćene neto plate u Federaciji za prethodnu godinu. Pravo na dječji dodatak priznaje se od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava od zakonskog zastupnika djeteta. Ovo pravo traje dok postoje uslovi za ostvarivanje prava, a najduže 12 mjeseci, uz mogućnost produženja. Određuje se pod kojim uslovima prestaje pravo na dječji dohodak.

Odjeljak B: Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji

U ovom odjeljku određuje se da pravo na novčanu pomoć imaju porodilje koje nisu u radnom odnosu, a u svrhu porođaja i brige o svakom djetetu. Pravo na ovu novčanu pomoć imaju nezaposlene porodilje koje su prijavljene na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili ukoliko se nalaze na redovnom školovanju, odnosno ako se na evidenciji Porezne uprave ne vide kao zaposleno lice, te ukoliko mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20% prosječne mjesečne neto plate isplaćene u Federaciji za prethodnu godinu. Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini od 30% prosječne isplaćene neto plate u Federaciji za prethodnu godinu. Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji traje dok postoje uslovi za ostvarivanje prava, a najduže 12 mjeseci od dana rođenja djeteta. Definisani su uslovi pod kojima prestaje pravo na ovaj vid pomoći.

POGLAVLJE III: POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA PORODICA S DJECOM

U ovom poglavlju određuje se da u prvom stepenu o ovim pravima odlučuje nadležni centar za socijalni rad, odnosno opštinska služba socijalne zaštite, prema mjestu prebivališta djeteta, odnosno porodilje. O eventualnim žalbama o pravima na dječji dohodak odlučuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministarstvo), dok o pravu na pomoć nezaposlenoj porodilji odlučuje kantonalno ministarstvo nadležno za oblast socijalne i dječije zaštite kao drugostepeni organ. Troškovi postupka za ostvarivanje prava po ovom zakonu padaju na teret organa koji vodi postupak.

POGLAVLJE IV: OBAVEZE KORISNIKA PRAVA I PRVOSTEPENOG ORGANA

U ovom poglavlju određuju se obaveze zakonskog zastupnika djeteta, koje se ogledaju u tome da je zastupnik dužan prijaviti svaku promjenu koja je od uticaja na ostvarivanje prava, i to u roku od 15 dana od nastale promjene. Također, određuju se i obaveze prvostepenog organa u vidu praćenja izvršavanja ostvarenih prava. 

POGLAVLJE V: FINANSIRANJE MATERIJALNE PODRŠKE PORODICAMA S DJECOM

U ovom poglavlju, predlagač određuje da se finansijska sredstva za ostvarivanje prava na dječji dohodak osiguravaju iz budžeta Federacije, dok se sredstva za pomoć nezaposlenim porodiljama ostvaruju iz budžeta kantona. Novčana primanja utvrđena na osnovu ovoga zakona isplaćuju se u mjesečnim iznosima, i to za period koji prethodi mjesecu isplate.

DIO TREĆI: DJEČIJA NEDJELJA

Prva sedmica u oktobru svake godine određuje se kao “Dječija nedjelja” na teritoriji Federacije. “Dječija nedjelja” se uvodi radi podsticanja i organizovanja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija posvećenih promovisanju Konvencije o pravima djeteta. Sredstva za dječiju nedjelju izdvajat će se iz budžeta. Nadalje, za “Dječiju nedjelju” će se tokom cijelog oktobra naplaćivati novčani iznosi u visini od:

a) 1% na prodatu voznu kartu u međumjesnom i međunarodnom željezničkom, brodskom, avionskom i autobusnom saobraćaju;

b) 1% na poštanske pošiljke u unutrašnjem prometu, osim na pošiljke novina i časopisa;

c) 1% na prodatu ulaznicu za pozorište, kino i druge kulturne manifestacije i sportske priredbe za koje se naplaćuju ulaznice i

d) 1% na svaki prodati primjerak nosača slike ili zvuka.

Privredna društva, poslodavci i druga pravna i fizička lica koja vrše naplatu na području kantona dužna su uplatiti te iznose u budžet kantona u roku od 15 dana po isteku oktobra, ako propisom kantona nije drugačije utvrđeno.

U ovom dijelu se definišu način organizovanja manifestacija, način naplate te način raspoređivanja ovih sredstava.

DIO ČETVRTI: NADZOR I PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA

Ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ovoga zakona u domenu koji se tiče dječijeg doplatka, dok kantonalna ministarstva za oblast socijalne i dječije zaštite vrše nadzor nad primjenom ovoga zakona u domenu rješavanja prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji. Inspekcijski nadzor vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno kantonalne inspekcije. Daje se mogućnost da nadležni inspektori mogu dati i usmeno rješenje za izvršenje određenih mjera. 

DIO PETI: PREKRŠAJNE ODREDBE 

U ovom dijelu, definisani su prekršaji i odgovarajuće novčane kazne za prekršioce. Tako su za nadležni prvostepeni organ predviđene kazne od 2.000 do 15.000 KM ukoliko prekrše odrebe ovoga zakona. Novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako za vrijeme “Dječije nedjelje” ne naplaćuje novčani iznos utvrđen odlukom Vlade Federacije.

DIO ŠESTI: PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREBE

U ovom dijelu određuju se prelazne i završne odredbe te stupanje na snagu ovoga zakona.